II. semestar

Za mikrosociološke teorije se uvriježilo mišljenje kako se te teorije isključivo fokusiraju na opis i razumijevanje svakodnevnih interakcija i svijeta izravno doživljenog društvenog života. Međutim, mikrosociološke teorije ne negiraju postojanje i društvenu važnost institucija, trajnijih struktura i društvenih grupa. One se razlikuju od makrosocioloških teorija prema načinu promatranja postojanja institucija, struktura i grupa te prema ocjeni njihovog utjecaja na društvene odnose. Razlika se ogleda i u načinu promatranja funkcioniranja samih društvenih odnosa. Iz mikrosociološke perspektive ne postoji izravan utjecaj institucija i struktura na aktere koji djeluju i interagiraju, koji su kreativni i sposobni transformirati, ukidati, zaobilaziti ograničenja te prepoznati mogućnosti alternativnih akcija.

Nadalje, iz mikrosociološke perspektive ne postoji „automatizam” nastajanja i nestajanja velikih društvenih fenomena koje makroanalitički usmjereni sociolozi objašnjavaju promjenama u ograničenim skupovima varijabli. Sve društvene promjene, pa tako i temeljne, strukturne promjene, ovise o kontinuiranoj promjeni svakodnevnog djelovanja velikog broja aktera u različitim društvenim situacijama. Suvremene mikrosociološke teorije pokušavaju objasniti društvene promjene i sve značajne društvene fenomene analizirajući konkretne društvene situacije, aktere, njihove akcije, ali i emocije, interpretacije, stavove, percepcije izbora itd. Mikrosociološke teorije se pri tome razlikuju prema:

•        shvaćanju mikro i makrorazina društvene stvarnosti

•        razumijevanju pitanja što je društvo

•        razumijevanju ideje društvenog holizma i individualizma

•        idejama što je teorija

•        idejama što je djelovanje, a što struktura

•        idejama o društvenoj integraciji

•        načinu objašnjenja društvenih procesa

•        idejama mogućnosti predviđanja razvoja društvenih procesa korištenjem mikrosociološke perspektive

•        metodološkim konsekvencama pristupa istraživanju društvene stvarnosti.

No uz razlike, mikrosociološke teorije imaju i brojne ontološke, epistemološke i metodološke poveznice koje omogućuju i integraciju mikrosocioloških pristupa. Zato će predavanja, diskusije i seminar ovog kolegija biti posvećeni specifičnostima i sličnostima najvažnijih mikrosocioloških teorija; raspravama o podjeli i integraciji metodološkog kolektivizma i metodološkog individualizma, kao i raspravama o svrsishodnosti podjele društvenosti na mikro i makrorazinu. Posebna pažnja  će se posvetiti suvremenim mikrosociološkim teorijama i njihovoj primjeni, naročito suvremenim istraživanjima unutar simboličkog interakcionizma; metodološkog situacionalizma; teorija razmjene i teorija racionalnog izbora. Konačno, mogućnosti integracije socioloških teorija će biti prikazane kroz raspravu o razvoju makro-mikro-makro pristupa, kao i mikro-mezo-makro pristupa koji su sve više zastupljeni u suvremenim objašnjenjima društvenih promjena.