Diplomski sveučilišni

Kolegij pruža uvid u povijesnu proizvodnju tkanina na području Mediterana, te donosi kronološki pregled modno tekstilnih trendova u razdoblju od 13. do 19. stoljeća.  Analizira se doprinos najznačajnijih tekstilnih radionica renesanse, baroka i rokokoa, te su ukazuje na utjecaje trgovačkih putova u asimilaciji pojedinih trendova i sirovina (materijala) na zapadu.

Na temelju tekstilnih artefakata ukazat će se na likovno-stilske karakteristike ornamentike i tehnike pojedinog stilskog razdoblja. Nadalje, studenti će dobiti osnovni uvid u tehnologiju tekstilne proizvodnje tijekom 15. i 16. stoljeća, u načine prezentiranja i zaštite tekstilnog tržišta, te na ulogu boje i sirovina u izgradnji klasnog društvenog identiteta.

Suvremene teme obuhvatit će zaokret u poimanju tekstila kao umjetničkog medija i tekstila kao produkta dizajna, a do kojih dolazi zahvaljujući japanskoj sinergiji tradicijskog sa suvremenom pristupom osamdesetih godina 20. stoljeća. Preispitat će se uloga tekstila u suvremenoj modnoj i umjetničkoj produkciji. 

Kolegij muzealizacija mode studentima daje pregled povijesti izlaganje odjevnih predmeta u muzejima (Victoria and Albert, MET – Costume Institute, Musée des Arts Décoratifs, MOMU Antwerpen i sl.) te povijesti kustoskih praksi na polju mode i odijevanja. Također kolegij obuhvaća i rasprave o odnosu mode i umjetnosti kroz primjere izložbenih praksi. Kroz praktičan rad studenti se upoznaju s radom domaćih institucija koje pohranjuju i izlažu odjevne predmete, posjećuju aktualne modne izložbe, rade na tekstualni osvrtima na izložbe te kao završni rad osmišljavanju vlastiti izložbeni projekt. Studente se upoznaje s kustoskim prinicipima rada u muzejskim i galerijskim prostorima. Osnovna literatura za kolegij bazira se na tekstovima američke povjesničarke odijevanja Valerie Steele i britanske povjesničarke umjetnosti Lou Taylor. Osim toga okosnicu literature čini recentni zbornik 'Fashion and Museums: Theory and Practice'. Studenti se također upoznaju s aktualnim svjetskim kustoskim praksama i modnim izložbama (Harold Koda, Judith Clark, Andrew Bolton, Olivier Saillard, Kaat Debo) 

Kolegij Antropologija mode polazi od promatranja i analiziranja odjevnih predmete kao elemenata materijalne kulture. U tom smislu promatra se biografija odjevnih predmete te njihova uloga u kulturnom, socijalnom i ekonomskom kontekstu te životni ciklus odjevnog predmeta (Stallybrass i Kopitoff). Poseban naglasak se stavlja na rasprave o odijevanju Drugoga, reprezentaciji i vizualnoj konstrukciji Druguga u okviru modnog sistema te primjerima kulturne aproprijacije prisutne u modi (Craik, Kawlara i Kondo). Kolegij stavlja naglasak na osvještavanje odnosa kulture, individualnog i kolektivnog tijela te odjevnih predmeta i ukrasa kroz konkretne case study analize (Cheddie, Kawlra, Craik). Također kolegij je proširen i aktualnom problematikom vezano uz modu i pitanje ljudskog (najčešće ženskog) rada, fenomen sweatshopa, etičnosti u modnoj proizvodnji te održivog modnog dizajna.

Fibre reinforced composites

An introduction to composite materials (classification, definition of fibre reinforced composites - FRC, analogy with conventional materials, trade and trends of evolution). Matrix/reinforcement systems (structure and properties of matrix and fibrous component, their adhesion compatibility and bond toughness). Types of the FRC. Preparatory and processing acts for FRC constituting. Application of FRC in space and aero industry, marine and car vehicles, civil engineering, medicine, environmental and personal protection. FRC morphological quantification, micro- /macromechanics, and stability. Designing and shaping of the FRC, regarding their purpose, production cost and durability. FRS’s impact on environment; methods for their ecologically acceptable depositioning and/or recycling.

Vlaknima ojačani kompoziti

Uvod u kompozitne materijale (klasifikacija, definicija vlaknima ojačanih kompozita-VOK, usporedba s konvencionalnim materijalima, tržište i trend razvoja). Sustavi matrica/ojačalo (struktura i svojstva matrične i vlaknate komponente, njihova adhezijska kompatibilnost i čvrstoća veze). Vrste VOK-a. Pripremni i preradbeni postupci dobivanja i oblikovanja VOK. Primjena suvremenih VOK u svemirskoj, avio, brodarskoj i automobilskoj industriji, građevinarstvu, medicini, zaštiti okoliša i osobnoj zaštiti. Morfološka kvantifikacija, mikro- i makro mehanika te stabilnost VOK. Modeliranje i dizajn VOK ovisno o njihovoj namjeni, proizvodnim troškovima i postojanosti. Utjecaj VOK na okoliš, metode i postupci ekološki prihvatljivog odlaganja i recikliranja.

Pregled razvoja odjeće i kostima od renesanse do 1950ih godina. Odijevanje se sagledava u kontekstu povijesno - društvenih zbivanja i umjetnosti, te se utvrđuju zajednička stilska obilježja. Cilj je upoznati se s metodologijom odjevno-likovne analize. Povijesna odjeća se sagledava kao složeno kreativno odjevno djelo, stoga se težište stavlja na analizu svih elemenata odjevne kompozicije. Analizira se oblik, njegova svojstva, međusobni odnosi odjevne ovojnice, površine i sirovine, uspoređuje se postojeći artefakt s analognim primjerima na potretima, grafici, fotografiji ili ilustraciji. Likovno - odjevna analiza se primjenjuje i u opusima kostimografa. 

Studenti će se upoznati i s metodologijom rekonstrukcije. Kroz mentorirani rad razvijaju istraživačku komponentu pripreme za potrebe rekonstrukcije ili reinterpretacije temeljene na izvorima likovne umjetnosti (fotografija, slika, grafika) i artefakata.