Geografski smještaj i položaj Australije i Oceanije uvjetovali su njihov specifičan društveno-geografski razvoj. U okviru kolegija razmotrit će se historijsko-geografski razvoj toga prostora, posebice Australije i Novog Zelanda. Zasebno će se obraditi fizičko-geografska i društveno-geografska obilježja prostora vodeći računa o njihovoj komplementarnosti. U okviru fizičko-geografskih značajki obradit će se geološka građa, reljef, klimatska, hidrogeografska i pedološka obilježja te obilježja flore i faune zbog mnoštva endemskih vrsta. Kod društveno-geografskih značajki zasebno će se obraditi demogeografske značajke te gospodarski razvoj Australije i Novog Zelanda i to zasebno po sektorima djelatnosti. U okviru jednog predavanja razmotrit će se osnovna geografska obilježja mikrodržava Oceanijete geografske značajke i povijest istraživanja Antarktike.
- Nositelj kolegija: Anica Čuka
Sadržaj kolegija obuhvaća upoznavanje s konceptom kulturalne geografije kroz nekoliko bitnih tema ili objekta proučavanja kulturalne geografije.
1. ključni pojmovi i procesi u kulturalnoj geografiji
2. početci kulturalne geografije temeljni pravci; tradicionalna geografija ili pejzažna škola, Carl Sauer.
Tradicionalna kulturalna geografija svoju pozornost usmjerava na teme o okolišu, pejzažu, pejzažnoj evoluciji i regionalnom pejzažu. Posebno se bavi grupama i srodnim regionalnim krajolicima.
3. ostali utjecaji kulturalne geografije; razrađuje načine na koje se sve promatrala kulturna geografija od kada su se marksističke, humanističke, feminističke i postmodernističke teorije uplele u tradicionalno djelo. Ova revizija na tradiciju pejzažne škole pridonosi daljnjem razvoju kulturne geografije što se naziva nova kulturna geografija. U novoj kulturnoj geografiji zadržan je interes za materijalni krajolik, ali predmetom istraživanja postaju i socijalne skupine. Pravac u kulturnoj geografiji koji se naziva kulturni zaokret (cultural turn) promatra se kroz četri perspektve: poststrukturalizmu, postkolonijalizmu, kulturnim studijama i postmodernizmu.
4.-6. teme su koje se nastavljaju na prethodne sadržaje, ali za objašnjavanje tih sadržaja navode se konkretni primjeri u kojima se pročuvaju veze između krajolika, socijalnih skupina i simbola. Npr. razvoj otočnog krajolika, urbani krajolik, sveta mjesta, regionalne skupine, utjecaj globalizacije. Također, teme obrade su teorije o snazi i identitetu kao ključnim teorijama u postkolonijalnom pravcu. Predmet istraživanja kulturnih identiteta je na njihovom formiranju i reformiranju (prostorni identiteti, spolni identiteti i njhove značajke).
- Nositelj kolegija: Lena Mirošević
- Izvođač kolegija: Mislav Stjepan Čagalj
1. Geografski položaj i smještaj Angloamerike
2. Prirodno – geografska i kulturno – antropološka podjela
3. Otkrića i istraživači Amerika
4. Prirodno – geografska obilježja ( geološke osobine prostora, reljefna obilježja, Hidrogeografska obilježja, klimatska podjela, eko- klimatske zone)
5. Društveno – ekonomske karakteristike prostora
6. Stanovništvo : prvi narodi Amerika, kolonizacijski period
7. Migracije do sred. 20. st, migracije Hrvata
8. Demogeografska obilježja (prirodno kretanje stanovništva, suvremene migracije )
9. Gospodarska obilježja ( poljoprivreda , industrijski razvoj, III – IV sektor)
10. Urbanizacija Angloamerike
11. Regionalna obilježja : SAD
11a. Povijesni razvoj i suvremena politička zbivanja
11b. Demografska kretanja i gospodarski razvoj SAD-a (poljoprivredni pojasevi, sirovinski i HE izvori,Promjene u industrijskom razvoju, MC )
11c. Regionalne cjeline SAD-a
12. Kanada – regionalne cjeline
- Nositelj kolegija: Željka Šiljković
- Izvođač kolegija: Tome Marelić
- Nositelj kolegija: Snježana Mrđen
U okviru Kartografije II razmatraju se vrste karata (s posebnim naglaskom na oblike tematskog prikazivanja), semiotika u kartografiji, poveznice između umjetnosti i kartografije, kartografski znakovi, generalizacija, mjerilo karte, geografska imena, prikazivanje geografskih sadržaja na kartama (s posebnim naglaskom na reljef), geografski informacijski sustavi, atlasi i globusi. Na vježbama se obavljaju različiti kartometrijski postupci (mjerenje duljina i površina na kartama, određivanje nagiba padina, prepoznavanje reljefnih oblika, određivanje pravokutnih i geografskih koordinata, određivanje mjerila karata) i interpretiraju se sadržaji topografskih i pomorskih karata.
- Nositelj kolegija: Josip Faričić
- Izvođač kolegija: Tome Marelić
Kolegij je nastavak kolegija Kvantitativne metode u geografiji I u kojem su se studenti upoznali s osnovnim statističkim pojmovima, deskriptivnom statistikom i značenjem statističkih metoda u geografskim istraživanjima. Kvantitativne metode II je nadgradnja i obuhvaća gradivo inferencijalne statistike, tj. parametrijske i neparametrijske metode koje se mogu koristiti u geografskim istraživanjima.
- Nositelj kolegija: Ante Blaće