Nastanak, razvoj i predmet filozofije odgoja; Kratki pregled filozofske misli o odgoju; Doprinosi nekih značajnijih filozofa teoriji i praksi odgoja; Utemeljitelj filozofije odgoja kod nas Pavao Vuk-Pavlović i odgojna shvaćanja; Etika i odgoj, moralnost i odgoj karaktera; Sloboda i odgovornost u odgoju; Program Filozofije za djecu M.Lipmana; Demokratske vrijednosti i odgoj djece; Filozofske smjernice odgoja za budućnost; Izazovi suvremenog doba i odgoj kritičkog mišljenja; Značenje i persspektive filozofije odgoja danas

Kolegij obuhvaća područja hrvatskoga pravopisa, fonolologije i morfologije hrvatskoga jezika.

Studenti će upoznati sustav pedagogijskih spoznaja, koje objašnjava pedagogija kao znanost o odgoju. Sustav pedagogijskih spoznaja treba im omogućiti snalaženje na teorijskoj i praktičnoj razini.

Temeljni   je cilj kolegija ukazati na iznimnu ulogu slikovnice u razvoju djeteta  predškolske dobi. Poseban naglasak usmjeren je na potrebu da dijete dođe u   doticaj s pismenošću mnogo prije nego što je spremno samostalno čitati i   pisati, ključni čimbenik u razvoju takve rane   pismenosti ( redefiniranog pojma) je upravo slikovnica - materijal za   čitanje. Studenti će se upoznati s razvojem hrvatske slikovnice kroz   povijest, njezinom tematikom i estetikom. Pozornost će se usmjeriti na   tradicionalna i suvremena shvaćanja slikovnice, ali i na njezine pedagoške   aspekte nekada i sada. Studenti će se također upoznati s funkcijama  slikovnice (zabavna, informacijsko-odgojna, spoznajna, iskustvena, estetska,   govorno- jezična itd.), s vrstama slikovnica (spoznajna, problemska,   simbolička itd.),  analizirat će se   primjerenost slikovnica određenoj dobi djeteta. Značajna će se pozornost posvetiti   suvremenim (postmodernističkim) slikovnicama, stranih i domaćih autora,   njihovoj poetici i estetici te tzv. problemskoj   slikovnici koja je često produkt cijelih autorskih timova. (književnici,   ilustratori, psiholozi, pedagozi, pedijatri itd.). Zajedničkom analizom   odabranih slikovnica propitivat će se njihova vrijednost, odnosno kriteriji   koje bi trebala prva dječja knjiga zadovoljiti te će se pokušati uspostaviti   model za njihov valjan odabir .

Tekstovi iz područja struke (igra i učenje, razvojni napredak, novorođenče, umijeće pričanja priča, jasličar, starija beba, oblici, boje, životinje) i tekstovi koji se odnose na kulturu i civilizaciju engleskog govornog područja (svakodnevni život, tehnologija, komunikacija, politički sustavi, obrazovanje).

Gramatički dio obuhvaća obradu glagolskih vremena za izražavanje prošlih, sadašnjih i budućih radnji, članova, imenica, glagola, reda riječi u rečenici, komparacije pridjeva, upotrebu pasivnih konstrukcija, te analizu jezičnih struktura koje ne korespondiraju u materinskom jeziku.