• Analitika hrane

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Analitika hrane
  • Analitika prehrambenih proizvoda

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Analitika prehrambenih proizvoda
  • Bakteriologija

    Uvod u bakteriologiju. Struktura i funkcija prokariotske stanice. Sistematika i nomenklatura prokariota. Biokemijska identifikacija vrste. Transport tvari kroz citoplazmenu membranu. Respiracija i fotosinteza. Načini razmnožavanja bakterija. Odabir i kontrola podloga za uzgoj bakterija. Sinteza stanične stijenke. Čahure i sluzi. Spore i pigmenti u bakterija. Kemoautotrofne bakterije. Arheobakterije. Fototrofne bakterije. Cijanobakterije. Aktinomicete. Metabolizam (energijski i konstrukcijski) prokariota i putovi za proizvodnju energije. Bezstanični entiteti - virusi. Bakteriofagi i krivulja rasta bakteriofaga. Antivirusni agensi.Antivirusna humana terapija.

    Samostalni upis: Bakteriologija
  • Bijela biotehnologija

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Bijela biotehnologija
  • Genomika, proteomika i bioinformatika su dio porodice bioloških "informacijskih tehnologija" koje se upotrebljavaju za analizu, tumačenje i primjenu podataka cjelovitih sekvencija genoma i proteoma živih organizama u rasponu od bakterija do čovjeka. Bioinformatika obuhvaća metodologiju upravljanu računalom koja pruža mogućnost analize i objedinjavanja podataka dobivenih strukturnim, fiziološkim, taksonomskim i genetičkim istraživanjima s temeljnim ciljem da se genima - i njihovim produktima – proteinima odredi pripadajuća funkcija. Dobiveni rezultati tim disciplinama mogu poslužiti planiranju strategija za prepoznavanje novih korisnih gena, potencijalnih bioloških meta, razumijevanju njihova ponašanja i razvoju novih terapeutski važnih proizvoda. Biti će osigurana teorijska i praktična izobrazba na područjima biologije upravljane računalom. Važno je napomenuti da svjetske savjetodavne organizacije, koje se bave prikupljanjem i analizom podataka te predviđanjima strukture zanimanja za 21. stoljeće, procjenjuju da će dva od deset najtraženijih poslova biti "Genetički programeri" i "Kopači datoteka", koji se temelje na bioinformatici.

    Samostalni upis: Bioinformatika
  • Biokemija 1

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Biokemija 1
  • Biokemija 2

    Kroz program ovog kolegija studenti se upoznaju sa glavnim metaboličkim putevima u stanici, s posebnim naglaskom na mehanizme regulacije pojedinih reakcija odnosno općenito metaboličkih puteva, te osnovama bioenergetike. Sadržaj predavanja uključuje: Metabolizam: osnovni pojmovi, ATP kao prijenosnik slobodne energije u biološkim sustavima. Glikoliza: reakcije, energijski prinos i mehanizmi regulacije. Anaerobna pretvorba piruvata. Oksidacijska dekarboksilacija piruvata u acetil-CoA: kompleks piruvat dehidrogenaze; reakcijski mehanizam i regulacija. Citratni ciklus: reakcije, energijski prinos i mehanizam regulacije. Glioksilatni ciklus. Oksidacijska fosforilacija. Glukoneogeneza. Put pentoza fosfata. Metabolizam glikogena: prenos hormonskih signala i mehanizmi recipročne regulacije razgradnje i sinteze. Metabolizam masnih kiselina. Metabolizam aminokiselina. Urea ciklus. Kontrola ekspresije gena. Integracija metabolizma.
    Seminari su namjenjeni rješavanju problema iz: bioenergetike, energetske bilance osnovnih kataboličkih i anaboličkih procesa, regulacije metabolizma.

    Samostalni upis: Biokemija 2
  • Biokemija 2 (N)

    Kroz program ovog kolegija studenti se upoznaju sa glavnim metaboličkim putevima u stanici, s posebnim naglaskom na mehanizme regulacije pojedinih reakcija odnosno općenito metaboličkih puteva, te osnovama bioenergetike. Sadržaj predavanja uključuje: Metabolizam: osnovni pojmovi, ATP kao prijenosnik slobodne energije u biološkim sustavima. Glikoliza: reakcije, energijski prinos i mehanizmi regulacije. Anaerobna pretvorba piruvata. Oksidacijska dekarboksilacija piruvata u acetil-CoA: kompleks piruvat dehidrogenaze; reakcijski mehanizam i regulacija. Citratni ciklus: reakcije, energijski prinos i mehanizam regulacije. Glioksilatni ciklus. Oksidacijska fosforilacija. Glukoneogeneza. Put pentoza fosfata. Metabolizam glikogena: prenos hormonskih signala i mehanizmi recipročne regulacije razgradnje i sinteze. Metabolizam masnih kiselina. Metabolizam aminokiselina. Urea ciklus. Kontrola ekspresije gena. Integracija metabolizma. Mehanizam djelovanja osnovnih probavnih enzima. Transport lipida. Metabolizam kolesterola.
    Seminari su namjenjeni rješavanju problema iz: bioenergetike, energetske bilance osnovnih kataboličkih i anaboličkih procesa, regulacije metabolizma.

    Samostalni upis: Biokemija 2 (N)
  • Biokemijska analitika

    U okviru ovog modula studenti će se upoznati sa osnovnim tehnikama biokemijske analitike koje se primjenjuju u biotehnološkoj proizvodnji i istraživajima. Modul se sastoji od sljedećih metodskih jedinica: Kemijske i fizikalno-kemijske metode određivanja koncentracije makromolekula. Proteini. Ugljikohidrati. Lipidi. Nukleinske kiseline. Određivanje aktivnosti ili biološkog učinka makromolekula. Metode kvantitativne analize pomoću enzima. Primjeri. Metode provjere integriteta biomakromolekula. Metode analize primjenjive u živim stanicama. Metode brojenja stanica.Imunokemijske metode. Metode kvantitativne analize ulančavanjem polimerazom (PCR). Strategija praćenja biotehnološkog procesa biokemijskim metodama.

    Samostalni upis: Biokemijska analitika
  • U okviru ovog modula studenti će se upoznati sa važnošću i učinkom pojedinih vitamina i iona iz hrane na metabolizam stanica, tkiva i organizam čovjeka. Predavaja obuhvaćaju sljedeće metodske jedinice: Podjela, povijest otkrića i nomenklatura vitamina. Općenito o važnosti u prehrani. Pregled uloga vitamina koenzima u energetskom metabolizmu. B1. B2. B6. Biotin. Pantotenat. Metabolizam i uloga vitamina B12 i folne kiseline. Metabolizam i uloga tokoferola. Metabolizam i uloge askorbata. Metabolizam i uloge vitamina A. Metabolizam i uloge vitamina D. Metabolizam i uloga vitamina K. Pregled iona u ljudskom organizmu. Općenito o njihovoj važnosti za zdravlje. Transport iona. Metabolizam Na+ i K+ iona. Metabolizam Ca2+ i Mg2+ iona. Metabolizam Zn2+ iona. Metabolizam Fe2+ i Fe3+ iona. Metabolizam ostalih kationa. Metabolizam Cl- iona. Metabolizam ostalih aniona. Mehanizmi održavanja koncentracije iona u organizmu.

    Samostalni upis: Biokemijska funkcija vitamina i iona u hrani i prehrani
  • Biokemijsko inženjerstvo

    U ovom modulu studenti će tijekom predavanja izučavati faze i vrste
    biotehnoloških procesa, kinetiku i masene bilance šaržnim, šaržnih s
    pritokom, polukontinuiranih i kontinuiranih bioprocesa, stehiometriju
    mikrobnog rasta i tvorbu proizvoda, ocjenu uspješnosti bioprocesa,
    opremu za vođenje i kontrolu bioprocesa, proces sterilizacija, aeracija
    i miješanja, regulaciju i optimalizaciju bioprocesa, bioreaktorske
    sustavi s imobiliziranim biokatalizatorima, te postupke izdvajanja
    proizvoda bioprocesa. Tijekom vježbi u praktikumu studenti će provesti
    aerobni i anaerobni šaržni proces, šaržni proces s pritokom supstrata,
    te polukontinuirani i kontinuirani bioproces u laboratorijskom
    bioreaktoru. Tijekom seminara studenti će izraditi bilance šaržnog,
    šaržnog s pritokom, polukontinuiranog i kontinuiranog bioprocesa,
    definirati stehiometriju mikrobnog rasta i tvorbe proizvoda, izračunati
    uspješnost bioprocesa, izvršiti proračun dimenzija bioreaktora i snage
    miješanja, te proračun šaržne i kontinuirane sterilizacija.

    Pristup kao gost: Biokemijsko inženjerstvoSamostalni upis: Biokemijsko inženjerstvo
  • Biokemijsko inženjerstvo i bioprocesna tehnika

    Studenti će tijekom ovog kolegija izučavati: procese prijenosa mase, momenta gibanja i topline, procese u graničnim slojevima oko čvrstih čestica, u tekućinskim filmovima, topljivost plinova i prijenos mase iz plinske u tekuću fazu u industrijskim bioreaktorima, biorekatore s miješalom, barbotirajuće kolone, bioreaktore s povratnim tokom podloge, s čvrstim slojem, s konvektivnim miješanjem (za anaerobne procese) te metode prijenosa biotehnoloških procesa u veće mjerilo. Tijekom vježbi u praktikumu studenti će provesti određivanje koncentracije biomase, karakteristike kisikove elektrode, kLa i brzine prijenosa kisika, specifične brzine potrošnje kisika različitih mikroorganizama, vremena miješanja, homogenizacije i cirkulacijskog vremena u bioreaktorima, operacijskih karakteristika bioreaktora (bioreaktori s mješalom, barbotirajućih kolona, “air-lift, bioreaktora s fluidiziranim i čvrstim slojem, cijevni bioreaktora). Provest će se šaržni i kontinuirani uzgoji mikroorganizama na različitim limitnim supstratima (C, N i P izvori). Tijekom seminara studenti će izračunavati bilance prijenose mase, topline i momenta za homogene i nehomogene sustave (u ustaljenom i neustaljenom stanju) za standardne procesne aparate, te izvršiti proračune prije navedenih tipova bioreaktora.

    Samostalni upis: Biokemijsko inženjerstvo i bioprocesna tehnika
  • Biologija 1

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Biologija 1
  • Biologija 2

    Upoznavanje studenata s taksonomijom, klasifikacijom i sistematikom biljaka i životinja, građom i ulogom biljnih tkiva i organa, građom i ulogom životinjskih tkiva, organa i organskih sustava, embriologijom biljaka i životinja te osnovama ekologije. Uz teoretsku nastavu, svaka pojedina cjelina dodatno se obrađuje na vježbama.

    Samostalni upis: Biologija 2
  • Biologija 2 (N)

    Upoznavanje studenata s taksonomijom, klasifikacijom i sistematikom biljaka i životinja, građom i ulogom biljnih tkiva i organa, građom i ulogom životinjskih tkiva, organa i organskih sustava, embriologijom biljaka i životinja te osnovama ekologije. Uz teoretsku nastavu, svaka pojedina cjelina dodatno se obrađuje na vježbama.

    Samostalni upis: Biologija 2 (N)
  • Klasifikacija i struktura biljnih pigmenata (karotenoidi, antocijani); prirodni izvori, biološka aktivnost i stabilnost. Fitokemikalije u voću, povrću i drugim prirodnim izvorima- polifenolni spojevi, prirodni izvori, biološka aktivnost i stabilnost; glukozinolati i drugi organosumporni spojevi, prirodni izvori, biološka aktivnost i stabilnost. Pregled ostalih fitokemikalija (steroli, izoflavoni, saponini itd. ). Uvod u oštećanja koja nastaju djelovanjem slobodnih radikala. Zaštitna uloga antioksidanata. Procjena zaštitne uloge fitokemikalija (biomarkeri, redoks status, ukupna antioksidativna aktivnost, itd.). Oksidativni stres i oboljenja. Uloga prehrane u prevenciji različitih oboljenja. Uloga prehrane u ekspresiji gena.

    Samostalni upis: Biološki aktivne komponente u hrani i mehanizmi djelovanja
  • Biostatistika

    Ovaj kolegij uvodi nas u osnove statistike. Počinjemo s intuitivno jasnom i često korištenom deskriptivnom ili opisnom statistikom (tablični i grafički prikaz statističkih podataka; srednje vrijednosti; mjere varijabiliteta). Zatim se upoznajemo s osnovama teorije vjerojatnosti (vjerojatnosni prostor; diskretne i neprekidne slučajne varijable; očekivanje i varijanca slučajne varijable; binomna, hipergeometrijska, Poissonova i normalna razdioba). Druga polovica kolegija posvećena je inferencijalnoj statistici - procjeni parametara i testiranju statističkih hipoteza (t-test; F-test; ANOVA, χ2-testovi). Na samom kraju kolegija čeka nas linearna regresija.

    Samostalni upis: Biostatistika
  • Biostatistika

    Modul statistike prisutan je u svim znanstvenim područjima. Ovaj je modul prilagođen studentima Nutricionizma tako da smanjuje tehničke probleme i naglašava značaj statistike u svim znanstvenim istraživanjima. Bitno je razumjeti određene planove i analize, razmatraju se ograničenja u istraživanjima, planiranju i analitičkim tehnikama što omogućava studentu točno interpretirati rezultate. Studenti usvajaju osnovna znanja iz deskriptivne statistike, vjerojatnosti, osnovnih vjerojatnosnih razdioba, procjena parametara i testiranja statističkih hipoteza. Podaci iz eksperimentalnih istraživanja se koriste u primjerima i vježbama, a studenti se upoznaju i s upotrebom MS Excel-a pri statističkoj obradi podataka.

    Samostalni upis: Biostatistika
  • Biotehnologija 1

    Opis predmeta
    Uvod: 4 sata
    Definicije osnovnih pojmova, bioproces kao sustav, Opća shema biotehnološkog procesa. Procesi prije i nakon bioreaktora. Kratka povijest biotehnologije
    Biološki aspekti biotehnologije: 6 sati
    Pregled industrijskih mikrooganizama. Procesi u stanici i njihova regulacija. Ishrana stanice, rast i razmnožavanje. Uvjeti okoline. Primarni i sekundarni metabolizam.
    Inženjerski aspekti biotehnologije: 6 sati
    Oprema za osiguravanje optimalnih ekoloških uvjeta procesa (tresilice, rotirajuće boce, bioreaktori). Priprema biokatalizatora. Priprema bioreaktora s mješalom za mikrobni proces. Metaboliti, intermedijeri, idioliti, prekursori. Šaržni i kontinuirani procesi.
    'Nova biotehnologija': 2 sata
    Tehnologija rDNA i tehnologija hibridoma i njihovo značenje u farmaceutskoj proizvodnji. Genomika, proteomika, metabolomika. Metaboličko inženjerstvo. Enzimsko i proteinsko inženjerstvo. Biočipovi i nanotehnologija.
    Biotehnologija, ekologija i ekonomija: 2 sata
    Gospodarstvo znanjaMale biotehnološke tvrtke kao tipičan primjer na znanju utemeljenih tvrtki. Razvoj novog biotehnološkog proizvoda kao poduzetnički proces. Biotehnološki postupci u zaštiti okoliša.

    Samostalni upis: Biotehnologija 1
  • Biotehnologija 2

    Biotehnologija je primjena različitih biokemijskih katalizatorau preradi obnovljivih i drugih sirovina u proizvode više dodane vrijednosti. Načelo primjene je jednako. Od sirovina se uvijek prvo pripremaju hranjive podloge ili odgovarajuće reakcijske smjese. U hranjivim podlogama stanice rastu ili miruju i pri tome izlučuju metabolite u okoliš ili ih nakupljaju u stanicama. Enzimi djeluju na specifične supstrate i transformiraju ih u specifične proizvode. Zato se prvi dio modula bavi sastavom i postupcima pripreme hranjivih podloga. Potom se podrobno obrađuju sirovine koje služe kao izvori ugljika i energije, dušika i ostalih biogenih elemenata, te enzimi koji se koriste za razgradnju polimernih molekula sirovina. Neke sirovine su primarni poljoprivredni proizvodi, druge su nusproizvodi industrijske prerade poljoprivrednih sirovina u prehrambene i druge proizvode (sekundarne sirovine), a treće su otpaci poljoprivredne i industrijske proizvodnje (tercijarne sirovine). Modul načelno govori i o potrebi kemijskog i biološkog nadzora sirovina, njihovom čuvanju, homogeniziranju i postupcima prethodne obrade. Često se u biotehnološkoj proizvodnji rabe komercijalni proizvodi industrijske prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda (slad, glukoza, tekući šećeri/sirupi) dobiveni u samostalnim biotehnološkim pogonima ili u odjeljenjima za pripremu hranjivih podloga s pomoću komercijalnih enzimskih pripravaka. Stoga će u završnom dijelu modula studenti naučiti kako se proizvodi ječmeni slad, ukomljavaju i hidroliziraju slađene i neslađene žitarice, proizvode šećerni sirupi i šećeri iz škrobnih sirovina, hidroliziraju celulozne, inulinske i pektinske sirovine.

    Pristup kao gost: Biotehnologija 2Samostalni upis: Biotehnologija 2
  • Biotehnologija 3

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Biotehnologija 3
  • Biotehnologija 4

    Studenti će se upoznati s ulogom hormona u organizmu, njihovim sastavom i svojstvima, značenjem njihove proizvodnje i primjene te biotehnološkim postupcima proizvodnje, a također i podjelom, definicijom i ulogom antibiotika u prirodi. Bit će objašnjeni metabolički putevi u biosintezi antibiotika te kontrola i regulacija biosinteze, mehanizam njihovog djelovanja te antibiotička rezistencija. Također će biti obrađena proizvodnja cjepiva za humanu ili veterinarsku primjenu, proizvodnja, pročišćavanje i primjena monoklonskih protivtijela te primjena biljaka i biljnih stanica u biotehnološkoj proizvodnji lijekova.U predavanjima će biti istaknuti i zakonski propisi u proizvodnji lijekova.

    Samostalni upis: Biotehnologija 4
  • Uloga i značaj biotehnologije u zaštiti okoliša. Osnovni principi biogeokemijskih procesa. Bioremedijacija u prirodi. Biotehnološki procesi koji se primjenjuju u cilju zaštite okoliša: vode, zraka, zemlje. Postupci obradbe otpadnih voda: prethodna, primarna, sekundarana i tercijarna obradba. Biološko uklanjanje sastojaka sa ugljikom, dušikom, fosforom i sumporom kao i mikroonečistila – ksenobiotika u cilju zaštite okoliša. Primjena ionskih izmjenjivača i membranskih bioreaktora. Bioremedijacija zemljišta. Uklanjanje biološki razgradljivih sastojaka iz zraka. Metoda bioaugmetacije. Nove metode motrenja onečišćenja u okolišu. Moderne metode motrenja mikroorganizama primjenjenih u zaštiti okoliša. Primjena genetički modificiranih organizama u zaštiti okoliša. Nacionalni i međunarodni propisi o zaštiti okoliša. Posjeta-obilazak sustava obradbe otpadnih voda, spalionice, kompostane, deponija.

    Samostalni upis: Biotehnologija u zaštiti okoliša
  • Upišite opis kolegija

  • Biotehnološka proizvodnja octa

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Biotehnološka proizvodnja octa
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Biotehnološki aspekti proizvodnje vinaSamostalni upis: Biotehnološki aspekti proizvodnje vina
  • Biotransformacije su područje biotehnologije koje objedinjuje znanja kemije, biokemije, mikrobiologije i inženjerstva, a obuhvaćaju procese koji rabe biološke katalizatore (cijele stanice ili enzime). Biokatalizatori se mogu primjenjivati u različitim uvjetima (slobodni/imobilizirani; vodeni medij/dvofazni sustavi/superkritične tekućine) a reakcije se odvijaju u blagim uvjetima, što je posebno pogodno za sintezu osjetljivih proizvoda kao i za okolinu. Visoka stereoselektivnost, koja rezultira enantiomerno čistim proizvodima posebno su atraktivno obilježje biotransformacija i predstavljaju dragocijen put u pripravi značajnih industrijskih proizvoda (organska otapala, polimerni materijali, enantiomerno čisti građevni blokovi za farmaceutske proizvode i agrokemikalije, aktivni farmaceutski sastojci, antibiotici te prehrambeni proizvodi kao što su zaslađivači i vitamini).

    Pristup kao gost: BiotransformacijeSamostalni upis: Biotransformacije
  • Crijevna mikroflora, prehrana i zdravlje

    Kolegij obrađuje metaboličku aktivnost crijevne mikroflore, utjecaj prehrane na mikrofloru debelog crijeva i proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina, zatim hranjive supstrate za mikrobnu populaciju debelog crijeva te razgradnju kompleksnih ugljikohidrata i proteina s intestinalnim bakterijama. Nadalje se opisuju zdravstveni učinci probiotika i prebiotika, utjecaj probiotika na uspostavljanje ravnoteže crijevne mikroflore, na bolesti intestinalnog sustava i alergije te imunostimulacijski učinak probiotika. Također se obrađuju nutritivna i mikrobna modulacija karcinogeneze te utjecaj intestinalnih bakterija mliječne kiseline na intestinalnu mikrobiotu procijenjenu molekularnim pristupom.

    Samostalni upis: Crijevna mikroflora, prehrana i zdravlje
  • Dijetoterapija

    Programom modula obuhvaćeni su svi aspekti dijetoterapije – od povijesnih hipoteza do najnovijih znanstvenih spoznaja na ovom području. Polaznici će usvojiti i nadopuniti znanja o probavnom sustavu te preventivnoj i terapijskoj primjeni pojedinih makronutrijenata, mikronutrijenata te fitokemikalija i zookemikalija. Programom je predviđena teorijska i praktična razrada procjene nutritivnog statusa uz pomoć dijetetičkih i kliničkih metoda te određivanje energetskih i nutritivnih potreba računski, direktnom i indirektnom kalorimetrijom te metodom bioelektrične impedance. Pretilost i pothranjenost razradit će se detaljno u smislu patofiziologije i izrade cjelovitih smjernica za prehranu ovakvih bolesnika.
    Zasebno će se razraditi dijetoterapija kod bolesti pojedinih organa i sustava organa, te će se teorijski i praktično usvojiti smjernice za izradu cjelovitih smjernica za prehranu gastroenteroloških, endokrinoloških, kardiovaskularnih i bubrežnih bolesnika. Alergije na hranu i trovanje hranom razradit će se u zasebnoj cjelini. Studenti će steći uvid u osnovne mehanizme interakcije hrane i lijekova te o kliničkoj prehrani u užem smislu, odnosno o enteralnoj i parenteralnoj prehrani. Cilj modula je usvajanje znanja o dijetoterapiji i osnovama kliničke prehrane kroz interaktivna predavanja, vježbe i seminare te terensko upoznavanje s radom kliničkog nutritivnog tima.

    Samostalni upis: Dijetoterapija
  • Dodaci prehrani

    Tijekom modula studenti će se upoznati sa slijedećim temama vezanim uz dodatke prehrani: definicija, podjela, specifičnosti dodataka prehrani; piramida dodataka prehrani i njeno tumačenje; vitamini kao dodaci prehrani; mineralne tvari kao dodaci prehrani; druge vrste dodataka prehrani; tko i da li treba dodatke prehrane; dodaci prehrani i utjecaj na zdravlje; zakonski propisi i pravilnici za deklariranje proizvoda.; novija znanstvena dostignuća na području dodataka prehrani. Na seminarima studenti će pretražiti dostupne baze podataka i u obliku seminarskih izlaganja obraditi jedan dodatak prehrani po svom izboru.

    Samostalni upis: Dodaci prehrani
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Edukacija i komunikacijske vještine u nutricionizmu
  • U sklopu ovog modula studenti će se upoznati s vrstama genotoksičnih spojeva, njihovoj zastupljenosti u okolini i radnom mjestu, mehanizmima djelovanja i mehanizmima biotransformacije, utvrđivanju ovisnosti doze i učinka te djelovanju niskih doza na molekularne procese u stanici. Također, obraditi će se problematika vezana uz zračenje te posljedice zračenja kao i učinak bioloških agenasa na životinjski odnosno ljudski organizam. Na primjerima spojeva prisutnih u okolišu objasniti će se kompleksnost biotransformacije u ekosustavu te nepredvidljivost učinka djelovanja kemikalija i njihovih među produkata koji nastaju kao posljedica okolišne razgradnje.
    Pristup kao gost: Ekogenetičke studijeSamostalni upis: Ekogenetičke studije
  • Engleski jezik struke 1

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Engleski jezik struke 1
  • Engleski jezik struke 2

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Engleski jezik struke 2
  • Engleski jezik struke 3

    Upišite opis kolegija
    Modul sadrži i predavanja i vježbe, ali težište je na seminarskom radu.
    Studenti predlažu teme za diskusiju tijekom trajanja nastave. Predavač odabire i prilagođava radne materijale i vježbe.
    Studenti izrađuju, tj. pišu seminarski rad na odabranu temu iz područja studija. Rad prezentiraju ispred auditorija. Svi sudionici modula sudjeluju u diskusiji i pitanjima nakon prezentacije.
    uz jezične i gramatičke vježbe, studenti vježbaju pisanje životopisa na engleskom jeziku, pišu sažetke znanstvenih radova, prevode stručne i/ili znanstvene tekstove sa i na engleski jezik.

    Pristup kao gost: Engleski jezik struke 3
  • Engleski jezik struke 4

    Upišite opis kolegija

    Pristup kao gost: Engleski jezik struke 4
  • Engleski jezik struke 5

    Upišite opis kolegija

    Pristup kao gost: Engleski jezik struke 5
  • Programom modula obuhvaćeni su osnovni aspekti kliničke prehrane u užem smislu, odnosno parenteralne i enteralne prehrane. Studenti će usvojiti znanja o indikacijama, kontraindikacijama i komplikacijama enteralne i parenteralne prehrane. Steći će se znanja o procjeni nutritivnog statusa u kliničkim uvjetima te o nutritivnoj podršci u različitim kliničkim situacijama – kod malnutricije, upalnih bolesti crijeva, bolesti jetre i bubrega, kroničnog i akutnog pankreatitisa, dijabetesa, malignih bolesti, kardiovaskularnih i plućnih bolesti, u pedijatrijskih bolestnika i o enteralnoj i parenteralnoj prehrani kod kuće. Kroz terenske vježbe studenti će se upoznati s radom sa sustavima za aplikaciju i pripravcima parenteralne i enteralne prehrane te s radom kliničkog nutritivnog tima.
    Cilj modula je usvajanje znanja o kliničkoj prehrani, odnosno parenteralnoj i enteralnoj prehrani, kroz interaktivna predavanja, vježbe i seminare te terensko upoznavanje s radom kliničkog nutritivnog tima.

    Samostalni upis: Enteralna i parenteralna prehrana
  • Fitokemikalije (sekundarni biljni metaboliti) biološki su aktivni spojevi biljaka, a u ljudskom organizmu imaju zaštitnu ulogu prema različitim bolestima, posebice kardiovaskularnim bolestima i karcinomu. Na ovom modulu studenti će biti upoznati s hranom/namirnicama klasificiranom na temelju udjela i sastava navedenih kemozaštitnih spojeva (najnovija istraživanja), njihovu metabolizmu u organizmu (probava u gastrointestinalnom traktu) i mehanizmu djelovanja u karcinogenezi, reakcijama uzrokovanim slobodnim radikalima, detoksikaciji. Također, studenti će biti upoznati s kemijskim i biološkim metodama in vivo i in vitro, koje se primjenjuju na navedenim stupnjevima istraživanja fitokemikalija

    Samostalni upis: Fitokemikalije u zaštiti zdravlja
  • Ubrzani tehnološki razvoj, moderna poljoprivredna praksa i loše gospodarenje toksicnim otpadom doveli su do nakupljanja razlicitih onecišcivaca koji znacajno utjecu na covjeka i njegovo zdravlje te okoliš. Potreba za njihovim uklanjanjem te uvodenjem sve strožih ekoloških normi povecalo je potrebu za uporabom novih tehnologija kao što je fitoremedijacija. Fitoremedijacija je ekološki prihvatljiva tehnologija (zelena tehnologija) u kojoj se rabe biljke za razgradnju, asimilaciju, metabolizam ili detoksifikaciju razlicitih onecišcivaca okoliša. Tijekom modula studenti ce se upoznati s procesima fitoremedijacije tj. uporabom biljaka i njihovih pridruženih mikroba u uklanjanju onecišcivaca okoliša (anorganskih i organskih spojeva). Upoznat ce tehnologije koje se rabe kod razlicitih vrsta onecišcenja kao i biološke mehanizme ukljucene u njihovu akumulaciju i transformaciju u neškodljive spojeve.

    Pristup kao gost: FitoremedijacijaSamostalni upis: Fitoremedijacija
  • Fizika

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Fizika
  • Fizika 1

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Fizika 1
  • Fizika 2

    Fizikalne zakonitosti temelji su procesima koji se susreću u inženjerstvu i tehnologiji. Njihovo poznavanje omogućuje studentima da stvore odličan temelj na kojem će moći usvajati znanje iz konkretnih primjenjenjih inženjerskih i tehničkih kolegija na višim godinama studija te interdisciplirano povezivati gradivo koje susreću u okviru svih temeljnih prirodoslovnih kolegija. U okviru modula Fizika II studenti savladavaju gradivo iz područja elektrodinamike, optike, kvantne i osnova nuklearne fizike. Teorijsko gradivo nadopunjeno je laboratorijskim vježbama.

    Samostalni upis: Fizika 2
  • Fizikalna kemija

    Studentima se daju temeljna znanja i principi Fizikalne kemije za razumijevanje struke. Obrađuju se sljedeće nastavne jedinice: Principi i zakoni termodinamike. Toplinski kapacitet. Unutarnja energija i entalpija. Idealni i realni plinovi. Slobodna energija i entalpija. Kemijski potencijal. Fazne ravnoteže. Fazni prijelazi jednokomponentnih i dvokomponentnih sustava. Koligativna svojstva otopina. Kemijske ravnoteže. Molarna provodnost elektrolita i iona. Površinska napetost. Adsorpcija. Elektromotorna sila i elektrodni potencijal. Difuzija. Viskoznost. Toplinska vodljivost. Električna vodljivost. Optička, molekularno-kinetička i električka svojstva koloida. Elektrokinetičke pojave. Kinetika kemijskih reakcija. Određivanje reda reakcije. Teorija sudara. Teorija prijelaznog stanja.

    Samostalni upis: Fizikalna kemija
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Fizikalna svojstva složenih sustava - hrane
  • Fiziologija čovjeka

    Ekscitacija neurona i kontrakcija mišića, ritmička ekscitacija srca, sistemska i plućna cirkulacija, funkcije bubrega, plućna ventilacija, središnji i periferni živčani sustav, funkcije mozga, posebna osjetila, sekrecijske i apsorpcijske funkcije probavnog sustava, endokrine žlijezde i reprodukcija. Uz teoretsku nastavu, pojedine cjeline dodatno se obrađuju na vježbama.

    Samostalni upis: Fiziologija čovjeka
  • Fiziologija industrijskih mikroorganizama

    Opis predmeta
    Uvod u fiziologiju industrijskih mikroorganizama (2 sata). Metode u fiziologiji industrijskih mikroorganizama (6 sati). Bioenergetika i biomembrane (2 sata). Transport otopljenih tvari (2 sata). Stanični metabolizam - katabolizam i anabolizam (4 sata). Struktura mikrobne stanice (2 sata). Sekundarni metabolizam u mikroorganizama: biosinteza antibiotika, regulacija i funkcija (2 sata). Regulacija metabolizma (2 sata). lac operon bakterije Escherichia coli (2 sata). Kontrola anabolizma (1 sat). Stanični ciklus prokariotske i eukariotske stanice, vegetativni stanični ciklus, sporulacija (2,4 sati). Fiziologija bakterija mliječne kiseline (0,6 sati). Nepotpuna oksidacija izvora ugljika (fiziologija bakterija octene kiseline) i acetogeneza (2 sata). Saccharomyces cerevisiae i drugi kvasci: regulacija transporta i metabolizma ugljikohidrata (6 sati).

    Samostalni upis: Fiziologija industrijskih mikroorganizama
  • Genetičko inženjerstvo

    Kolegij Genetičko inženjerstvo sadržajno se nastavlja na kolegij Molekularna genetika, a omogućava studentima da se upoznaju s velikim brojem tehnika koje su sastavni dio genetičkog inženjerstva odnosno tehnologije rekombinantne DNA. To uključuje metode koje se rutinski primjenjuju u gotovo svim genetičkim i molekularno-biološkim laboratorijima u svrhu izolacije, modifikacije i analize genetičkog materijala ali i bitno sofisticiranije metode koje se koriste u dobro opremljenim specijaliziranim laboratorijima.

    Samostalni upis: Genetičko inženjerstvo
  • Genetika eukariota

    Studentima se daje uvid u složenost genoma i genetičkih procesa. Uspoređuju se rezultati molekularne i klasične genetičke analize, uključujući analizu rodoslovlja. Daje se pregled životnih ciklusa i paktične primjene odabranih modelnih organizama. Posebna pažnja posvećuje se organizaciji, strukturi i metodama analize humanog genoma. Objašnjava se inaktivacija kromsoma X, roditeljski imprinting, postupci genetičke dijagnostike i genske terapije. Detaljnije se razlaže uloga onkogena i tumor supresora u održavanju genetičkog integriteta, kao i procesi koji dovode do gubitka heterozigotnosti.

    Samostalni upis: Genetika eukariota
  • Genetska raznolikost mikroorganizama kao prirodnih izvora novih gena za industrijske organizme omogućava kreiranje novih proizvoda u biotehnološkoj industriji. Nove tehnologije kultivacije i još važnije, pronalaženje gena izravnim kloniranjem DNA izolirane iz zemlje, voda ili mora te pretraživanje dobivenih kompleksnih metagenomskih biblioteka povećava udio novootkrivenih biomolekula. Proučavaju se molekularni mehanizmi u genomu kao odgovor stanica na okolišni stres te mikrobna koegzistencija i kvorum signalizacija. Razumijevanje mehanizama genskih promjena koji vode do diferencijacija u genomu objašnjava nastajanje novih vrsta. Analiziraju se tehnike poboljšanja industrijskih organizama metodama mutageneze, rekombinacije i usmjerene evolucije. Upoznaju se najnovije metode konstrukcije transgenih organizama te kontrola, mjere zaštite i potencijalni rizici od stanica dobivenih genskim modifikacijama. Proučavaju se genotipske karakteristike modelnih industrijski organizmi i njihova genska nomenklatura te načini čuvanja industrijskih mikroorganizama i kultura stanica.

    Samostalni upis: Genetika industrijskih organizama
  • Genska terapija

    Cilj predmeta je upoznavanje studenta s idejom genske terapije, temeljnim
    principima nevirusnog i virusnog prijenosa gena, temeljnim istraživanjima
    ovih vektora kao i kliničkim pokusima u kojima se oni koriste. U okviru ovog
    predmeta studenti će upoznati molekularnu biologiju najčešćih virusa koji su
    služili kao temelj za razvoj vektora za gensku terapiju, karakteristike tako
    dobivenih vektora, njihove prednosti i nedostatke, te način njihove primjene
    u kliničkim pokusima. Također će upoznati metode nevirusnog prijenosa
    gena, karakteristike nevirusnih vektora, njihove prednosti i nedostatke, te
    način njihove primjene u kliničkim pokusima. Studenti će se upoznati sa
    korištenjem vektora za vakcinaciju, ali i sa idejom korištenja ovih vektora za
    liječenje tumorskih bolesti. Usvojene vještine moći će upotrijebiti za razvoj
    biotehnoloških procesa potrebnih za njihovu izradu, kao i procjenu rizika
    postupka genske terapije koja je od 2012. godine ušla i na Europsko tržište
    odobravanjem prvog lijeka temeljenog na genskoj terapiji.

    Samostalni upis: Genska terapija
  • GMO u proizvodnji hrane

    Genetički modificirani organizami (GMO), te posebno njihovo korištenje u poljopredi i prehrani, predstavljaju složenu multidisciplinarnu problematiku koje nadilazi interes užih stručnih krugova. U okviru predloženog modula dati će se opis tehnologija i postupaka koji se koriste u svrhu unošenja ciljanih genetičkih modifikacija u biljne genome, kao i ograničenja i poteškoća koje se pri tome susreću. Detaljnije će se analizirati konstrukti koji se najčešće koriste, ali i predviđeni pravci razvoja na ovom području kao što je proizvodnja hrane s poboljšanim nutritivnim svojstvima i korištenje drugih proizvoda moderne biotehnologije u prehrambenoj industriji.

    Samostalni upis: GMO u proizvodnji hrane
  • Higijena i sanitacija

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Higijena i sanitacija
  • Higijena i sanitacija u prehrambenom lancu

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Higijena i sanitacija u prehrambenom lancu
  • HPLC najraširenija je kromatografska metoda u istraživanjima prirodnih spojeva. Tijekom predavanja studenti će steći opća znanja o osnovama HPLC (temeljne zakonitosti, faze razdvajanja, mehanizmi i vrste HPLC, s praktičnog stajališta), izboru kromatografske metode i principima razdvajanja pojedinih klasa prirodnih niskomolekulskih spojeva, kao i instrumentalnoj izvedbi suvremenih kromatografa (instrumentalna rješenja poznatijih proizvođača). Posebna će pozornost biti posvećena pripravi uzoraka za kromatografsku analizu, ovisno o vrsti prirodnog izvora i strukturi analiziranih spojeva. Praktični primjeri HPLC analize obuhvatit će biološki aktivne spojeve u hrani (organosumporni spojevi-glukozinolati i njihovi produkti razgradnje, polifenolni spojevi različitih klasa; karotenoidi; izoflavoni).

    Pristup kao gost: HPLC niskomolekulskih spojevaSamostalni upis: HPLC niskomolekulskih spojeva
  • Hrana, prehrana i zdravlje

    The aim of the course is “Providing the more recent scientific knowledge about the role of dietary plant foods in preserving human health and modulating the risk of degenerative diseases in humans”. The mechanism of action (from oxidative stress to inflammation and angiogenesis) of the development of degenerative diseases will be outlined in order to better understanding the strategy of dietary prevention. The course will give a detailed overview of the components and activity of endogenous antioxidant network in preventing oxidative stress. The preventive role of dietary regimen and the role played by specific food items: olive oil, wine, teas, soy, fruit, vegetables and chocolate will be outlined on the basis of “science-based evidences”. An overview of the biomarkers utilized to monitor nutritional changes in vivo will be given and special attention will be paid to highlight pro and cons of each methodology. The role of specific phytochemicals supplement (i.e. flavonoids, vitamins, pro-vitamins) in disease prevention and their impact on human defenses will be discussed reviewing the latest evidences form literature and in comparison with dietary sources. The novel aspect of “post-prandial metabolic stress” induced by unbalanced dietary regimen and raising a cluster of cardiovascular risk factors, will be presented. The concept of nutrigenomics and the rationale behind the role of food to modulate specific transcription pathways will be introduced. Main results from reports of international agency such as WHO, FAO, ILSI and World Cancer Research Fund focused on the association between diet and disease will be presented. At the end of the class, Students will be able to build up a specific knowledge on the association between diet and disease founded on science-based evidences, mainly from human intervention studies and critically assessing science-based evidences.

    Samostalni upis: Hrana, prehrana i zdravlje
  • Imunologija

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Imunologija
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Imunologija za nutricioniste
  • Instrumentalne analize

    Samostalni upis: Instrumentalne analize
  • Receptori su molekule proteinskog sastava i specifična su mjesta na membrani stanica ili u njihovoj citoplazmi na koja se vežu spojevi endogenog porijekla, ali i mnogi ksenobiotici ili lijekovi. O njihovom kapacitetu specifičnog vezivanja ovisi sposobnost stvaranja spoj-receptor kompleksa te nastavak procesa genomskog ili negenomskog odgovora. Obzirom da o ispravnom nastajanju receptora u svakoj pojedinoj stanici pri njezinom stvaranju, ovisi i njezina ispravna funkcija u organizmu. Receptori smješteni u citoplazmi odgovorni su za stvaranje kompleksa sa steroidnim hormonima koji se potom translociraju u jezgru i vežu na gene izazivajući genomski odgovor. Receptori na membrani stanice izazivaju trenutačni negenomski odgovor i mjesta su vezanja većine malih signalnih molekula poput hormona hipotalamusa ili hipofize ili neurostimulatora. Današnje spoznaje o interakcijama molekula i receptora znatno unapređuju dijagnostiku raznih bolesti te su važne za razvoj novih lijekova.

    Pristup kao gost: Interakcije molekula i receptoraSamostalni upis: Interakcije molekula i receptora
  • Inženjerstvo 1

    Jedinice i veličine u inženjerstvu-osnovni parametri, označavanje, simboli i standardi, čitanje nacrta. Uređaji i njihova povezivanja u tehnološkom procesu.
    Osnove tehničke mehanike: Mehanika deformabilnih tijela. Materijali za prehrambenu industriju i biotehnologiju – podjela, karakteristike i ponašanje materijala, struktura materijala. Svojstva i odabir konstrukcijskih materijala,zakonitosti njihovog mehaničkog ponašanja, pravilna primjena u prehrambenoj industriji, biotehnologiji za posude. Cjevovodi i armature: elementi cjevovoda i armatura, oblikovanje, izolacija, kompenzatori. Spajanje i spojevi, brtvljenje. Pumpe – vrste, dizajniranje sistema pumpi i cijevovoda; Transportna sredstva; Ambalaža i pakiranje –transport.
    Temeljni pojmovi termodinamike. Plinovi i pare. Prvi glavni stavak. Zakon o održanju energije. Rad. Specifični toplinski kapacitet. Unutrašnja energija. Sadržaj topline. Promjena stanja. Kružni procesi. Drugi glavni stavak . Toplinski dijagram. Promjene stanja u toplinskom dijagramu. Kružni procesi i toplinski stupanj djelovanja.. Povratni i nepovratni procesi. Primjer tipičnih nepovratnih procesa. Fizičko tumačenje entropije. Stapni kompresori. Pare (proizvodnja vodene pare, suho zasićena para, promjena stanja proizvodnja vodene pare, suho zasićena para, promjena stanja, proizvodnja pare u kotlu, kružni proces parnih strojeva ). Ostale tehnički važne pare. Vlažni zrak

    Samostalni upis: Inženjerstvo 1
  • Inženjerstvo 2

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Inženjerstvo 2
  • Inženjerstvo 3

    Inženjerstvo 3

    Samostalni upis: Inženjerstvo 3
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Izdvajanje i pročišćavanja biotehnoloških proizvoda
  • Kemija i biokemija hrane

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Kemija i biokemija hrane
  • Kemija i tehnologija mesa i ribe

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Kemija i tehnologija mesa i ribe
  • Modul obuhvaća opće pojmove, sastav, svojstva, hranjivu vrijednost, mikrofloru i primjenu glavnih vrsta mlijeka. Obrazlaže postupke i djelotvornost mehaničke, toplinske i membranske obradbe mlijeka u proizvodnji pasteriziranog i steriliziranog mlijeka, te mlijeka u prahu. Navode se mogućnosti proizvodnje maslaca i sladoleda. Područje fermentiranih mliječnih proizvoda obuhvaća pojmove fermentacije mlijeka, moguće metabolite koji nastaju djelovanjem mezofilnih, termofilnih ili terapijskih kultura, osnove proizvodnje glavnih fermentiranih napitaka, ulogu probiotika i prebiotika, te prehrambenu i zdravstvenu vrijednost. U poglavlju sirarstva navode se opći pojmovi i podjela sireva, načini sirenja mlijeka, uloga dodataka i korištenih kultura, postupci proizvodnje pojedinih tipova sira, uvjeti i njega sireva tijekom zrenja u zrionici. Proučavaju se biokemijski procesi tijekom primarnog i sekundarnog zrenja, načini zaštite sireva, moguće mane, uzročnici kvarenja, te utjecaji na sastav i hranjivu vrijednost sireva, sirutke te sirutkinih proizvoda. Posebno se navode prednosti primjene membranskih postupaka u mljekarstvu.

    Samostalni upis: Kemija i tehnologija mlijeka i mliječnih proizvoda
  • Povijesni pregled uporabe šećera. Fizikalno-kemijska svojstva saharoze. Sirovine za proizvodnju šećera. Šećerna repa- morfološke karakteristike i kemijski sastav. Pripremne operacije za ekstrakciju šećera iz repe. Plazmoliza i ekstrakcija šećera. Čišćenje ekstrakcijskog soka (alkalizacija, karbonatacija, sulfitacija). Uparavanje rijetkog soka. Kristalizacija šećera. Skladištenje i sporedni produkti proizvodnje. Škrob.

    Povijesni pregled razvoja i vrste konditorskih proizvoda. Uzgoj i prerada kakaovog zrna. Proizvodnja kakaovih proizvoda: Izrada kakaove mase. Alkalizacija kakaovih proizvoda. Izrada kakaovog praha i kakaovog maslaca. Izrada čokoladne mase. Temperiranje čokoladne mase. Postupci završne izrade čokoladnih proizvoda. Ostali čokoladni proizvodi i proizvodi slični čokoladi.

    Bombonski i srodni proizvodi- vrste i sirovine za proizvodnju. Izrada bombonske mase. Bombonski proizvodi (tvrdi i gumeni bomboni, karamele, komprimati, gume za žvakanje, lakric, žele, grilaž i draže proizvodi). Konditorske mase (fondan, pjenasti, nougat, marcipan i persipan proizvodi, rahatlokum, halva).

    Samostalni upis: Kemija i tehnologija ugljikohidrata i konditorskih proizvoda
  • Kemija i tehnologija ulja i masti

    Modul Kemija i tehnologija ulja i masti za studente III godine preddiplomskog i studente diplomskog studija.

    Pristup kao gost: Kemija i tehnologija ulja i mastiSamostalni upis: Kemija i tehnologija ulja i masti
  • Kemija i tehnologija uživala

    Povijest čaja. Botanička klasifikacija i uzgoj čaja. Proizvodnja bijelog, žutog, zelenog, crvenog (oolong) i crnog čaja. Gradacija čaja. Mješavine čaja. Ostali postupci prerade čaja. GABA čajevi. Proizvodnja instant čaja. Biljne infuzije. Maté čaj (Ilex paraguariensis)– botanička klasifikacija, uzgoj i prerada. Pakiranje, skladištenje i transport čaja. Kemijski sastav čaja i njegov fiziološki utjecaj na ljudski organizam.

    Povijest kave. Botanička klasifikacija i uzgoj kave. Prerada kave– berba, metode suhe i mokre prerade ploda kave. Gradacija, sortiranje, skladištenje i transport sirove kave. Prženje sirove kave. Torrefacto kava. Proizvodnja instant kave. Postupci dekafeinizacije. Kemijski sastav kave. Fiziološko djelovanje kave na organizam. Zamjene za kavu– kavovine.

    Kakaovac– botanička klasifikacija i uzgoj. Prerada plodova kakaovca– berba, fermentacija, sušenje, transport i skladištenje. Prženje kakaovog zrna. Proizvodnja kakaovog praha. Instant kakaovi napici. Cupuaçu (Theobroma grandiflorum) – botanička klasifikacija, uzgoj i prerada. Guarana (Paullinia cupana) – botanička klasifikacija, uzgoj i prerada.

    Samostalni upis: Kemija i tehnologija uživala
  • Kemija i tehnologija vina

    U okviru ovog modula studenti će steći znanja o najznačajnijim područjima uzgoja vinove loze i proizvodnje vina u svijetu i RH, te suvremenim postupcima proizvodnje vina i proizvoda na bazi grožđa i vina. Upoznati će se s kemijskim sastavom grožđa, vina i proizvoda na bazi grožđa i vina, kemijskim i biokemijskim promjenama koje se odvijaju tijekom njihove proizvodnje, njege i čuvanja kao i prepoznavanjem nepoželjnih promjena na vinu, njihovim uzrocima, kemizmima i mogućnostima sprječavanja. Također će se upoznati s mogućnostima i postupcima proizvodnje voćnih vina, s posebnim osvrtom na voćna vina s mogućnošću proizvodnje u RH.

    Samostalni upis: Kemija i tehnologija vina
  • Kemija i tehnologija voća i povrća

    Upišite opis kolegija

  • Kemija i tehnologija žitarica (zimski semestar)

    Morfološka struktura i kemijski sastav zrna žitarica; Sastav, struktura i svojstva proteina žitarica; Sastav, struktura i svojstva ugljikohidrata žitarica te njihova uloga u procesima proizvodnje gotovih proizvoda; Lipidi žitarica i njihov utjecaj na trajnost, tehnološku kakvoću i zdravstvenu ispravnost proizvoda; Enzimi u žitaricama i njihovim proizvodima- utjecaj na tehnološku kakvoću i svojstva proizvoda; Mineralne tvari, vitamini i pigmenti u žitaricama i njihovim proizvodima; Prehrambena vrijednost žitarica i njihovih proizvoda; Tehnološka svojstva zrna žitarica; Mljevenje žitarica, oprema, operacije i procesi. Sheme mljevenja pšenice (tvrde i meke), raži i kukuruza. Obrada zrna zobi, riže i ječma, oprema, uvjeti i procesi. Proizvodi mljevenja; Kriteriji kakvoće mlinskih proizvoda, metode određivanja, zakonska regulativa. Pekarski kvasac i starter kulture u pekarstvu; Pomoćne sirovine, poboljšivači i aditivi za proizvodnju pekarskih, konditorskih i tjesteničarskih proizvoda; Reološka svojstva tijesta; Procesi proizvodnje pekarskih proizvoda; Procesi proizvodnje brašneno-konditorskih proizvoda (keksi, vafli, krekeri, slastice); Proizvodnja tjestenine i tjesteničarskih proizvoda; Proizvodnja lisnatog tijesta; Oprema i procesi smrzavanja pekarskih proizvoda; Oprema i procesi proizvodnje snack proizvoda i žitarica za doručak.

    Samostalni upis: Kemija i tehnologija žitarica (zimski semestar)
  • Kemija prirodnih spojeva

    Cilj ovog moula je proširiti i produbiti znanja o prirodnim spojevima stečenim na preddiplomskom studiju, te tako osigurati temelj za primjenu naučenog znanja u istraživačkom kontekstu. U uvodnom dijelu student će se upoznati sa podjelom i biogenetskim podrijetlom prirodnih spojeva kao produkata primarnog i sekundarnog metabolizma. U početnim poglavljima obrađuju se ugljikohidrati i lipidi u smislu proširenja enciklopedijskih znanja stečenih o tim temeljnim biomolekulama u preddiplomskom studiju. Posebna pozornost posvećena je sekundarnim metabolitima u sklopu sljedećih poglavlja: terpenoidi, alkaloidi, šikimati-lignani, polifenoli, prostaglandini, feromoni i flavonoidi. Prikazane su njihove biosinteze, biološko odnosno ekološko djelovanje i posebno postupci razdjeljivanja/ identifikacije iz prirodnog materijala koje će student, primjenom naučene teorije, unutar laboratorijskih vježbi moći samostalno izvesti.

    Samostalni upis: Kemija prirodnih spojeva
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Kinetika biotehnoloških procesa
  • Cilj kolegija je upoznati studente s najvažnijim i najčešće korištenim konstrukcijskim materijalima (metalnim i nemetalnim te novim tj. posebnim u novije vrijeme primjenjenim materijalima). Svojstva (fizikalna i kemijska) koja su važna za praktičnu primjenu tih materijala. Ovim kolegijem se nastoji isto tako dati osnove mehanizma i kinetike reakcija korozije, te prikazati metode zaštite od korozije i posebno se zadržati na suvremenim, ekološki najprihvatljivijm i u ordeđenim uvjetima dopuštenim tehnologijama zaštite.

    Razvoj i vrste konstrukcijskih materijala. Najvažniji konstrukcijski materijali. Metalni materijali (željezo, ugljični, nisko i visoko legirani čelici). Fizikalna i kemijska svojstva važna za primjenu pojedinih materijala. Ispitivanja materijala. Obojeni metali i nemetalni materijali (anorganski, organski). Ostali materijali (kompoziti, nanomaterijali, „pametni materijali“, biometrički materijali). Kemijske, elektrokemijske i termodinamičke osnove procesa korozije materijala. Vrste korozije i metode određivanja brzina korozije (gravimetrijske, volumetrijske, analitičke). Elektrokemijske metode (opis tehnika određivanja).Metode zaštite materijala od korozije. Klasifikacija i mehanizam djelovanja inhibitora korozije. Određivanje djelotvornosti inhibitora.Vrste zaštitnih prevlaka (anorganske nemetalne i organske, metalne) procesi oblikovanja prevlaka.

    Samostalni upis: Konstrukcijski materijali i zaštita
  • Matematika

    Mnogi problemi u inženjerstvu i tehnologiji opisuju se i rješavaju korištenjem matematičkih načela i pojmova. Poznavanje funkcija, njihovih svojstava i načina zadavanja je od temeljne važnosti. U ovom modulu razvijaju se osnovne metode za izučavanje funkcija i matematičkog formuliranja fizikalnih, kemijskih, bioloških zakonitosti, a to su granični procesi i diferencijalni račun realnih funkcija jedne varijable. Diferencijalne jednadžbe su jedan od najvažnijih načina formuliranja fizikalnih, kemijskih i bioloških zakonitosti. U ovom modulu razvija se matematički aparat (integralni račun, rješavanje linearnih sustava i osnova linearne algebre) potreban za razumijevanje modela diferencijalnih jednadžbi, metoda njihova rješavanja. Daju se i osnovne primjene integralnog računa.

    Samostalni upis: Matematika
  • Matematika 1

    Mnogi problemi u inženjerstvu i tehnologiji opisuju se i rješavaju korištenjem matematičkih načela i pojmova. Poznavanje funkcija, njihovih svojstava i načina zadavanja je od temeljne važnosti. U ovom modulu razvijaju se osnovne metode za izučavanje funkcija i matematičkog formuliranja fizikalnih, kemijskih, bioloških zakonitosti, a to su granični procesi i diferencijalni račun realnih funkcija jedne varijable.

    Samostalni upis: Matematika 1
  • Matematika 2

    Mnogi problemi u inženjerstvu i tehnologiji opisuju se i rješavaju korištenjem matematičkih načela i pojmova. Diferencijalne jednadžbe jedan su od najvažnijih načina formuliranja fizikalnih, kemijskih i bioloških zakonitosti. U ovom modulu razvija se matematički aparat (integralni račun, funkcije više varijabli) potreban za razumijevanje modela diferencijalnih jednadžbi i metoda njihova rješavanja. Daju se i osnovne primjene integralnog računa i diferencijalnog računa funkcija više varijabli.

    Samostalni upis: Matematika 2
  • Međudjelovanje esencijalnih i toksičnih elemenata

    Definicija, podjela i uloga najvažnijih esencijalnih mineralnih elemenata u fiziološkim funkcijama ljudskog organizma. Najvažniji čimbenici koji utječu na esencijalnost i toksičnost elemenata: utjecaji doze, dobi, spola i posebnih fizioloških/patofizioloških stanja na međudjelovanje elemenata; primjeri dokaza i rezultata znanstvenih istraživanja.

    Esencijalni i toksični elementi u hrani, vodi za piće i u okolišu: unos mineralnih elemenata u organizam i opasnosti za zdravlje; nacionalni i međunarodni propisi i pokazatelji (NDK, RDI, TDI, TWI i drugi). Bioraspoloživost i nagomilavanje elemenata u organima i organskim sustavima sisavaca uključujući čovjeka, razine izloženosti, učinkovite interne doze, ciljni organi za djelovanja elemenata. Načela znanstvenih istraživanja u procjenama unosa, izloženosti i učinaka elemenata na zdravlje. Instrumentalne metode za određivanje metala u raznim uzorcima iz okoliša (hrana, voda, tlo, biljke, životinje u divljini) i u uzorcima bioloških materijala.

    Primjeri istraženih i tipičnih međudjelovanja esencijalnih i toksičnih metala. Kalcij: metabolizam kalcija, minerali i kost, utjecaj kiselosti i lužnatosti prehrane na kost, međudjelovanja kalcija i olova, kalcija i kadmija. Željezo: međudjelovanja željeza i drugih esencijalnih elemenata, željezo i kadmij. Međudjelovanja cinka, bakra i kadmija. Selenij i međudjelovanja selenija sa živom i kadmijem.

    Skupine stanovništva s povećanom riziku na štetne učinke nedostatka ili suvišnih količina mineralnih elemenata u prehrani i drugim izvorima izloženosti. Posteljica u sisavaca kao 'dvojni' indikatorski organ za procjene izloženosti i učinaka mineralnih elemenata na majku i plod prije i nakon rođenja djeteta.

    Procjene mogućnosti i učinkovitosti liječenja otrovanja mineralnim elementima (metalima) iskorištavanjem povoljnih međudjelovanja esencijalnih i otrovnih elemenata i vezanja toksičnih metala u kelirajuće spojeve za sniženje zadržavanja (retencije) toksičnih razina elemenata u organizmu.

    Samostalni upis: Međudjelovanje esencijalnih i toksičnih elemenata
  • Mehanizmi evolucije

    Enigma genetičke evolucije organizama, u prirodi ili laboratoriju, uspješno se istražuje koristeći stalno nove molekularne biokemijske tehnike. Genotipska ili fenotipska raznolikost je u svim vrstama na razini proteina, molekula DNA i RNA, genoma i epigenoma organizama. Ovaj predmet je usmjeren prema studiranju mehanizama evolucije prokariotskih i eukariotskih gena i genoma, uključujući njihovu veličinu, složenost, promjenjivost i organizaciju. Razumijevanje evolucijskih procesa koji dovode do specijacije objasnit će kako se određena vrsta adaptira na novu nišu i kako nastaju nove vrste. Također, studenti se upoznaju s osnovama taksonomije i evolucijske sistematike te osnovama filogenije i metodama filogenetskih istraživanja.Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Mehanizmi evolucije
  • Membranski bioreaktori u zaštiti okoliša

    Cilj predmeta je upoznavanje studenta s tehnologijom membranskog reaktora u obradi otpadnih voda. U okviru predmeta studenti će steći vještine potrebne za tehnološko dimenzioniranje membranskog bioreaktora i provedbu membranske filtracije. Usvojene vještine moći će upotrijebiti za procjenu prikladnosti tehnologije membranskog bioreaktora za obradu neke otpadne vode, izbor membrane te dimenzioniranje i vođenje postrojenja za obradu.

    Samostalni upis: Membranski bioreaktori u zaštiti okoliša
  • Menedžment

    Kolegij Menadžment sastoji se od tri cjeline i to upoznavanje s menadžerskim funkcijama i poslovima, operacijskom menadžmentu kao temelju za stvaranju vrijednosti prilikom prerade i proizvodnje. Kako upravljati tom operativnom funkcijom u poduzeću s naglaskom na planiranje i upravljanje zalihama. Treći dio odnosi se na menadžerske vještine, posebno interpersonalne i grupne vještine koje su neophodne na svim razinama menadžmenta, pa i na ne menadžerskim funkcijama.

    Samostalni upis: Menedžment
  • Metode za procjenu kakvoće prehrane

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Metode za procjenu kakvoće prehrane
  • Sadržaj modula obuhvaća upoznavanje o važnosti i značenju znanstvenog rada, kategorijama istraživanja i metodama istraživanja. Svladavanje znanja pri korištenju znanstvenih publikacija: primarnih, sekundarnih i tercijarnih, s naglaskom na mogućnosti korištenja elektroničkog pristupa u pretraživanju literature. Prikaz literature – bibliografske reference za tiskane publikacije i elektroničke izvore informacija. Strategija pretraživanja referentnih, bibliografskih, citatnih, izvornih i patentnih baza podataka. Intelektualno vlasništvo i upoznavanje s modernim patentnim sustavom: patentni zakon, postupci i komercijalna uporaba patenata. Od izbora teme do obrane diplomskog rada: planiranje i izvođenje eksperimenata, pristup obradi rezultata i pisanje diplomskog rada. Priprema rukopisa znanstvenog rada i izrada prijedloga znanstvenog projekta. Vrednovanje u znanosti: znanstvenog rada, objavljenih radova, znanstvenika i suradnika. Znanstvena područja i pripadajuća znanstvena polja i grane. Kriteriji za izbore u znanstvena, znanstveno-nastavna i suradnička zvanja.

    Samostalni upis: Metodika znanstvenog rada i zaštita intelektualnog vlasništva (BPI/MB)
  • Sadržaj modula obuhvaća upoznavanje o važnosti i značenju znanstvenog rada, kategorijama i metodama istraživanja. Svladavanje znanja pri korištenju znanstvenih publikacija: primarnih, sekundarnih i tercijarnih, s naglaskom na mogućnosti korištenja elektroničkog pristupa u pretraživanju literature. Prikaz literature – bibliografske reference za tiskane publikacije i elektroničke izvore informacija. Strategija pretraživanja referentnih, bibliografskih, citatnih, izvornih i patentnih baza podataka. Intelektualno vlasništvo i upoznavanje s osnovama modernog patentnog sustava. Od izbora teme do obrane diplomskog rada: planiranje i izvođenje eksperimenata, pristup obradi rezultata i pisanje diplomskog rada. Priprema rukopisa znanstvenog rada. Vrednovanje u znanosti: znanstvenog rada, objavljenih radova, znanstvenika i suradnika. Znanstvena područja i pripadajuća znanstvena polja i grane. Kriteriji za izbore u znanstvena, znanstveno-nastavna i suradnička zvanja.

    Samostalni upis: Metodika znanstvenog rada i zaštita intelektualnog vlasništva (N)
  • Sadržaj modula obuhvaća upoznavanje o važnosti i značenju znanstvenog rada, kategorijama i metodama istraživanja. Svladavanje znanja pri korištenju znanstvenih publikacija: primarnih, sekundarnih i tercijarnih, s naglaskom na mogućnosti korištenja elektroničkog pristupa u pretraživanju literature. Prikaz literature – bibliografske reference za tiskane publikacije i elektroničke izvore informacija. Strategija pretraživanja referentnih, bibliografskih, citatnih, izvornih i patentnih baza podataka. Intelektualno vlasništvo i upoznavanje s osnovama modernog patentnog sustava. Od izbora teme do obrane diplomskog rada: planiranje i izvođenje eksperimenata, pristup obradi rezultata i pisanje diplomskog rada. Priprema rukopisa znanstvenog rada. Vrednovanje u znanosti: znanstvenog rada, objavljenih radova, znanstvenika i suradnika. Znanstvena područja i pripadajuća znanstvena polja i grane. Kriteriji za izbore u znanstvena, znanstveno-nastavna i suradnička zvanja.

    Samostalni upis: Metodika znanstvenog rada i zaštita intelektualnog vlasništva (PI)
  • Sadržaj modula obuhvaća upoznavanje o važnosti i značenju znanstvenog rada, kategorijama i metodama istraživanja. Svladavanje znanja pri korištenju znanstvenih publikacija: primarnih, sekundarnih i tercijarnih, s naglaskom na mogućnosti korištenja elektroničkog pristupa u pretraživanju literature. Prikaz literature – bibliografske reference za tiskane publikacije i elektroničke izvore informacija. Strategija pretraživanja referentnih, bibliografskih, citatnih, izvornih i patentnih baza podataka. Intelektualno vlasništvo i upoznavanje s osnovama modernog patentnog sustava. Od izbora teme do obrane diplomskog rada: planiranje i izvođenje eksperimenata, pristup obradi rezultata i pisanje diplomskog rada. Priprema rukopisa znanstvenog rada. Vrednovanje u znanosti: znanstvenog rada, objavljenih radova, znanstvenika i suradnika. Znanstvena područja i pripadajuća znanstvena polja i grane. Kriteriji za izbore u znanstvena, znanstveno-nastavna i suradnička zvanja.

    Samostalni upis: Metodika znanstvenog rada i zaštita intelektualnog vlasništva (USH)
  • Mikologija

    Uvod u Mikologiju. Pregled morfoloških karakteristika organizama koji spadaju u carsto gljiva te njihovu sistematiku. Građa i funkcija višestaničnih gljiva, kvasaca i plijesni te lišajeva, mehanizmi razmnožavanja, anabolički i katabolički procesi za svaku pojedinačnu skupinu gljiva, prehrana i uzgoj. Komercijalne prednosti u proizvodnji hrane, lijekova i pića, uzroci toksičnosti pojedninih predstavnika ovog carstva, uzročnici bolesti uz objašnjene simptoma, načina liječenja i prevencije zaraze. Mikotokisni, producenti mikotoksina, uvjeti nastanka, kemijsko-biološke karakteristike svakog pojedinog mikotoksina. Putevi ulaska mikotoksina u hranidbeni lanac. Metode za određivanje mikotoksini u hrani, zakonske regulative za MDK mikotoksina u hrani i krmivu. Inaktivacija mikotoksina i načini detoksikacije, uklanjanja/vezanja mikotoksina bioprotektivnim kulturama.

    Samostalni upis: Mikologija
  • Mikrobiologija

    Mikroorganizmi u okolišu. Uloga mikrorganizama u pretvorbi tvari i životu ljudi. Sistematika i morfologija mikroorganizama. Carstva i njihov sustav. Svojstva mikroorganizama. Struktura i funkcija eukariotske i prokariotske stanice. Prijenos tvari kroz staničnu membranu. Bakterije. Sistematika i morfologija. Biokemijska identifikacija. Krivulja rasta. Gljive. Kvasci i plijesni. Sistematika i morfologija. Razmnožavanje.Prehrana i uzgoj. Kontrola liječenja fungalnih infekcija. Protisti. Morfologija, raširenost i aktivnost. Razmnožavanje. Virusi. Morfologija.karakteristične osobine. Klasifikacija. Rast, uzgoj i metabolizam mikroorganizama. Hranjive podloge. Utjecaj okolišnih uvjeta. Autotrofni, heterotrofni,i hipotrofni mikroorganizmi. Fizikalni i kemijski zahtjevi za rast i ugibanje mikroorganizama. Postupci za smanjenje broja mikrobnih kontaminanata na neživim objektima i u okolini. Mehanizmi djelovanja antimikrobnih agenasa. Fenolni koeficijent test. Osiguravanje uvjeta prema zakonu. Mikrobni metabolizam. Proizvodnja energije u mikroorganizama. Središnji putovi za proizvodnju energije. Biogeokemijsko djelovanje mikroorganizama u ciklusima u prirodi. Mikroorganizmi u hrani. Kvarenje hrane i uzročnici kvarenja. Metode zaštite namairnica od mikrobnog kvarenja. Mikroorganizmi i bolesti. Kontrola mikroorganizama. Suzbijanje rasta mikroorganizama.

    Samostalni upis: Mikrobiologija
  • Mikrobiologija namirnica

    Mikrobna ekologija hrane. Tipični procesi kvarenja. Određivanje mikroorganizama u namirnicama. Bakteriološki pokazatelji onečišćenja namirnica. Mikroorganizmi i toksini važni u bolesti u ljudi. Mikrobna otrovanja u ljudi uzrokovana mikrobno - kontaminiranim namirnicama. Suzbijanje mikrobnog kvarenja - principi i metode zaštite. Sadržaj vode u namirnicama i njen utjecaj na rast i razmnožavanje mikroorganizama. Prirodna zaštita namirnica od mikroorganizama. Utjecaj niskih i visokih temperatura na rast i aktivnost mikroorganizama u namirnicama. Enzimi autokatalitičkog kvarenja. Primjena UV i gama-zračenja, mikrovalova, ultrazvuka i visokog tlaka u zaštiti namirnica od mikrobnog kvarenja. Mikrobiologija izvornih prehrambenih sirovina. Mikrobiologija pitkih voda; fermentiranih namirnica; mlijeka i mliječnih proizvoda; crvenog mesa, proizvoda od mesa; peradi; jaja i proizvoda od jaja; riba i plodova mora; funkcionalnih i eko-namirnica; začina; uljarica; svježeg voća i povrća; sušenog voća i povrća; meda, žitarica; konzerviranih namirnica. Alimentarne toksikoinfekcije, raširenost, suzbijanje. Mikrobiološki kriteriji u kontroli mikrobne kvalitete namirnica. GMP. HACCP. Primjena u procesiranju i proizvodnji namirnica. Mikotoksikogene plijesni i mikotoksini (aflatoksin, patulin, okratoksin, F-2 toksin) u namirnicama i krmi. Izolacija i identifikacija.

    Samostalni upis: Mikrobiologija namirnica
  • Mikrobna ekologija

    Kolegij obuhvaća mikroorganizme u svojim prirodnim staništima, biogeokemijske cikluse kao temelj života (ciklus ugljika; ciklus, fiksiranje i asimilacija dušika te ciklus sumpora, fosfora i željeza), zatim interakcije u zajedničkom djelovanju mikroorganizama, mikrobnu ekologiju gastrointestinalnog sustava, bakterijske interakcije u gastrointestinalnom sustavu, metaboličke interakcije u gastrointestinalnom sustavu, utjecaj gastrointestinalne mikroflore na otpornost prema bolesti, faktore koji utječu na mikroekologiju gastrointestinalnog sustava, utjecaj probiotika i prebiotika na mikrobnu ekologiju intestinalnog sustava te mikrobnu ekologiju voda.

    Samostalni upis: Mikrobna ekologija
  • Mineralne, izvorske i stolne vode

    Cilj predmeta je upoznavanje studenta s karakteristikama mineralnih, izvorskih i stolnih voda i temeljnim zahtjevima za njihovu proizvodnju i prodaju. U okviru predmeta studenti će steći vještine potrebne za vođenje tehnologije pripreme, punjenja i kontrole mineralnih, izvorskih i stolnih voda.


    Samostalni upis: Mineralne, izvorske i stolne vode
  • Upišite opis kolegija

  • Kolegij daje pregled sljedećih tema:
    Osnovni pojmovi mjernih sustava za računalno vođenje procesa. Međusklopovi za povezivanje računala s mjernom instrumetacijom. Analiza mjernih pogrešaka i umjeravanje instrumenata. Mjerni sustavi za fizikalne veličine u prehrambenoj industriji (masa, razina, protok, tlak, temperatura, vlažnost, aktivitet vode). Procesni mjerni analizatori u prehrambenoj industriji(NIR, UV i VIS). Primjena lasera za mjerenje fizikalnih značajki prehrambenih materijala. Biosenzori za nadzor i upravljanje prehrambenih procesa. Analiza mjernih signala i nadzor procesa kemometrijskim algoritmima. Analiza dinamike procesa primjenom prijenosnih funkcija. Regulacijski krugovi i adaptacija regulatora. Stabilnost upravljanja procesa. Primjena algoritama umjetne inteligencije za nadzor i upravljanje biotehnoloških procesa (neuronske mreže, neizrazita logika, genetski algoritam). Osnove optimalnog upravljanja procesa prehrambene industrije.

    Pristup kao gost: Mjerenje i upravljanje procesima u prehrambenoj industrijiSamostalni upis: Mjerenje i upravljanje procesima u prehrambenoj industriji
  • Mjerenje i vođenje procesa

    Osnovni pojmovi mjernih sustava za računalno vođenje procesa. Analiza mjernih pogrešaka i umjeravanje instrumenata. Međusklopovi za povezivanje računala s mjernom instrumetacijom. Mjerni sustavi za fizikalne veličine biotehnoloških procesa (masa, razina, protok, tlak, temperatura, vlažnost). Mjerenja za upravljanje bioreaktora (optička gustoća, respiracijski omjer, otopljeni kisik, CO2, ..). Automatski FIA mjerni sustavi. NIR, UV i VIS procesni mjerni analizatori. Kemometrija za upravljanje biotehnoloških procesa. Biosenzori za nadzor i upravljanje biotehnoloških procesa. Laserske metode mjerenja sastava. Analiza dinamike procesa primjenom prijenosnih funkcija. Regulacijski krugovi i adaptacija regulatora. Stabilnost upravljanja procesa. Primjena algoritama umjetne inteligencije za nadzor i upravljanje biotehnoloških procesa.

    Pristup kao gost: Mjerenje i vođenje procesaSamostalni upis: Mjerenje i vođenje procesa
  • Sustavski pristup modeliranju biotehnoloških procesa. Stehiometrijski modeli biotehnoloških procesa. Modeli i analiza intracelularnih reakcija (metabolic flux analysis). Modeli regulacije intracelularnih reakcijskih sustava (metabolic flux control). Nestrukturni dinamički modeli biotehnoloških procesa. Strukturni i segregirani modeli biotehnoloških procesa. Procjena parametara kinetičkih modela. Optimiranje i vođenje biotehnoloških procesa primjenom matematičkih modela. Primjena evolucijskih algoritama (neuronske mreže, neizrazita logika, genetički algoritam)za modeliranje, vođenje i upravljanje biotehnoloških procesa.

    Ishodi učenja

    Studeni stječu znanje o ciljevima i metodologiji matematičkog i računalnog modeliranja biotehnoloških procesa. Dobivaju se praktična iskustva o primjeni modela elementalnih bilanci, stupnja redukcije, bilance topline, enzimske kinetike, homogenih i strukturnih modela. Upoznaju se a analizom metaboličkih modela primjenom FBA i MCA metodologije. Praktična iskustva modeliranja stječu se na primjerima modela industrijske proizvodnje kvasca, mliječne kiseline i antibiotika. Kroz računalne vježbe stiče se iskustvo s primjenom numeričkih algoritama za modeliranje

    Samostalni upis: Modeliranje biotehnoloških procesa
  • Matematički modeli i njihove osnove. Osnove matematičkog i kemometrijskog pristupa za analizu podataka procesnih analizatora (NIR, IR, VIS). Osnove kemometrije i pregled računalne podrške Određivanje prostora glavnih komponenata i latentnih varijable. Prepoznavanje i klasifikacija uzoraka hrane u prostoru glavnih komponenata. Primjena regresijskih modela za nadzor i upravljanje. Procjena prostora stanja kemometrijskom metodom. Primjena regresijske metode parcijalne sume kvadrata. Algoritmi nadzora kakvoće procesa na osnovu „cluster analize“ u prostoru glavnih komponenata.

    Samostalni upis: Modeliranje i kemometrija u prehrambenom inženjerstvu
  • Modul daje osnovni uvod u modeliranje i optimiranje u nutricionizmu pojašnjavajući distribuciju DRI (preporuka) i njihovih razlike u planiranju prehrane za skupine i pojedince te koristeći linearne i nelinearne postupke optimiranja u planiranju prehrane. Biti će pojašnjeno i Pareto-vo optimiranje (više funkcija cilja: cijena, nutrijenti i preferencije) te različitosti u optimiranju obzirom na dobne skupine, spol i energetske potrebe.

    Samostalni upis: Modeliranje i optimiranje u nutricionizmu
  • Složenost planiranja prehrane pojašnjava se obradom sljedećih cjelina: Osnove modela, modeliranja i optimiranja. Važnost DRI preporuka za skupine i pojedince u optimiranju. Preporuke u programiranju i planiranju obroka. Baze podataka energetskog i nutritivnog sastava namirnica. Osnove linearnog optimiranja, simpleks metoda. Pareto optimiranje. Pregled softwera za optimiranje, programiranje i analizu. Optimiranje i planiranje obroka, menija, i novog proizvoda. Osnove neizrazitog optimiranja. Planiranje prehrane za pojedince, skupine, osobe s različitim potrebama (dijabetičari, sportaši i sl.).

    Samostalni upis: Modeliranje i optimiranje u planiranju prehrane
  • Modificirane masti i ulja

    Izborni predmet na Prehrambeno - biotehnološkom fakultetu za studente diplomskog studija. Obrađuju se teme tehnoloških procesa za modifikaciju masti( frakcioniranje, upravljena i neupravljena interesterifikacija, hidrogenacija, kombinacija postupaka), kristalizacija masti i važnost polimorfizma, sastava triglicerida, šorteninzi ( definicija, principi klasifikacije; mješanje i sastavljanje masnih smjesa – plastičnih, tekući i praškasti šorteninzi, šorteninzi u pekarstvu, šorteninzi za prženje), zamjene i ekvivalenti za kakao maslac te margarin i srodni proizvodi.

    Pristup kao gost: Modificirane masti i uljaSamostalni upis: Modificirane masti i ulja
  • Molekularna biologija

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Molekularna biologija
  • Molekularna genetika

    Molekularna genetika jedna je od temeljnih disciplina potrebnih za razvoj moderne biotehnologije. Nakon kratkog povijesnog pregleda analizira se struktura, organizacija i ekspresija genetičkog materijala. Nastoji se istaknuti veza između strukture i biološke uloge DNA. Središnji dio modula predstavlja analiza procesa koji osiguravaju ravnotežu između stabilnosti i promijenjivosti DNA. U tom kontekstu analizira se proces replikacije DNA, mehanizmi popravka, mutageneze i genetičke rekombinacije. Podjednaka važnost posvećuje se i vježbama koje obuhvaćaju: izolaciju DNA, transformaciju, transdukciju, konjugaciju, mutagenezu, test fluktuacije, auksonografsku analizu i križanje kvasa.

    Samostalni upis: Molekularna genetika
  • Tijekom predavanja student će se upoznati s najnovijim znanstvenim dostignućima s područja znanosti o prehrani, uz detaljniju obradu nekih tema pomoću najnovijih znanstvenih članaka. Kroz vježbe i seminare studenti bi odabrali nekoliko zadanih tema i na osnovi znanstvenih separata prezentirali znanstvene spoznaje na popularan način.

    Samostalni upis: Nova dostignuća u znanosti o prehrani
  • Nova hrana

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Nova hrana
  • Suvremena znanost i tehnika postavljaju niz matematičkih problema koji se klasičnim matematičkim metodama ne mogu uvijek riješiti ili bi njihovo rješavanje bilo suvišno glomazno. Razradom i realizacijom algoritama i analizom pogreške za dobivanje približnog rješenja takvih problema bavi se numerička matematika. Centralni dio numeričke matematike čine numeričke metode. Oni moraju biti pogodni i sa stajališta primjene računala pa se s problemima praktične realizacije algoritama bavi područje teorije programiranja. Jedan od osnovnih zadataka programiranja je priprema i sastavljanje programa prema izabranom algoritmu. Programska realizacija numeričkih metoda dana je uz pomoć programskog paketa Mathematica koji raspolaže moćnim aparatom za rješavanje mnogih matematičkih problema.

    Samostalni upis: Numeričke metode i programiranje
  • Nutrigenomika

    Nutrigenomika je znanost koja proučava način na koji pojedini nutrijenti ili njihovi metaboliti međudjeluju s genomom pri regulaciji ekspresije gena. Cilj nutrigenomike je odrediti tip prehrane koji pojedincu najbolje odgovara na osnovi njegova genoma kako bi održao zdravlje i poboljšao kvalitetu svog života.

    http://bioinformatics.pbf.hr/cms/nutrigenomicsmain

    Samostalni upis: Nutrigenomika
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Njemački jezik struke 1
  • Upišite opis kolegija

    Pristup kao gost: Njemački jezik struke 2Samostalni upis: Njemački jezik struke 2
  • Njemački jezik struke III (izborni modul)

    ECTS bodovi:
    3 Studij:
    preddiplomski

    Opis predmeta

    Predavanja: pristup njemačkom jeziku struke, specifičnosti meta-jezika, korištenje jednojezičnih rječnika u radu na stručnom i znanstvenom tekstu, ključne riječi i ključne rečenice; korištenje stručne i znanstvene literature na izvornom njemačkom jeziku; gramatičke strukture specifične za jezik struke; tematske jedinice: kraći tekstovi i stručni i znanstveni članci iz područja studija prehrambene tehnologije. Gramatika njemačkog jezika na stručnom/ znanstvenom tekstu, pristup, usvajanje i evaluacija
    Tematske jedinice: tvar, fizikalna i kemijska svojstva, smjese i spojevi; mjere i mjerenje, uređaji u kemijskom laboratoriju; matematičke operacije. Sastojci hrane: ugljikohidrati, bjelančevine, masti; voda. Osnovne sirovine za proizvodnju hrane: biljke kao temeljna sirovina u prehrani, povrće, voće, prehrambeni proizvodi i njihov sastav, tradicionalna i autohtone kulture i njihovo korištenje u pripremi namirnica, tehnologija hrane, vino, pivo, kvasac, meso i mesni proizvodi, hormoni, antibiotici, biotehnologija,bioetika i ekologija; higijena itd.)

  • Upišite opis kolegija

  • Upišite opis kolegija

  • Anatomija proučava normalnu građu ljudskog tijela.

    Cilj je kroz Sustavnu anatomiju proučiti glavne dijelove organa i osnove mikroskopske građe. U sustavnom pristupu organi su grupirani prema zajedničkoj funkciji. Posebni naglasak u nastavi je na općim anatomskim principima važnim za razumjevanje građe i funkcije ljudskog tijela.

    Uz sustavnu anatomiju proučava se i Topografska anatomija što podrazumijeva učenje obilježja organa s obzirom na njihov smještaj i međusobni odnos s okolnim strukturama. Prema topografskom pristupu organi su grupirani prema položaju u tijelu.

    Ljudsko tijelo se može jasno podijeliti u 8 velikih dijelova/modula (glava, vrat, prsa, trbuh, zdjelica, leđa, gornji i donji udovi) koji se dalje mogu podijeliti u regije. Proučavanje tijela kroz regije omogućuje bolje razumjevanje odnosa građe i funkcije organa.

    Cilj predmeta Odabrana poglavlja iz funkcijske anatomije za polaznike Studija nutricionizma je savladati osnove mikroskopske i makroskopske građe organa u čovjeka, te osnove fukcioniranja ljudskog tijela kroz integraciju oprgana u funkcionalne sustave. To uključuje: funkcionalnu anatomiju loko-motorornog, kardio-vaskularnog, dišnog, probavnog, mokraćnog i spolnog sustava, kao i perifernog živčanog sustava, uključujući i osnove organizacije glavnih motornih i osjetnih sustava. Također, studenti će se upoznati s osnovama topografske anatomije regija tijela. Poseban naglasak biti će na razumijevanju funkcionalne anatomije probavnog sustava.

    Samostalni upis: Odabrana poglavlja iz funkcijske anatomije
  • Odabrana poglavlja u pakiranju hrane

    Funkcionalni zahtjevi na ambalažne materijale. Zaštitni lakovi na limenkama u ovisnosti o vrsti hrane. Višeslojni i složeni ambalažni materijali. Dostignuća u razvoju ambalažnih materijala i metoda pakiranja. Strojevi za pakiranje hrane. Uvjeti skladištenja. Odabir ambalažnog materijala za pojedine proizvode i procesne uvjete. Odabir ambalaže koja se koristi pri sterilizaciji i smrzavanju proizvoda. Odabir ambalažnog materijala za pojedine proizvode i procesne uvjete. Odabir ambalaže koja se koristi za pakiranje svježe, dehidratirane, obrađene hrane. Interakcija hrana-ambalaža. Zakonodavstvo na području pakiranja. Odabir ambalaže i metode pakiranja u ovisnosti o prehrambenom proizvodu.

    Samostalni upis: Odabrana poglavlja u pakiranju hrane
  • Predavanja:

    Ekološki, ekonomski, društveno politički čimbenici održivosti i globalni trendovi (nedostatak izvora energije, onečišćenje, porast svjetske populacije)

    Razvoj ideje održivog razvoja i principi održivosti (deklaracije, strategije, institucionalne obaveze)

    Održivost i biokemijsko inženjerstvo (strateško planiranje u razvoju održive biotehnološke proizvodnje)

    Energetska održivost (obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, energetska politika)

    Ekološka održivost i gospodarenje otpadom 

    Inovacije i primjena u održivoj biotehnološkoj proizvodnji

    Održiva potrošnja

    Izazovi i očekivanja u razvoju održive biotehnološke proizvodnje

    Seminari:

    Seminari uključuju detaljan pregled izabranih cjelina i praktičnu primjenu usvojenih znanja u unapređenju postojećih, te planiranju i razvoju novih biotehnoloških proizvoda

    Samostalni upis: Održivi razvoj i biotehnološka proizvodnja
  • Organska kemija

    Studentima se daju temeljna znanja i principi Organske kemije za razumijevanje struke. Uvodno će biti obrađene karakteristike organskih spojeva (elektronska struktura, veza i stereokemija). Potom će biti rastumačene osnove reakcijskih mehanizama (ionskih i radikalskih) i obrađena nomenklatura organskih spojeva. Obradit će se rezonancija kao važan koncept za razumijevanje reaktivnosti i stabilnosti konjugiranih sustava. Slijede poglavlja posvećena pojedinačnim tipovima organskih spojeva i njihovoj reaktivnosti (alkeni/ alkini - AdE, aromati - SE, alkil-halogenidi - SN, aldehidi i ketoni - AdN, karboksilne kiseline - SNAc). Posebna je pozornost posvećena reakcijama u biološkim sustavima. Organska kemija završava pregledom biomolekula i heterociklâ. Nastava se izvodi putem predavanja, laboratorijskih vježba i seminara.

    Samostalni upis: Organska kemija
  • Cilj modula Organska kemija je stjecanje osnovnih znanja iz organske kemije i svladavanje praktičnih laboratorijskih tehnika koje se koriste u sintezi, izolaciji i pročišćavanju organskih spojeva. Nakon završetka kolegija, student/ica će moći prepoznati i imenovati vrste organskih spojeva (zasićeni, nezasićeni i aromatski ugljikovodici, alkoholi, eteri, amini, aldehidi i ketoni, karboksilne kiseline i njihovi derivati), te usporediti njihova fizikalno-kemijska svojstva (talište, vrelište, topljivost). Nakon učenja moći će (i) analizirati reaktivnost organskih spojeva s obzirom na njihovu strukturu i stereokemiju te (ii) predložiti odgovarajuće mehanizme adicijskih, supstitucijskih i eliminacijskih reakcija kojima podliježu organske molekule. Nakon ovog predmeta pojedinac će identificirati i interperetirati podjelu, strukturu i svojstva prirodnih organskih spojeva (ugljikohidrata, nukleinskih kiselina i lipida). Nakon izvođenja laboratorijskih vježbi student/ica će moći samostalno (i) izolirati prirodni spoj iz prirodnog materijala, (ii) sintetizirati i (iii) pročistiti organski spoj primjenom uobičajenih laboratorijskih tehnika (ektrakcija, destilacija, refluks, kromatografija, prekristalizacija).

    Samostalni upis: Organska kemija (BT)
  • Cilj modula Organska kemija je stjecanje osnovnih znanja iz organske kemije i svladavanje praktičnih laboratorijskih tehnika koje se koriste u sintezi, izolaciji i pročišćavanju organskih spojeva. Nakon završetka kolegija, student/ica će prepoznati i imenovati vrste organskih spojeva (zasićeni, nezasićeni i aromatski ugljikovodici, alkoholi, eteri, amini, aldehidi i ketoni, karboksilne kiseline i njihovi derivati) te usporediti njihova fizikalno-kemijska svojstva (talište, vrelište, topljivost). Nakon učenja moći će (i) analizirati reaktivnost organskih spojeva s obzirom na njihovu strukturu i stereokemiju te (ii) predložiti odgovarajuće mehanizme adicijskih, supstitucijskih i eliminacijskih reakcija kojima podliježu organske molekule. Nakon ovog predmeta pojedinac će identificirati i interpretirati podjelu, strukturu i svojstva prirodnih organskih spojeva (ugljikohidrata, nukleinskih kiselina i lipida). Nakon izvođenja laboratorijskih vježbi student/ica će moći samostalno (i) izolirati prirodni spoj iz prirodnog materijala, (ii) sintetizirati i (iii) pročistiti organski spoj primjenom uobičajenih laboratorijskih tehnika (ektrakcija, destilacija, refluks, kromatografija, prekristalizacija).

    Samostalni upis: Organska kemija (PT)
  • Osnove bioorganometalne kemije

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Osnove bioorganometalne kemije
  • Osnove dijetoterapije

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Osnove dijetoterapije
  • Cilj kolegija je upoznati studente Nutricionizma sa temeljnim biološkim principima i mehanizmima u fiziologiji. Posebni naglasak staviti će se na integrativne principe fiziologije (od molekula do organizma) te temeljne fiziološke mehanizme adaptacije u ljudi te kontrolne hormonalne i neuralne mehanizme svih vitalnih funkcija i metabolizma. Razumijevanje temeljnih fizioloških principa koji su potrebni za homeostazu i normalnu funkciju tijela kao i poznavanje fiziologije neophodno je za razumijevanje metabolizma, nutricionističkih principa i metaboličkih poremečaja i bolesti.Poznavanje temeljnih fizioloških principa i funkcija organskih sustava koji su potrebni za održanje homeostaze i normale funkcije tijela osposobljava studente Nutricionizma da na znanstvenim temeljima uz kritičko promišljanje znaju na koji način povezati znanost o hrani i njezinom djelovanju na ljudski organizam. Student će moći povezati mehanizme između prehrane i pojave bolest u općoj i ciljanim populacijama.

    The aim of this course is to familiarize students of with the basic biological principles and mechanisms in physiology. Special emphasis will be on the principles of integrative physiology (from molecules to organisms) and the underlying physiological mechanisms and adaptations in humans with emphasis on hormonal and neural control mechanisms of all vital and metabolic functions. The course offers understanding of basic physiological principles and functions of organ systems that are necessary for maintaining homeostasis and normal body functions. The course will instruct students to be able to scientifically and critically know how to connect food science and its interaction with human organism. Student will be able to connect mechanisms and relationships between food and various diseases in general and target populations.

    PREDAVANJA:

    Uvod u fiziologiju, Metode istraživanja u fiziologiji, Nobelovci u fiziologiji

    Homeostaza, povratna sprega-negativna i pozitivna

    Membrane (p. u mirovanju i akcijski p.), Sinapsa

    Fiziologija živčanog sustava (Neurofiziologija)

    Osjetila

    Hormoni

    Reproduktivna fiziologija

    Fiziologija probave; metabolizam i izmjena tvari

    Stanična fiziologija.(struktura, prijenos tvari)

    Fiziologija mišića

    Fiziologija srca, Krv, hematologija

    Imunologija

    Tjelesni tekućine, Bubreg

    Fiziologija disanja i acidobazna ravnoteža

    PRAKTIKUM

    Transport tvari kroz membranu

    Mišićna fiziologija

    Rad srca. EKG.

    Krvni tlak

    Hematologija i imunologija

    Disanje i spirometrija

    Acidobazična ravnoteža

    Izlučivanje bubrezima

    Inzulin i dijabetes

    Živci-Akcijski potencijal

    Utjecaj hormona štitnjače na metabolizam

    Reproduktivna fiziologija

    Samostalni upis: Osnove fiziologije čovjeka
  • Osnove informatike

    Definicija i podjela informatike, Hardware - binarni sustav, matična ploća, procesor, memorija, razne kartice, mrežni uređaji, ulazne i izlazne jedinice, Software - datotečni sustavi, programski jezici, operativni sustavi, obrada teksta, tablični proračuni, izrada prezentacija, baze podataka, web preglednici, grafički programi, programi za matematičku i statističku analizu. Kompjuterske mreže – podjela, protokoli, E-mail, tehnologije povezivanja, Internet (struktura I ustroj, domene I adresiranje, opasnosti i zaštitaNove tehnologije primjenjene u informacijskim znanostimapišite opis kolegija

    Samostalni upis: Osnove informatike
  • Kolegij daje pregled osnova mjernih metoda nutricionizma sa primjenom. Svaki laboratorij ili pripremnica hrane prikuplja podatke u kontroliranim uvjetima. Eksperimentalna mjerenja (laboratorijska ili prikupljena iz upitnika) u području nutricionizma i kontrole hrane često predstavljaju podatke koji je nužno dodatno obraditi. Kolegij će se osvrnuti na tipove grešaka koje se prilikom mjerenja mogu dogoditi i kakav je njihov utjecaj na konačan rezultat te kako pravilno izbjeći krivu interpretaciju takvih rezultata.
    Također će se obrađivati mjereni podaci i osnovni statistički parametri, te će se dati osvrt na važnost analize mjernih pogrešaka i izbora mjerene metode i instrumenata. Obraditi će se mjerenja koja nisu neposredno vezana za računalo (npr. antropometrijska mjerenja: tjelesna visina, tjelesna masa, električna konduktivnost i impedancija (mjerenje masnog tkiva), te mjerni sustavi koji su računalom povezani sa mjernom instrumentacijom (npr. masa, tlak, temperatura, vlažnost, automatski FIA mjerni sustavi). Mjerni sustavi računalno povezani s mjernom instrumentacijom vrlo su važne u pripremnicama hrane, skladištima, distribuciji, proizvodnim jedinicama, te kontrolnim laboratorijima. Svi postupci i primjeri mjerenih metoda su popraćena s prikazima primjene u praksi.

    Samostalni upis: Osnove mjernih metoda u znanosti o prehrani
  • Osnove prehrambenih tehnologija (N)

    Samostalni upis: Osnove prehrambenih tehnologija (N)
  • Osnove prehrambenih tehnologija (PT)

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Osnove prehrambenih tehnologija (PT)
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Osnove tkivnog inženjerstva
  • Osnove toksikologije

    Povijesni pregled i značaj toksikologije u znanosti. Terminologija, definicije pojmova i discipline u toksikologiji. Klasifikacija toksičnih tvari, kontaminanti u okolišu i hranidbenom lancu. Osnove kvantitativnih aspekata toksičnosti i djelovanja toksikanata na molekulsko-staničnoj razini. Odnos doza-učinak ksenobiotika, značaj procjene hazard-rizik. Apsorpcija, raspodjela i kumulacija toksikanata u organizmu. Osnovne biotransformacijskih reakcija Faze I i Faze II, biodinamika i izlučivanje ksenobiotika. Biološke, fizikalne i kemijske metode za određivanje toksikanata u hrani. Klasični i alternativni testovi toksičnosti. U seminariskim radovima će studenti obraditi teme povezane sa specifičnim kontaminantima čija je prisutnost moguća u hrani, kao i njihovim toksičnim posljedicama za čovjeka.

    Samostalni upis: Osnove toksikologije
  • Osnovni principi pravilne prehrane

    Modul unutar predavanja ukazuje na značaj prehrane i što sve utječe na osobitosti prehrane pojedinca i skupine. Obrađuje, također, osnovne principe pravilne prehrane, tradicionalne načine prehrane, prehrambene standarde i prepruke/vodiće (makronutrijenti i mikornutrijenti), objašnjava značenje deklaracije na prehrambenim proizvodima za potrošača, te ukazuje na znanstvene metode i novija dostignuća s područja nutricionizma, koje će student proširiti također putem seminara.

    Samostalni upis: Osnovni principi pravilne prehrane
  • Osvježavajuća bezalkoholna pića

    Upišite opis kolegija

  • Pakiranje hrane

    Definicije, klasifikacija i podjela ambalaže (osnovna, s aspekta: otpada, rukovanja, vrste materijala). Funkcije i značaj pakiranja. Materijali (drvo, staklo, metal, papir, plastika, složeni ambalažni materijali, biorazgradljiva i jestiva ambalaža). Proizvodnja materijala. Metode prerade (injekcijsko prešanje, puhanje, lijevanje, ekstruzija, kalendiranje, istezanje folija, duboko izvlačenje, spajanje; izrada dvodijelnih i trodijelnih limenki; izrada staklenki, plastenki). Strojevi za omatanje i pakiranje. Ambalažni oblici: omoti, vreće i vrećice, kutije, sanduci, bačve, kante, boce, limenke, staklenke, plastenke, tube, čaše. Čepovi i zatvarači. Sustavi pakiranja prema vrsti proizvoda. Metode pakiranja hrane: aseptičko pakiranje, vakuum pakiranje, metode zračenja, pakiranje u kontroliranoj/modificiranoj atmosferi, aktivna i inteligentna ambalaža, ambalaža za mikrovalne pećnice (susceptori). Interakcija hrana-ambalaža (korozija, migracija, propusnost na plinove i vodenu paru). Rukovanje i transport. Vrste transporta. Skladišta. Zakonska regulativa (RH, EU) materijala koji dolaze u dodir s hranom. Ambalaža i okoliš (ambalažni otpad i reciklaža).

    Samostalni upis: Pakiranje hrane
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Peptidni mimetici i pseudopeptidi
  • Planiranje i optimiranje analize

    Upišite opis kolegija

  • Čimbenici koji utječu na odnos između čovjeka i hrane. Legislativa u Hrvatskoj i EU koja se odnosi na označavanje i oglašavanje hrane i zaštitu potrošača. Modeli ponašanja potrošača. Percepcija kvalitete u potrošača. Segmentacija potrošača u vezi sa prehrambenim navikama. Povjerenje potrošača u lanac opskrbe. Vjerovanja povezana sa načinom proizvodnje hrane. Nacionalni i međunarodni rezultati istraživanja u svezi odnosa potrošača i označavanja hrane. Prehrambena politika kao rezultat prehrambenog ponašanja. Osnovna načela i principi ponašanja potrošača vezano uz sigurnost hrane (primjeri i razlozi postojećeg stanja i trendova). Percepciju potrošača u svezi sigurnosti hrane u prehrambenom lancu: case studeis.

    Samostalni upis: Potrošač, hrana i prehrana
  • Modul pročava:Uvod u prehrambenu epidemiologiju (Epidemiološko istraživanje: definicija, svrha i značaj, Epidemiološke varijable,Epidemiološke mjere (mjere učestalosti , mjere povezanosti, mjere rizika, Prehrambene epidemiološke studije u našoj zemlji i u svijetu) Oblikovanje i provođenje prehrambenog epidemiološkog istraživanja (Vrste epidemioloških istraživanja, priprema i provođenje istraživanja, regrutacija ispitanika,metode prikupljanja podataka o prehrani) Analitičke metode u prehrambenoj epidemiologiji (Kvantifikacija opažanja, Mjere povezanosti, Primjena statističkih metoda), Prehrana i javno zdravstvo (Pretilost, Prehrana i bolesti, Prehrana u predškolske i školske djece, Javnozdravstvene mjere u prehrani)

    Samostalni upis: Prehrambena epidemiologija
  • Prehrambene tehnologije

    Kemijski i biokemijski procesi pri proizvodnji sireva; Ugušćeni i dehidrirani mliječni proizvodi; Kemijska i fizikalno-kemijska svojstva mliječnih proteina, masti, soli i laktoze; Toplinske promjene u mlijeku. Kemijske i biokemijske promjene u mesuneposredno nakon klanja i utjecaj uvjeta pred- i post –mortem na kakvoću mesa. Utjecaj uvjeta prerade na kakvoću mesnih proizvoda.Utjecaj uvjeta skladištenja i prerade na kvalitetu ribe i proizvoda. Kemijska i fizikalna svojstva lipida u hrani. Utjecaj uvjeta prerade na svojstva lipida. Oksidacija i hidroliza lipida. Proizvodi uljarica kao izvor funkcionalnih proteina i lipida. Kemijska i fizikalno kemijska svojstva polisaharida, oligosaharida i nižih šećera. Uvjeti proizvodnje. Upotreba hidrokoloida u proizvodnji hrane. Proteini žitarica. Utjecaj uvjeta prerade na kemijska i fizikalno-kemijska svojstva žitarica. Kemijske promjene u kruhu tijekom procesa proizvodnje. Starenje kruha. Brašneno-konditorski i tjesteničarski proizvodi. Kemijske i fizikalno kemijske promjene u voću i povrću tijekom procesa čuvanja, dehidratacije, sterilizacije,smrzavanja, konzerviranja i proizvodnje voćnih sokova. Proizvodnja vina.Tvari boje i arome. Proizvodnja piva.

    Samostalni upis: Prehrambene tehnologije
  • ostupci proizvodnje ulja ovisno o tehnološkim svojstvima sirovine. Utjecaj pojedinih procesa u proizvodnji sirovog ulja na kvalitetuulja i proteinskog ostatka. Predrafinacija ulja i proizvodnja sojinog lecitina. Kemijske promjene ulja tijekom pojedinih procesa rafinacije sirovih ulja. Utjecaj hidrogenacije na kemijska i nutritivna svojstva masti. Sirovine i mikroorganizmi za proizvodnju piva. Proizvodnja sladovine i piva. Produkti alkoholne fermentacije. Jabučno mliječne fermentacije. Promjene tijekom starenja vina . Promjene uslijed kvarenja vina. Sastav i kakvoća mlinskih proizvoda iz žitarica. Pomoćne sirovone, poboljšivači i aditivi za pekarsku, tjesteničarsku i brašneno-konditorsku industriju. Reologija tijesta. Kemijske i biokemijske promjene tijekom procesa proizvodnje pekarskih, tjesteničarskih i brašneno konditorskih proizvoda. Kakvoća i trajnost gotovih proizvoda. Kemijski sastav, kakvoća i moguća kontaminacija sirovina za proizvodnju šećera i konditorskih proizvoda. Tehnološki postupci proizvodnje šećera i kakao proizvoda i bombonskih proizvoda. Fizikalne, kemijske i mikrobiološke promjene tijekomprocesa proizvodnje. Uvjeti skladištenja gotovih proizvoda. Kakvoća gotovih proizvoda prema našim i europskim standardima. Sastojci koji doprinose nutritivnoj vrijednosti voća i povrća. Promjene pojedinih sastojaka voća i povrća tijekom prerade. Povećanje kvalitete proizvoda od voća i povrća primjenom novih tehnologija. Zdravstveni aspekti proizvoda od voća i povrća.

    Pristup kao gost: Prehrambene tehnologije namirnica biljnog podrijetlaSamostalni upis: Prehrambene tehnologije namirnica biljnog podrijetla
  • Prehrambene tehnologije namirnica životinjskog porijekla

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Prehrambene tehnologije namirnica životinjskog porijekla
  • Prehrambeni aditivi

    Upišite opis kolegija

    Pristup kao gost: Prehrambeni aditivi
  • Prehrambeno-procesno inženjerstvo 1

    Predavanja ovog kolegija daju studentima uvid u procese prehrambene tehnologije poput mehaničkih (guljenje, usitnjavanje, separacija itd), fizikalnih procesa (prosijavanje, aglomeriranje, emulgiranje itd), termičkih procesa (blanširanje, kuhanje, pečenje), kemijskih procesa (hidrogenacija, neutralizacija, esterifikacija), enzimskih procesa (depektinizacija, hidroliza proteina i ugljikohidrata), te mikrobnih procesa (fementacija). Vježbe se baziraju na postupcima pripreme hrane za procesiranje kroz mehaničke, fizikalne i termičke procese, dok se na seminarima studenti bave izračunom materijalne i energetske bilance procesa, te izračunom prijenosa topline tijekom hlađenja i zamrzavanja.

    Samostalni upis: Prehrambeno-procesno inženjerstvo 1
  • Prehrambeno-procesno inženjerstvo 2

    Predavanja ovog kolegija opisuju klasične postupke konzerviranja hrane, ali i novo razvijene metode čija implementacija tek slijedi u prehrambenoj industriji. Predavanja i seminari baziraju se na materijalnim i energetskim bilancama procesa poput: osnova membranskih procesa, ekstruzije, toplinksih procesa s direktnom ili radijacijskom energijom, dielektričnim, infracrevenim i omskim zagrijavanjem, procesiranjehrane električnim poljem, visokim hidrostatskim tlakom, pulsirajućim svjetlom, te ultrazvukom kao i uvida u same uređaje i primjenu istih. Nakon procesiranja hrane slijede postupci pakiranja od načina i vrste materijala do međudjelovanja, te transport, skladištenje i distribucija hrane.

    Samostalni upis: Prehrambeno-procesno inženjerstvo 2
  • Prehrana osoba starije dobi

    Predavanja sadrže sljedeće tematske jedinice: uvod, životni vijek čovjeka, teorije starenja i procesi koji utječu na psihološko i fiziološko stanje, nutritivne potrebe starijih osoba (energija i makronutrijenti, vitamini i mineralne tvari, voda), interakcija hranjivih tvari i lijekova, prehrambeni status, malnutricija i metode kojima se procjenju prehrambeni status starijih osoba, prehrambene navike i principi pravilne prehrane za starije osobe, nutritivne potrebe u oboljelih od nezaraznih korničnih bolesti i tijekom dugih bolesti, geroprofilaksa, briga za starije osobe i savjetovanje starijih osoba u svezi prehrane. Na vježbama studenti će izračunati i valorizirati hranjivu vrijednost postojećih jelovnika u domovima za zbrinjavanje starijih osoba, te izraditi jelovnik u skladu sa preporukama, pomoću prikupljenih podataka tijekom terenskih vježbi (antropometrijski parametri, prehrambene navike, zdravstveni status, upotreba lijekova, dodataka prehrani i sl.), studenti će izraditi vodiče. Na seminarima se kroz "case studies" studenti dodatno educiraju, a kroz timski rad pridonose riješavanju postavljenih zadataka.

    Samostalni upis: Prehrana osoba starije dobi
  • Cilj modula je upoznavanje sa specifičnostima prehrane populacija s iznadprosječnom razinom tjelesne aktivnosti: rekreativci, sportaši i vojnici. Naglasak je stavljen na metodske jedinice o metabolizmu energije, proteinima odnosno ugljikohidratima kao kritičnim nutrijentima sportova jakosti i snage odnosno izdržljivosti, adekvatnom stupnju hidracije i kofeinu kao ergogenom sredstvu. Dodatne teme uključuju trijas sportašica, suplementaciju proteinima kod vojnika i referentni prehrambeni unos za vojnike. Putem seminara i vježbi studenti će se upoznati s metodama određivanja sastava tijela i karakteristikama brojnih ergogenih sredstava, te ovladati procjenom energetske potrošnje specifičnih aktivnosti i izradom individualiziranog jelovnika.

    Samostalni upis: Prehrana sportaša i vojaka
  • Prehrana žene kroz životnu dob

    Tijekom predavanja student će biti upoznat sa prehranom u svrhu prevencije nezaraznih bolesti koje su česte u žena (rak dojke, bolesti srca, pretilost, šećerna bolest, osteoporoza), prehrambenim potrebama žene s obzirom na životnu dob (adolescencija, reprodukcijsko doba, menopauza), prehranom vezanom uz način života (stres, redukcijske dijete, poremećaji u jedenju) te posljedicama nedostatka tjelesne aktivnosti na zdravlje žene. Tijekom vježbi predviđena je izrada prehrambenih preporuka i jelovnika za žene s obzirom na dob, prehrambeni i zdravstveni status, a izradom seminarskog upoznati će se sa novijim znanstvenim istraživanjima iz željene tematike vezane uz modul.

    Samostalni upis: Prehrana žene kroz životnu dobSamostalni upis: Prehrana žene kroz životnu dob
  • Pretilost i pothranjenost

    Predavanja su podijeljena u dvije cjeline. Jedan dio obrađuje pretilost od epidemiologije i etiologije do sastava tijela, tehnika za mjerenje masnog tkiva, sekundarnih uzroka pretilosti, te komplikacija i reguliranja pretilosti (upotreba lijekova i dodataka prehrani, održavanje smanjene tjelesne mase, prevencija). U drugom dijelu obrađuje se pothranjenost, od uzroka pothranjenosti do dijagnostičkih kriterija, te poremećaja u jedenju (etiologija, patofiziologija, prehrambeni status, psihološka pomoć, prehrana). Ukazuje se također na značaj edukacije u prevenciji pretilosti i pothranjenosti. Vježbe će omogućiti studentima da sagledaju problem prehrane u Hrvatskoj, a tijekom seminara će na osnovi znanstvene literature kritički obrađivati informacije vezane uz proizvode za mršavljene i dodatke prehrani.

    Samostalni upis: Pretilost i pothranjenost
  • Znanstvene discipline kao što su nutricionizam i sigurnost hrane i prehrane daju veliki broj informacija koje treba analizirati i na osnovu toga donijeti neke zaključke. Interpretacija i analiza rezultata kod istraživanja prehrane i tehnologije hrane traži razumijevanje odnosa između glavnih značajki istraživačke studije i metode analize podataka.
    Zbog manipulacije sa velikim količinama podataka prikupljenih anketiranjem i/ili mjerenjem javlja se potreba kreiranja baza podataka. Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka pohranjenih u vanjsku memoriju računala, a podatci su istovremeno dostupni raznim korisnicima i programima. Računalni jezik SQL je jezik za postavljanje upita. Zasnovan je na relacijskom računu s tim da je matematička notacija zamijenjena ključnim riječima nalik na engleski govorni jezik.
    Uz pomoć statistike dati će se pojašnjenje teorijskih osnova na praktičnim primjerima iz struke kod korištenja regresijske analize, utjecaja „atipičnih“ podataka na regresijski model, izgradnje i uspoređivanja taksonomija regresijskih modela, te testiranja hipoteza. Bit će dan i osnovni uvod u višedimenzionalnu regresiju, planiranju, klaster analizu (CA), te analizu glavnih komponenata (PCA).
    Statističke metode moraju biti pogodne i sa stajališta primjene računala pa se s problemima praktične realizacije algoritama bavi područje teorije programiranja. Jedan od osnovnih zadataka programiranja je priprema i sastavljanje programa prema izabranom algoritmu. Dio kolegija koji se bavi teorijom programiranja dati će pregled tema kao što su: formiranje i razvoj algoritama i programa (dijagram toka), osnovni tipovi podataka i operacija (logičke operacije, formiranje petlji), višedimenzionalni tipovi podataka (polja), te programiranje pomoću gotovih programskih paketa.
    Učenje računalih vještina potrebnih za obavljanje praktičnog dijela kolegija, kao i razvijanje komunikacijskih vještina za raspravu o njima, je sastavni dio kolegija.

    Samostalni upis: Primijenjena analiza podataka
  • Primjenjena instrumentalna analiza

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Primjenjena instrumentalna analiza
  • Principi biotehnološke proizvodnje hrane

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Principi biotehnološke proizvodnje hrane
  • Principi ekološke proizvodnje hrane

    Osnovni principi ekološke poljoprivrede. Međunarodna i nacionalna zakonska regulativa. Pravila proizvodnje i prerade. Postupci certificiranja procesa proizvodnje i prerade i uvjeti uvoza ekološke hrane. Proizvodnja, prerada i prodajamesa i mesnih proizvoda iz ekološkoguzgoja. Ekološki standardi proizvodnje peradi. Ekološka proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Principi ekološke proizvodnje grožđa i vina. Ekološka proizvodnja piva. Uvjeti uzgoja ekološkog voća i povrća, te njihove prerade. Ekološka proizvodnja žitarica i njihova prerada do pekarskih proizvoda i žitarica za doručak.

  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Priprava, analiza i primjena oligonukleotida
  • Probiotici i starter kulture

    Ovaj kolegij fokusira se na taksonomiju i filogenezu te biokemijske i fiziološke značajke bakterija mliječne kiseline, na temelju kojih se pojedine od njih odabiru kao probiotičke. Poseban se naglasak stavlja na zdravstvene učinke probiotika. Također, upoznaje se s pojmom prebitika i sinbiotika. Nadalje, uvodi se pojam starter kultura te se proučava njihova uloga u konzerviranju hrane. Posljednja tema ovog kolegija jest proizvodnja bakteriocina i drugih antimikrobnih supstancija. Vježbe ovog kolegija obuhvaćaju pripravu fiziološki aktivne biomase, in vitro odabir probiotičkih sojeva te ispitivanje fiziološke aktivnosti starter kultura i probiotičkih sojeva tijekom njihove priprave i čuvanja

    Samostalni upis: Probiotici i starter kulture
  • Probiotici i starter kulture (ljetni semestar)

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Probiotici i starter kulture (ljetni semestar)
  • Procesi konzerviranja hrane

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Procesi konzerviranja hrane
  • Izborni kolegij preddiplomskog studija na Prehrambeno - biotehnološkom fakultetu. Obrađuju se teme povijesnog razvoja i karakteristika masline, struktura ploda masline, značaj optimalne berbe i skladištenja masline prije prerade. Usporedba tehnoloških postupaka proizvodnje maslinovog ulja (prešanje, centrifugalna ekstrakcija, perkolacija). Ekstrakcija otapalima i ulje iz maslinove komine. Iskorištavanje nusproizvoda. Sastavi svojstva maslinovog ulja. Čimbenici koji utječu na kvalitetu maslinovog ulja. Zahtjevi za skladištenjem i pakiranjem maslinovog ulja. Specifičnosti kvarenja.

    Pristup kao gost: Procesi prerade maslina i kontrola kvalitete proizvodaSamostalni upis: Procesi prerade maslina i kontrola kvalitete proizvoda
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Procesi pripreme hrane
  • U okviru ovog modula studenti će se upoznati sa osnovnim metodama koje se koriste za izolaciju i pročišćavanje proteina iz prirodnih izvora kao i metodama rukovanja proteinima i njihove karakterizacije u laboratoriju. Predavaja iz ovog modula uključuju sljedeće metodske jedinice: Izolacija i solubilizacija proteina iz prirodnih materijala. Taložne metode razdvajanja proteina. Kromatografske metode razdvajanja proteina: Gel filtracija. Ionska izmjena. Biospecifična kromatografija. Genetsko obilježavanje proteina za purifikaciju. Elektroforetske metode: Elektroforeza na poliakrilamidnom gelu. Imunoblot. Izoelektrično fokusiranje. Primjena analitičkih metoda za karakterizaciju proteina (NMR, MS, CD spektroskopija, rendgenska kristalografija). Osmišljavanje postupka purifikacije proteina.

    Samostalni upis: Pročišćavanje i karakterizacija proteina
  • Informatičke vještine danas su vrlo tražene prilikom bioloških istraživanja. Programiranje je postalo nova važna laboratorijska disciplina. Programski jezik Java omogućava brzo pisanje programa, a biološki zadaci se in silico rješavaju upotrebom gotovih biblioteka (np. BioJava) koje se upotrebljavaju u bioinformatici. Uobičajni zadaci su: operacije sa sekvencijama DNA i proteina, programiranje prevođenja sekvencije DNA u sekvenciju proteina, rukovanje s velikim količinama podataka, kreiranje bioloških baza podataka i drugo.

    Samostalni upis: Programiranje u bioinformatici
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Proizvodnja bioplina iz obnovljivih sirovina
  • Proizvodnja predikatnih, specijalnih i pjenušavih vina

    Proizvodnja „posebnih vina“ u svjetskoj proizodnji zauzima značajno mjesto. Vina su tehnološki zahtjevnija pri proizvodnji jer traže znanja koja se primjenjuju pri uobičajenim postupcima proizvodnje te ovisno o tipu vina i značajne specifičnosti.
    U ovom segmentu je posebno važno definiranje vina regionalnim pravilnicima koji se trebaju zadovoljiti. Paralelno s upoznavanjem razlika u tehnologiji proizvodnje te organoleptičkim specifičnostima studentima se pokušava približiti „filozofija“ proizvodnje s posebnim naglaskom na kritičnim točkama poizvodnje. Svake godine bi se posjetila i jedna tipična proizvodnja takovih vina.

    Samostalni upis: Proizvodnja predikatnih, specijalnih i pjenušavih vina
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Projektiranje biotehnoloških procesa
  • Proteinsko inženjerstvo

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Proteinsko inženjerstvo
  • Osnove teorije idealnih reaktora (šaržni i kontinuirani, kotlasti i cijevni reaktori). Bilance tvari, energije i količine gibanja u idealnim reaktorima. Analiza parametara idealnih reaktora. Kinetika reakcija u idealnim reaktorima. Procjena parametara i planiranje eksperimenta u reaktorima. Višestrukost stacionarnih stanja i dinamičke pojave u reaktorima. Vrijeme miješanja i raspodjela vremena zadržavanja u neidealnim reaktorima. Proračun konverzije i učinkovitosti neidealnih monofaznih reaktora. Osnove višefaznih reaktora. Bilance tvari za reaktore s nepokretnim slojem. Bilance tvari na osnovu modela ljuske u poroznom nosiocu. Bilance tvari u reaktorima s biofilmom. Bilance tvari i prijenos mase u trofaznim reaktorima. Upravljanje i optimiranje reaktora.

    Ishodi učenja:
    U okviru kolegija Reaktorsko inženjerstvo studenti će po završetku edukacije steći vještine u postavljanju bilanci tvari i energije za pojedine reaktorske sustave (kotlasti , protočni kotlasti i cijevni) pri šaržnom i kontinuiranom radu. Usvojit će spoznaje o osnovnim pojmovima idealnih i neidealnih reaktora te analizi parametara koji ih opisuju. Upoznat će se s radom monofaznih i višefaznih neidealnih reaktora te steći vještine proračuna konverzija i učinkovitosti na osnovi analize hidrodinamike takvih sustava.Kroz rad na računalnim vježbama studenti će steći znanje i vještine u korištenju matematičkih metoda za upravljanje i optimiranje različitih reaktorskih sutava i različitih reakcija koje se u njima odvijaju.

    Samostalni upis: Reaktorsko inženjerstvo
  • Senzorika i analitika vina

    U okviru modula studenti se osposobljavaju za stjecanje znanja o pravilnom predstavljanju, opisivanju i ocjenjivanju vina. Nastava se izvodi u okviru predavanja i laboratorijskih vježbi. Predavanjima se daju teoretske osnove kroz sljedeće metodske jedinice: fiziologija osjetila okusa, mirisa, vida i sluha. Senzorska procjena vina. Osnovne karakteristike vina: miris, okus i boja vina, otkrivanje, razumijevanje i prepoznavanje. Terminologija opisa senzorskih svojstava vina. Manjkavosti, nedostaci i bolesti vina. Organiziranje kušanja (laboratorij, čaše, temperatura i volumen uzorka…). Senzorski testovi (hedonistički, deskriptivni, triangl test). Upoznavanje s metodama bodovnog ocjenjivanja vina. Fizikalno-kemijske, spektrofotometrijske i instrumentalne analize mošta i vina. Vježbe prate materiju obrađenu na predavanjima kroz sljedeće metodske jedinice: razlikovanje osnovnih mirisa i okusa vina, boja vina, stilovi vina, kušanje vina (odabir tehnike i ocjenjivanje, vođena degustacija vina), testiranje praga percepcije pojedinih komponenti vina, fizikalno-kemijske spektrofotometrijske te analize vina na plinskoj i tekućinskoj kromatografiji.

    Samostalni upis: Senzorika i analitika vina
  • Senzorske analize hrane (N)

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Senzorske analize hrane (N)
  • Senzorske analize hrane (USH)

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Senzorske analize hrane (USH)
  • Sigurnost hrane

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Sigurnost hrane
  • Sirovine prehrambene industrije (N)

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Sirovine prehrambene industrije (N)
  • Sirovine prehrambene industrije (PT)

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Sirovine prehrambene industrije (PT)
  • Sladila

    Podjela sladila. Relativna slatkoća. Ugljikohidratna sladila. Monosaharidna sladila: glukoza (proizvodnja i fizikalno-kemijska svojstva); fruktoza, (slatkoća, higroskopnost). Disaharidna sladila: saharoza (fizikalno-kemijska svojstva, komercijalni oblici). Invertni šećer: svojstva, procesi industrijskog dobivanja, enzimski procesi i upotreba. Laktoza, maltoza, palatinoza, leukroza, ksiloza. Oligosaharidna sladila – kupling šećer i neošećer, svojstva i uporaba. Sladila na bazi škroba (fizikalno-kemijski sastav, industrijsko dobivanje, neenzimski i enzimski postupci). Glukozni, fruktozni i maltozni sirup, maltodekstrini i sušeni sirupi. Komercijalni oblici glukoznog sirupa. Šećerni alkoholi– proizvodnja, fizikalno-kemijska svojstva i uporaba. Sorbitol, manitol, ksilitol, maltitol, laktitol. Hidrogenirani sirupi – hidrogenirani glukozni sirupi. Nesaharozni ugljikohidrati – med, kemijski sastav, fizikalna svojstva, identifikacija. Neugljikohidratna sladila (umjetna, intenzivna, nenutritivna). Skladištenje sladila. Zakonska regulativa (šećer, sirupi, aditivi, dozvoljeni dnevni unos i deklariranje).

    Samostalni upis: Sladila
  • Sljedivost u prehrambenom lancu

    Definicija sljedivosti i osnove sustava sljedivosti unutar prehrambenog lanca. Sustavi sljedivosti - sljedivost u smislu označavanja i diferencijacije hrane na tržištu. Sljedivost s ciljem poboljšavanja prodaje prehrambenih proizvoda. Principi uvođenja sustava sljedivosti u prehrambenom lancu . Primjeri razvoja sustava sljedivosti unutar prehrambenog lanca. Zakonska regulativa - pregled važećih zakona i pravila vezanih uz sustave sljedivosti u prehrambenom lancu. Standardi za proizvode i usluge. Incidenti i djelovanje u krizama. Primjena sljedivosti u prehrambenoj industriji - sljedivost svježih proizvoda; sljedivost žitarica i uljarica od farme do silosa; sljedivost stoke i peradi (živih životinja) od stadija početaka uzgoja, tijekom tovljenja do klaonice, u klaonici; sljedivost mesa i mesnih proizvoda od klaonice, preko prerađivača do prodavača; sljedivost mlijeka i mliječnih proizvoda od farme do potrošača. Zakonska regulativa u prehrambenom lancu. Izrada proizvođačke dokumentacije. Usporedba i harmonizacija propisa RH sa EU propisima.

    Samostalni upis: Sljedivost u prehrambenom lancu
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Sociologija i psihologija prehrane
  • Statistika

    Modul nas uvodi u osnove statistike. Počinjemo s intuitivno jasnom i često korištenom deskriptivnom ili opisnom statistikom (tablični i grafički prikaz statističkih podataka; srednje vrijednosti; mjere varijabiliteta). Zatim se upoznajemo s osnovama teorije vjerojatnosti (vjerojatnosni prostor; diskretne i neprekidne slučajne varijable; očekivanje i varijanca slučajne varijable; binomna, hipergeometrijska, Poissonova i normalna razdioba). Druga polovica kolegija posvećena je inferencijalnoj statistici - procjeni parametara i testiranju statističkih hipoteza (t-test; F-test; ANOVA, χ2-testovi). Na samom kraju kolegija čeka nas linearna regresija.

    Samostalni upis: Statistika
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Sustavi osiguranja kvalitete
  • Suvremene metode u analitici hrane

    Kemijski sastav hrane je od neprocjenjive važnosti s raznih gledišta, uključujući prehranu i zdravlje, toksikologiju i sigurnost, stabilnost na mikroorganizme, kemijske i fizikalne promjene. Naglasak ovog modula je razumijevanje principa i postupaka u analitici prehrambenih proizvoda. Metodologija korištena u modulu ovisiti će o komponenti koja se određuje, prirodi proizvoda koji se analiza, svrsi analize i raspoloživim resursima. Razmatrati će se principi najvažnijih analitičkih tehnika poput kromatografije, spektroskopije i elektroforeze u određivanju vitamina i mineralnih tvari, proteinskog i masno-kiselinskog profila te profila ugljikohidrata i specifičnih aditiva u hrani.

    Samostalni upis: Suvremene metode u analitici hrane
  • Suvremene metode u kontroli kvalitete hrane

    Kemijski sastav hrane je od neprocjenjive važnosti s raznih gledišta, uključujući prehranu i zdravlje, toksikologiju i sigurnost, stabilnost na mikroorganizme, kemijske i fizikalne promjene. Naglasak ovog modula je razumijevanje principa i postupaka u kontroli kvalitete prehrambenih proizvoda. Metodologija korištena u modulu ovisiti će o komponenti koja se određuje, prirodi proizvoda koji se analiza, svrsi analize i raspoloživim resursima. Razmatrati će se principi najvažnijih analitičkih tehnika poput kromatografije, spektroskopije i elektroforeze u određivanju vitamina i mineralnih tvari, proteinskog i masno-kiselinskog profila te profila ugljikohidrata i specifičnih aditiva u hrani.

    Samostalni upis: Suvremene metode u kontroli kvalitete hrane
  • Principi proizvodnje alkohola. Kvasci u proizvodnji alkohola. Matematička analiza alkoholne fermentacije. Shematski prikazi i opisi šaržnih i kontinuiranih postupaka proizvodnje alkohola i suhog kvasca na melasi. Proizvodnja alkohola na drugim sirovinama (kukuruz, sirutka, lignocelulozni materijali). Izdvajanje kvasca i alkohola iz prevrelih komina.Principi proizvodnje kvaščeve biomase. Vrste kvasaca u industrijskoj proizvodnji. Principi aerobnog uzgoja. Uzgoj pekarskog kvasca u pojedinim generacijama. Izdvajanje i pakiranje proizvoda. Proizvodnja suhog aktivnog kvasca. Proizvodnja prehrambenog i krmnog kvasca – opisi pojedinih tehnologija.

    Samostalni upis: Tehnologija alkohola i kvasca
  • Tehnologija antibiotika

    Kolegij obuhvaća tehnološki proces biosinteze i izolacije, filtraciju, ekstrakciju, taloženje, ionsku izmjenu, sušenje i formuliranje antibiotika, zatim kontrolu procesa, definiranje aktivnosti lijekova i djelovanje antibiotika. Detaljno se obrađuje biotehnološka proizvodnja, biosinteza, kemijska svojstva, djelovanje i izolacija penicilina te proizvodnja polusintetskih penicilina i ostalih b-laktamskih antibiotika (cefalosporin, kavulanska kiselina, cefamicini). Također je opisana i biotehnološka proizvodnja tetraciklinskih, peptidnih i makrolidnih antibiotika te je naveden pregled ostalih antibiotika: aromatski, glikopeptidni, antifungalni, citostatici.

    Samostalni upis: Tehnologija antibiotika
  • Tehnologija enzima

    Studenti će se upoznati s izvorima enzima, nomenklaturom, klasifikacijom, strukturom i poviješću proizvodnje enzima, zatim primjenjenom kinetikom enzimskih reakcija te svojstvima enzima kao katalizatora. Također se obrađuje biosinteza enzima s mikroorganizmima, metode izolacije, imobilizacije i stabilizacija enzima te su opisani reaktori i kinetičke usporedbe reaktora. Navedena je analitička i znanstvena uporaba enzima, zatim njihova primjena u biotehnologiji, prehrambenoj i drugim industrijama te kao biosenzora. Opisano je priređivanje i uporaba genetički modificiranih enzima, zatim enzimsko-proteinsko inženjerstvo te inhibitori enzima, termofilni enzimi i enzimi u organskom otapalu.

    Samostalni upis: Tehnologija enzima
  • Tehnologija piva

    U ovom modulu studenti će tijekom predavanja izučavati
    proizvodnju pivske sladovine iz slada, neslađenih žitarica i šećernih sirovina, probleme kuhanja i hmeljenja sladovine, postupke umnožavanja čiste kulture kvasca, postupke vođenja glavnog i naknadnog vrenja, suvremene postupke dorade piva, “High Gravity Brewing”, proizvodnju piva gornjeg vrenja, proizvodnju piva sa smanjenim udjelom alkohola i specijalnih piva, pranje i dezinfekciju opreme i pogona, kontrolu uspješnosti tehnološkog procesa i kvalitete piva, utjecaj ambalaže na kvalitetu piva, te nusproizvodeiotpatkeizproizvodnjepiva. Tijekom vježbi u praktikumu studenti će proizvesti pšenično pivo u laboratorijskoj minipivovari. Studenti su dužni izraditi i seminarski rad na temu jedne metodske jedinice iz programa predavanja.

    Samostalni upis: Tehnologija piva
  • Tehnologija prahova

    Uvod u tehnologiju prahova: čestica, vrste prahova – kohezivni i nekohezivni prahovi, protok praha, disperzija praha. Karakterizacija čestica: veličina i oblik čestica, gustoća, tvrdoća, površinska aktivnost, volumen, vlaga, raspodjela veličina čestica, karakteristike čestica. Karakteristike gomile (bulk): svojstva protoka, ostala svojstva gomile (bulka) Karakteristike pakiranja, snage i rekonstitucije, fizikalne i kemijske karakteristike praškastog materijala, zgrudavanje, aglomeriranje, segregacija. Uzorkovanje. Smanjenje veličine – drobljenje i mljevenje pomoću narinute vanjske sile. Povećanje veličine – aglomeracija. Miješanje, karakteristike mješavina i njezin utjecaj na ponašanje praha. Određivanje indeksa izmiješanosti – različite metode i različiti indeksi. Odabir uređaja za miješanje ovisno o materijalu koji se miješa i njegovim karakteristikama. Prahovi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Tablete ( sadržaj, mljevenje, granulacija, kompresija, premazivanje), tabletiranje, inkapsuliranje.

    Pristup kao gost: Tehnologija prahovaSamostalni upis: Tehnologija prahova
  • U okviru ovog modula studenti će se putem predavanja i seminara upoznati s definicijom, klasifikacijom, nomenklaturom, kemijskim sastavom, značenjem i ulogom vitamina i hormona u organizmu. Poseban osvrt bit će na vitamine topljive u vodi i mastima uz opis svojstava i tehnoloških postupaka proizvodnje. Isto tako studenti će se upoznati s proizvodnjom, sirovinama, postupcima proizvodnje i pročišćavanja hormona središnjeg živčanog sustava te steroidnih hormona. Tijekom laboratorijskih vježbistudenti će se upoznati s metodama sinteze i izolacije vitamina i hormona. Također će upoznati metode njihovog kvantitativnog određivanja pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC).

    Pristup kao gost: Tehnologija vitamina i hormonaSamostalni upis: Tehnologija vitamina i hormona
  • Tehnologija vode (BT)

    Predmet namijenjen studentima II godine smjera Biotehnologija. Cilj predmeta je upoznavanje studenta s karakteristikama vode u prirodi, vode za piće i voda za potrebe industrije. U okviru predmeta studenti će steći vještine potrebne za tehnološko dimenzioniranje i usporedbu različitih procesa obrade vode. Usvojene vještine moći će upotrijebiti za izbor tehnologije obrade vode, dimenzioniranje postrojenja za obradu vode i vođenje procesa obrade.

    Samostalni upis: Tehnologija vode (BT)
  • Tehnologija vode (Prehrambena tehnologija)

    Samostalni upis: Tehnologija vode (Prehrambena tehnologija)
  • U okviru predavanja ovog modula studenti će steći temeljna znanja o svojstvima životinjskih i biljnih stanica, strukturi tkiva i vrstama stanica u kulturi te nijhovim proizvodnim svojstvima.
    Područje primjene životinjskih stanica, od proizvodnje biomase životinjskih stanica, proizvodnje cjepiva i monoklonskih protutijela, primjene matičnih stanica i razvoja tkivnog inženjerstva, bit će objašnjeno kroz uvjete uzgoja, ulogu medija, proizvodne postupke i tipove bioreaktora koji se primjenjuju te “scale-up” postupke. Bit će obrađeni postupci za praćenje vijabilnosti stanica, proliferacije, apoptotičkih ili nekrotičkih promjena. Također će biti obrađeno područje primjene kulture biljnih stanica i tkiva kao izvor sekundarnih produkata. Dio predavanja će obuhvatiti genetičku transformaciju biljnih stanica te dobivanje stabilnih proizvodnih staničnih linija životinjskih stanica.

    Samostalni upis: Tehnologija životinjskih i biljnih stanica
  • Tehnološko projektiranje

    Kolegij uvodi studente u tehnološko projektiranje kao kompleksnu inženjersku djelatnost predstavljanjem pojedinih faza u projektiranju. U sklopu kolegija obrađuju se svi koraci izrade projekta od procjene ideje o investiranju, postavljanja projektnog zadatka, analize i odabira tehnološkog procesa, analize sirovinske osnove, proizvoda, energetskih izvora i radne snage. Također, studenti uče korake i pravila u projektiranju proizvodnog procesa i objekata prehrambene industrije na način da zadovolje zahtjeve struke i zakonodavstva te omoguće buduću proizvodnju uz optimalan omjer koristi i troškova.

    Samostalni upis: Tehnološko projektiranje
  • Cilj: prijenos informacija o utjecaju tjelesne i zdravstvene kulture na antropološki status čovjeka te specijalizacija studenata u kineziološkim aktivnostima pogodnim za svakodnevno sportsko-rekreativno vježbanje. Izbor programskih sadržaja je sastavljen na temelju potreba i interesa studentske populacije, sukladno materijalnim uvjetima. Kolegij je obvezatan na 1. i 2. godini preddiplomskih studija.

    Uvjeti za potpis: studenti-ce su dužni prisustvovati uvodnom predavanju i pohađati vježbe u fondu od 30 sati semestralno.

    Osnovni program: odbojka, košarka, rukomet, mali nogomet, badminton, stolni tenis, vježbe disanja i istezanja, plivanje

    Posebni program: planinarsko-pješačke ture, rolanje, tenis, veslanje

    Izborni program: skijanje, jedrenje, rafting

    Moguće su modifikacije programskih sadržaja

     

     

    Pristup kao gost: Tjelesna i zdravstvena kultura
  • Toksikologija

    Toksikologija kao znanost. Terminologija, definicije pojmova i discipline u toksikologiji, klasifikacija toksičnih tvari. Osnove kvantitativnih aspekata toksičnosti. ADME - ponašanje toksikanata na molekulsko-staničnoj razini, prolaz kroz stanične membrane, apsorpcija, raspodjela i kumulacija u organizmu. Odnos doza-učinak ksenobiotika, značaj procjene hazard-rizik. Biotransformacije ksenobiotika u Fazi I i Fazi II, biodinamika i izlučivanje. Metode određivanja toksikanata i toksičnosti - klasični i alternativni testovi toksičnosti. Kontaminanti u hrani kao posljedica zagađenja okoliša s naglaskom na toksičnost pesticida i metala. Specifični toksikanti u namirnicama kao posljedica procesiranja hrane - uvjeti pri kojima nastaju, biotransformacije u organizmu i toksičnost: policiklički aromatski ugljikovodici, heterociklički aromatski amini, produkti Maillardove reakcije, N-nitrozo spojevi. Određivanje toksičnosti ksenobiotika na primjeru pesticida primjenom alternativnih metoda.

    Samostalni upis: Toksikologija
  • Toksikologija hrane (N)

    Temeljna znanja o kvantitativnim aspektima toksičnih učinaka raznih kontaminanata koji se pojavljuju u hrani: kontaminanti iz okoliša, aditivi hrani, prirodni toksini ili toksikanti kao posljedica načina procesiranja hrane. Upoznavanje s kategorijama ispitivanja toksičnosti primjenom testova na životinjama i svladavanje tehnika alternativnih testova za određivanje citotoksičnosti i genotoksičnosti ksenobiotika. Faza I i Faza II u biotransformacijama ksenobiotika – specifičnosti pojedinih reakcija, procesi detoksikacija i bioaktivacija ksenobiotika. Mehanizmi toksičnosti: biljnih toksina, hormona kao anabolika i tvari biljnog porijekla s hormonskim djelovanjem, metala, agrokemikalija, industrijskih kontaminanata (PCB, PBB, PAH i dr.). Toksini prisutni u gljivama i mehanizmi njihovih djelovanja. Toksini u „plodovima mora“, mehanizmi djelovanja i toksični učinci. Mehanizmi djelovanja genotoksičnih tvari i interakcije mutagena sa staničnim makromolekulama. Korelacija procesa mutageneze i kancerogeneze, testiranje mutagena prisutnih u hrani. Određivanje citotoksičnosti primjenom alternativnih metoda; određivanje genotoksičnosti pomoću bakterijskih sojeva. Pokazatelji toksičnosti u ciljnim organima. Toksikanti s djelovanjem na reprodukcijski sustav, mehanizmi djelovanja, ovisnost o fazi razvoja. Specifični primjeri biokemijskih mehanizama toksičnosti.

    Samostalni upis: Toksikologija hrane (N)
  • Toksikologija hrane (PI)

    Toksikologija kao znanost. Terminologija, definicije pojmova i discipline u toksikologiji, klasifikacija toksičnih tvari. Osnove kvantitativnih aspekata toksičnosti. ADME - ponašanje toksikanata na molekulsko-staničnoj razini, prolaz kroz stanične membrane, apsorpcija, raspodjela i kumulacija u organizmu. Odnos doza-učinak ksenobiotika, značaj procjene hazard-rizik. Biotransformacije ksenobiotika u Fazi I i Fazi II, biodinamika i izlučivanje. Metode određivanja toksikanata i toksičnosti - klasični i alternativni testovi toksičnosti. Kontaminanti u hrani kao posljedica zagađenja okoliša s naglaskom na toksičnost pesticida i metala. Specifični toksikanti u namirnicama kao posljedica procesiranja hrane - uvjeti pri kojima nastaju, biotransformacije u organizmu i toksičnost: policiklički aromatski ugljikovodici, heterociklički aromatski amini, produkti Maillardove reakcije, N-nitrozo spojevi. Određivanje toksičnosti ksenobiotika na primjeru pesticida primjenom alternativnih metoda.

    Samostalni upis: Toksikologija hrane (PI)
  • Toksikologija hrane (USH)

    Toksikologija kao znanost. Terminologija, definicije pojmova i discipline u toksikologiji, klasifikacija toksičnih tvari. Osnove kvantitativnih aspekata toksičnosti. ADME - ponašanje toksikanata na molekulsko-staničnoj razini, prolaz kroz stanične membrane, apsorpcija, raspodjela i kumulacija u organizmu. Odnos doza-učinak ksenobiotika, značaj procjene hazard-rizik. Biotransformacije ksenobiotika u Fazi I i Fazi II, biodinamika i izlučivanje. Metode određivanja toksikanata i toksičnosti - klasični i alternativni testovi toksičnosti. Kontaminanti u hrani kao posljedica zagađenja okoliša s naglaskom na toksičnost pesticida i metala. Specifični toksikanti u namirnicama kao posljedica procesiranja hrane - uvjeti pri kojima nastaju, biotransformacije u organizmu i toksičnost: policiklički aromatski ugljikovodici, heterociklički aromatski amini, produkti Maillardove reakcije, N-nitrozo spojevi. Korelacija procesa mutageneze i kancerogeneze, testiranje mutagena prisutnih u hrani. Određivanje citotoksičnosti primjenom alternativnih metoda; određivanje genotoksičnosti pomoću bakterijskih sojeva.

    Samostalni upis: Toksikologija hrane (USH)
  • Toksikološki aspekti pripreme hrane

    Specifični toksikanti u namirnicama kao posljedica procesiranja hrane. Uvjeti pri kojima nastaju, biotransformacije u organizmu i toksičnost: policiklički aromatski ugljikovodici, heterociklički aromatski amini, produkti Maillardove reakcije, nitrozamini i prekursori. Akrilamid u hrani. Ozračivanje hrane i primjena ozona pri konzerviranju. Utjecaj procesiranja hrane na sadržaj pesticida i teških metala. Tvari s učincima na biološku dostupnost minerala i proteina. Alergije na hranu – utjecaj procesiranja hrane na modificiranje alergenih svojstava. Biogeni amini u hrani.

    Samostalni upis: Toksikološki aspekti pripreme hrane
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Tradicionalni načini prehrane
  • Trajnost upakiranih proizvoda

    Opći zahtjevi za analizom trajnosti. Utjecaj vanjskih čimbenika na trajnost hrane. Protokol ispitivanja. Studija izazova. Ubrzani test trajnosti. Potvrdna studija trajnosti. Praćenje roka valjanosti. Čimbenici koji utječu na propusnost ambalaže. Propusnost ambalaže na: plinove; vodenu paru. Mehanizmi permeacije (apsorpcija, difuzija, desorpcija). Koeficijenti difuzije, topljivosti i permeacije. Omjer permabilnosti (selektivnost materijala). Migracija u sustavu hrana ambalaža. Trajnost s obzirom na: Povećanje udjela vlage; Gubitak vlage. Utjecaj reakcija oksidacije na trajnost hrane upakirane u polupropusnu ambalažu. Propusnost kisika. Kinetički model. Određivanje trajnosti hrane čuvane u hladnjaku i zamrzivaču. Protokol ispitivanja. Studija izazova. Preporučeni udio plinova za pakiranje hrane u MA, u ovisnosti o proizvodu: svježe voće i povrće: brzina respiracije; brzina stvaranja etilena. Primjeri određivanja trajnosti: Predviđanje trajnosti proizvoda osjetljivih na vlagu; Predviđanje trajnosti proizvoda osjetljivih na kisik; Trajnost proizvoda pakiranih u modificiranoj atmosferi. Ubrzano određivanje (Q10 vrijednost) trajnosti proizvoda. Utjecaj fluktuacije temperature. Definiranje i podjela zadataka. Seminarska izlaganja studenata.

    Samostalni upis: Trajnost upakiranih proizvoda
  • Upravljanje kvalitetom hrane

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Upravljanje kvalitetom hrane
  • Uvod u kemiju i kemijsku analizu

    U okviru kolegija studenti usvajaju temeljna kemijska znanja i principe koji su im potrebni za razumijevanje struke i daljnji studij. Obrađuju se teme vezane uz strukturu atoma, teoriju kemijske veze, teoriju kiselina i baza, vrste kemijskih reakcija, osnove kemijske termodinamike i kinetike te kemijsku ravnotežu (s posebnim naglaskom na kemijske ravnoteže u vodenim otopinama). Kroz obrađene teme studenti se postupno upoznaju i s osnovnim svojstvima odabranih kemijskih elemenata i pojedinih skupina kemijskih spojeva. U okviru kolegija studenti savladavaju i osnove kemijskog računanja te se upoznaju s osnovnim principima i tehnikama klasične kemijske analize.

    Samostalni upis: Uvod u kemiju i kemijsku analizu
  • Upišite opis kolegija

  • Kroz uvodna predavanja studenti će se upoznati s osnovnim informacijama iz područja nutricionizma tj. znanosti o prehrani (osnovne definicije struke, osnovne skupine čimbenika koji utječu na odabir hrane; odnos potrošača prema hrani i prehrani; hrana i hranjive tvari; dezinformacije o hrani i prehrani; povijest prehrane i povjest znanosti o prehrani).Kroz interaktivna predavanja, pozvani predavači (bivši studenti Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, koji rade u struci), upoznati će studente sa poslovima koje obavljaju i potrebnim znanjima i vještinama za posao koji rade, bilo da se radi o prehrambenoj industriji, zdravstvu (bolnice, lječilišta), sustavima društveno organizirane prehrane (predškolske ustanove, restrorani/kantine za studente, profesionalne vojnike, domovi za starije i bolesne osobe i sl..), u državnim institucijama (zavodi za javna zdravstva, ministarstvo poljoprivrede i ministarstvo zdravlja, škole, laboratoriji za analizu hrane i sl.), u farmaceutskoj industriji, u trgovačkim lancima koji nude hranu za posebne prehrambene potrebe i dodatke prehrani, tvrtkama za komunikaciju i edukaciji, u medijima, nevladinim udrugama oboljenih od nezaraznih kroničnih bolesti ili kao samostalni stručnjaci (nutricniosti/dijetetičari) kroz rad sa ciljanim skupinama (regulacija prehrane s ciljem poboljšanja tjelesne mase (osobe s povećanom tjelesnom masom) ili fizičkih performansi (npr. športaša). Kroz seminare studenti će biti upoznati sa adekvatnim izvorima stručnih i znanstvenih informacija iz područja znanosti o prehrani i kako ih koristiti.

    Samostalni upis: Uvod u profesiju nutricionista
  • Vođenje procesa prehrambene industrije

    Upišite opis kolegija

  • Začinsko i aromatsko bilje

    Klasifikacija začinskog i aromatskog bilja. Rasprostranjenost na području RH i u svijetu. Branje, čišćenje, prerada, pakiranje i skladištenje. Odabrani začini (mljevena crvena paprika, crni i bijeli papar, bijeli luk, itd.) i uporaba u pripremi jela i u prehrambenoj industriji. Klasifikacija i kemijska struktura biološki aktivnih spojeva začinskog i aromatskog bilja (npr. klinčić, lavanda, ružmarin, kadulja, bosiljak, origano, timijan, peršin, itd.). Metode izolacije i postupci prerade/proizvodnje čvrstih i uljnih ekstrakata. Eterična ulja i rezidue. Primjena biljnih ekstrakata u različitim proizvodima. Funkcionalna svojstva biološki aktivnih spojeva. Antioksidacijska i antimikrobna svojstva začinskog i aromatskog bilja.

    Samostalni upis: Začinsko i aromatsko bilje
  • Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Zakonski propisi u kontroli i kvaliteti hrane
  • Predavanja: Značaj peradarstva. Vrste i pasmine peradi značajne za industrijsku proizvodnju. Primarna klaonička obrada. Postmortalne promjene. Kvaliteta i osnovne karakteristike mesa peradi. Asortiman proizvoda i tehnološki procesi proizvodnje. Jaja i proizvodi od jaja. HACCP. Vježbe u praktikumu : Organoleptičke i fizikalno-kemijske analize (6 sati). Terenske vježbe: Vježbe u mesnoj industriji i u industriji za preradu jaja te posjet farmi za proizvodnju jaja (6 sati). Seminari: Anatomija peradi, izrada shema klaoničkih objekata i objekata za preradu mesa peradi (6 sati). Bilance materijala u proizvodnji (6 sati).

  • Znanost o prehrani 1

    Upišite opis kolegija

    Samostalni upis: Znanost o prehrani 1
  • Znanost o prehrani 2

    Tijekom predavanja studenti će steći temeljna znanja o osobitostima i prehrambenim potrebama čovjeka tijekom životnog ciklusa (trudnoća/gestacijska dob, dojenčad, djeca, adolescenti, odrasle i starije osobe), pri povećanoj tjelesnoj aktivnosti i/ili neadekvatnoj tjelesnoj masi. Studenti će dobiti potrebna temeljna znanja i o tradicionalnim načinima prehrane (mediteranska, vegetarijanska, južno američka, azijska), o stanju prehrane u svijetu, nacionalnim programima u svezi prehrane i zdravlja i rezultatima istih i najznačajnim postignućima s područja Nutricionizma. Vježbe obuhvaćaju primjenu različitih dijetetičkih i antropometrijskih metoda za ciljane populacijske skupine. Na vježbama studenti izrađuju i jelovnike prema piramidi prehrane za različite populacijske skupine. Kroz seminare obrađuju se specifičnosti pojedinih populacijskih skupina preko "casy studies", te motivirajućih zadatak kroz rad u skupinama. Stečeno znanje i razumjevanje problematike u sklopu ovog modula, osnova je za veći broj izbornih modula na preddiplomskom i diplomskom studiju Nutricionizam.

    Samostalni upis: Znanost o prehrani 2Samostalni upis: Znanost o prehrani 2