Kolegij polazi od pretpostavke da je književno prevođenje kreativan proces sličan autorskom pisanju. Iako je većina prevodilačkih strategija, tehnika i općih koncepata poput transfera između jezika, kultura i konteksta, vjernosti izvorniku, preciznosti, inventivnosti, itd. primjenjiva i u ovoj vrsti prevođenja, književno prevođenje od prevoditelja zahtijeva niz specifičnih vještina koje ulaze u kategoriju stilističke i poetičke, riječju umjetničke, kreativnosti i stoga ono predstavlja posebnu vrstu prevodilačkog rada. Producirajući i analizirajući odabrane prijevode književnih djela, studenti će se upoznati s osnovama prakse književnog prevođenja, značajkama po kojima se književno prevođenje razlikuje od drugih vrsta prevođenja, problemima koji se pojavljuju u književnom prevođenju i načinima kako ih riješiti. Prevodeći na hrvatski jezik zadana djela i djela po vlastitom izboru te potom analizirajući prijevode u radioničkom okružju, studenti će razviti tehnike i strategije stvaranja prijevoda koji vjerno služe originalu, ali istovremeno predstavljaju punovrijedna književna djela u jezičnom i kulturnom kontekstu na koji su prevedena.

Cilj kolegija jest istražiti i razviti prevodilačke vještine putem praktičnog i analitičkog rada na prijevodima književnih djela. Usto, studenti će nastaviti unapređivati i nadograđivati svoju jezičnu kompetenciju, naučiti adekvatno se služiti rječnicima i drugim priručnicima, kao i koristiti različite druge izvore i pomagala za budući prevodilački rad.

Pored pregleda povijesnog razvoja traduktologije (teorije prevođenja, translatologije, prevodilaštva, prijevodnih studija) kao discipline koji obuhvaća presjek najranijih pristupa od Cicerona, Horacija i Sv. Jeronima do suvremenih autora poput Gayatri Spivak, Lawrencea Venutija, Antoinea Bermana, Susan Bassnett, Andrea Lefeverea, itd. u sklopu ovog kolegija studenti/ce će se upoznati s glavnim trendovima, pristupima i problemima koji se pojavljuju u teoriji i praksi književnog prevođenja: proces i čin prevođenja, autorstvo u prevođenju, prevoditelj kao autor, tretman, recepcija, kategorizacija i status književnih prijevoda i prevoditelja u kulturi primateljici, odnosno u Hrvatskoj i inozemstvu, problemi prilikom izbora određenog djela za prijevod i njegova objavljivanja, etika prevođenja, odnosno problem prijevodâ koji svojom kvalitetom ne zadovoljavaju standarde te tako utječu na prezentaciju djela i autora u kulturi primateljici, sustav prijevodne književnosti unutar sustava nacionalne književnosti, različite strategije i pristupi prevođenju poput podomaćivanja, postranjivanja, otpora u prijevodu, itd.
U sklopu seminarskog dijela kolegija, radeći na prijevodima djela na hrvatski jezik, studenti/ce će se upoznati s procesom prevođenja od izbora djela i rada na prijevodu, do objavljivanja prijevoda i njegova života u kulturi primateljici