Kolegij daje uvid u: područje/-a unutar lingvistike u kojem fonetika i fonologija nalaze svoje teoretske temelje i praktičnu primjenu; u fonetsku transkripciju te opis i bilježenje obilježja glasova uz pomoć IPA simbola;  produkciju i opis glasova govora, funkcioniranje govornih organa u produkciji govora; razlikovanje fonema i fona; vrste fonetskih obilježja; podjelu i obilježja konsonanata prema mjestu, načinu i intenzitetu artikulacije; podjelu i obilježja vokala prema mjestu i načinu artikulacije; pojam, vrste i obilježja alofona; obilježja i posebnosti vezanoga govora; strukturu sloga i naglaska u jednostavnim i složenim riječima; fonološke postupke u govoru; razlike između BE i NAmE. 

Književnost je oduvijek bila vezana uz pitanja kulture: nešto što nas kulturološki veže, spaja, ali isto tako i razdvaja, presudno za naše bivanje u prostoru i vremenu,  presudno za proizvodnju identiteta zajednice od kvarta, grada, regije, nacije, države. Čitajući književna djela ne učimo samo o drugima nego spoznajemo i sebe; proces čitanja može biti i kreativniji od samog pisanja. Isto tako u tom procesu, tom svojevrsnom performansu,  nije nevažno jesmo li muško ili žensko, jesmo li Englez ili Francuz, živimo li u siromašnom ili bogatom kvartu, jesmo li gay ili heteroseksualni.  Sve to čini kulturu. Stoga možemo reći kako je književnost oduvijek bila vezana za kulturu. Tako su i književne teorije isprepletene i povezane s raznim teorijama kulture.  

U ovom kolegiju naglasak ćemo staviti na tumačenje književnosti uz pomoć određenih kulturnih i književnih teorija. Obrađivat ćemo sljedeće teme: kultura u njenom najširem poimanju, elitna i popularna kultura (od nacionalnih književnih kanona do najobičnijih svakodnevnih viceva), kultura kao ideologija (od etničkih, vjerskih, rodnih, klasnih odnosa pa sve do svojevrsne 'filozofije' življenja' na određenim prostorima); uvod u strukturalizam i semiotičku analizu kulture; poststrukturalizam i postmodernizam (književne i kulturne teorije o performativnosti jezika, roda, etniciteta, seksualnosti…).

Na početku semestra gledat ćemo film MURDER ON THE ORIENT EXPRESS (prema romanu Agathe Christie). Sve kulturne i književne teorije koje ćemo raditi tijekom semestra ćemo konceptualno koristiti za analizu romana i filma.


Kolegij daje uvid u osnovne pojmove teorije književnosti. Tijekom kolegija daje se kratki pregled povijesnog razvoja književne teorije, a većina kolegija posvećena je suvremenim teorijskim školama i pristupima (strukturalizam, poststrukturalizam, dekonstrukcija).

Na kolegiju se radi na razvijanju jezičnih vještina studenata na jezičnoj razini C1. Sukladno tome, studenti razvijaju govorne vještine potrebne u interaktivnoj komunikaciji te se upoznaju s kulturnim normama govora i ponašanja anglofonih zemalja. Također, studenti se osposobljavaju za opisivanje i izražavanje osobnih stavova prema vizualnim uzorcima te za diskusiju na zadane teme. Studente se potiče da izražavaju svoje mišljenje i razvijaju kritičko razmišljanje. Nadalje, teži se postizanju visokih standarda vještina čitanja i pisanja. Obogaćivanje vokabulara uključuje proučavanje idioma s ciljem napredovanja ka boljoj pisanoj i govornoj komunikaciji. Smještanjem gramatičkih struktura u kompleksnu cjelinu gramatičkog sustava postupno se razvija gramatička kompetencija i studenti dobivaju uvid u funkcioniranje engleskoga jezika. Studenti restrukturiraju svoje znanje rješavanjem težih vježbi i prijevoda. Pojačano se radi na savladavanju osnovnih gramatičkih struktura i njihovoj sistematizaciji i klasifikaciji u jednom općem pregledu. Također,  razvijaju se strategije učenja i osposobljavanje za samostalan rad.