Ovaj kolegij sagledava književnost britanskog romantizma 19. stoljeća, pri čemu se bazira na poeziju i prozu. Prva polovica kolegija se fokusira na najznačajnije pjesnike britanskog romantizma, takozvanu veliku šestoricu: Williama Blakea, Williama Wordswortha, Samuela Taylora Coleridgea, Georgea Gordona Byrona, Percya Bysshea Shelleya te Johna Keatsa. Kolegij proučava poetiku navedenih pjesnika putem tri temeljna koncepta koji su formirali dominantni diskurs razdoblja britanskog romantizma: revolucije, prirode, te uzvišenog (the sublime). Nadalje, kolegij razmatra važnost političkih događaja poput Francuske revolucije, kampanje protiv ukidanja trgovine robljem, rata protiv Francuske, porasta industrijskog kapitalizma, reforme obrazovanja i suvremenih diskusija o religiji i vjeri. Druga polovica kolegija se fokusira na najznačajnije prozne tekstove britanskog romantizma te obrađuje pisce poput Waltera Scotta, Jane Austen, Mary Wollstonecraft i Mary Shelley. Time posebnu pozornost pridaje spisateljicama koje su, unutar konteksta književnosti britanskog romantizma, nerijetko zapostavljene. Također, kolegij će se osvrnuti na pojavu gotičkog žanra, analizirajući pritom utjecaj britanskog romantizma na njegov razvoj. Sukladno tome, druga polovica kolegija će proučavati koncepte spola, roda, seksualnosti i monstruoznosti. Zaključno, kolegij će se kontinuirano referirati na kulturne, društvene i političke kontekste koji su utjecali na razvoj književnosti britanskog romantizma te će crpiti inspiraciju iz različitih teorijskih pristupa (i njihovih odgovarajućih koncepata) kako bi potaknuo studente na kritičko iščitavanje prije spomenutih autora i autorica.
- Nositelj kolegija: Vesna Ukić
- Izvođač kolegija: Emilia Musap
Kolegij daje uvod u književnost modernizma. Za vrijeme kolegija obrađuju se autori kao što su J. Conrad, V. Woolf, J. Conrad, A. Huxley i G. Greene. Tokom kolegija studenti se upoznaju s modernističkim tehnikama pripovijedanja, a književna djela čitaju se i u širem kulturno-političkom kontekstu.
- Nositelj kolegija: Vesna Ukić
- Izvođač kolegija: Monika Šincek Bregović
Cilj ovog kolegija je pripremiti studente za samostalnu morfološku analizu riječi u engleskome jeziku. Studenti će upoznati temelje engleske morfologije, osnovne teorijske postavke o temeljnim morfološkim jedinicama, usvojiti pravila raznih načina tvorbe riječi u engleskome jeziku, steći uvid u povijesne i kontaktne utjecaje na englesku morfologiju te se upoznati sa suvremenim pristupima morfologiji. Metode koje se koriste pri izvođenju ovoga kolegija su: predavanje, seminar na kojemu se rješavaju zadaci iz gradiva s predavanja, seminarski rad s temom iz morfologije engleskoga jezika, iščitavanje dopunske literature iz odabranih nastavnih jedinica i uporaba jezičnih korpusa.
- Nositelj kolegija: Ivo Fabijanić
- Izvođač kolegija: Frane Malenica
Na kolegiju se radi na razvijanju jezičnih vještina studenata na jezičnoj razini C1/C2. Sukladno tome, studenti razvijaju govorne vještine potrebne u interaktivnoj komunikaciji te se upoznaju s kulturnim normama govora i ponašanja anglofonih zemalja. Također, studenti se osposobljavaju za opisivanje i izražavanje osobnih stavova prema vizualnim uzorcima te za diskusiju na zadane teme i probleme kao i objašnjavanja, zaključivanja i razvijanje diskusije. Studente se potiče da izražavaju svoje mišljenje i razvijaju kritičko razmišljanje. Nadalje, teži se postizanju visokih standarda vještina čitanja i akademskog pisanja. Obogaćuje se vokabular čitanjem različitih tekstova i dolazi se do spoznaja o raznim vidovima kulturnog i društvenog života anglofonih zemalja. Obogaćivanje vokabulara također uključuje proučavanje idioma, fraznih glagola i kolokacija s ciljem napredovanja ka boljoj pisanoj i govornoj komunikaciji. Smještanjem gramatičkih struktura u kompleksnu cjelinu gramatičkog sustava postupno se razvija gramatička kompetencija. Studenti restrukturiraju svoje znanje rješavanjem težih vježbi i prijevoda. Također, razvijaju se strategije učenja i osposobljavanje za samostalan rad.
- Nositelj kolegija: Leonarda Lovrović
Dovođenjem u pitanje promatranje popularne kulture kao isključivo «zabavu» kolegij nudi uvod u niz različitih analitičkih pristupa (kulturnih teorija) čije razumijevanje i primjena uvelike doprinosi shvaćanju kompleksnosti pojedinih društvenih i kulturnih fenomena. Analizom različitih primjera kolegij namjerava istražiti i odgovoriti na pitanja što je to popularna kultura, koja su razgraničenja između «popularne» i «visoke kulture», te kako se popularna kultura «konzumira». Uz ponuđene kulturne teorije, te u nastojanju što sveobuhvatnije analize utjecaja popularne kulture koji nadilazi «jednostavne potrošačke okvire», kolegij se fokusira na niz različitih medija i žanrova.
- Nositelj kolegija: Marko Lukić
- Izvođač kolegija: Zlatko Bukač