Merlin 20/21: Svi e-kolegiji

Popis e-kolegija:

Ekologija

Cilj ovog kolegija je da studenti upotpune svoja znanja o značenju ekologije , njenoj ulozi i važnosti za svaku vrstu, a ne samo čovjeka. Kroz pojedine nastavne jedinice studenti usvajaju znanja o utjecaju čovjeka na pojedine sastavnice ekosfere i promjene u istima koje su nastale pod utjecajem čovjeka. Riječ je o lokalnim, regionalnim i globalnim promjnama ne samo klime (koje najizravnije utječu na život na zemlji), već i o smanjenju neobnovljivih izvora energije i sirovina i što je najvažnije na smanjenju bioraznolikosti, odnosno o izumiranju vrsta, koje su zoran indikator o negativnom utjecaju čovjeka na iste, a onda i na vlastito zdravlje.

Nadalje, cilj je ovog kolegija educirati studente o ekološkim datostima Hrvatske, o posebno vrijednim dijelovima prirode kao prirodnom i biološkom uresu, njihovom značenju, njezi, očuvanju, vrjednovanju i zaštiti. S obzirom na rad s djecom, odnosno važnost zdrave prehrane u razvoju djece, posebna se pozornost poklanja proizvodnji integrirane i naročito organske hrane.

Nositelj kolegija: Anđelko Vrsaljko

Engleski jezik II

Tekstovi iz područja struke i oni koji govore o struci (pristupi ranom učenju, karakteristike idealnog učitelja, utjecaj roditelja na učeničku percepciju nastavnog programa) kao i tekstovi koji se odnose nakulturu i civilizaciju zemalja engleskog govornog područja (kultura, umjetnost, književnost).

Gramatički dio obuhvaća obradu zavisnih rečenica (kondicionalne rečenice, vremenske i namjerne zavisne rečenice, kompleksnijih gramatičkih struktura kao što su izražavanje hipoteza u prošlosti i sadašnjosti, modalne glagole, neupravni govor, slaganje vremena, infinitive/gerund, frazne glagole, prijedloge. Sadržaji se usmjeravaju na specifičnosti jezika i definiranje jezične strukture, te analizu jezičnih konstrukcija koje ne korespondiraju u materinskom jeziku.

Nositelj kolegija: Katica Balenović
Izvođač kolegija: Jakov Proroković

Geografija

Ciljevi kolegija:
Usvajanje geografskih znanja i razumijevanje temeljnih geografskih pojmova i procesa; prezentacija usvojenih znanja u nastavi prirode i društva; korištenje modernih tehnologija u objašnjavanju geografskih procesa.

Ishodi učenja:
1. Definirati i objasniti temeljne geografske pojmove,
2. Opisati i objasniti položaj, oblik, veličinu i gibanja Zemlje,
3. Objasniti reljef i građu Zemlje te unutarnje i vanjske sile i procese,
4. Nabrojiti temeljne klimatske elemente i modifikatore te objasniti njihov značaj za klimu na Zemlji,
5. Objasniti razvoj i razmještaj stanovništva na Zemlji,
6. Objasniti prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Hrvatske,
7. Samostalno izraditi i usmeno izložiti seminarski rad na zadanu temu.

Nositelj kolegija: Vera Graovac Matassi

Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse

Nositelj kolegija: Robert Bacalja
Izvođač kolegija: Jelena Alfirević Franić

Informatika 1

Nositelj kolegija: Josip Cindrić

Kineziološka kultura 2

Nositelj kolegija: Donata Vidaković

Matematika 2

Aksiomatski se uvodi euklidska planimetrija, i formalno definiraju pojmovi kao što su dužina, polupravac, kut, vektor, trokut, krug, udaljenost i njihova osnovna svojstva s naglaskom na ulogu izometrija i sličnosti. Potome se izvode osnovne geometrijske konstrukcije i izračuni. Geometrija likova se svodi na geometriju trokuta i obrađuju trigonometrijske funkcije. Na kraju se uvodi analitički pristup geometriji preko vektora i koordinata, te uvod u stereometriju.

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

- skicirati aksiomatski pristup geometriji ravnine

- definirati osnovne geometrijske pojmove

- izvesti osnovne geometrijske konstrukcije i projicirati

- računati duljine, površine i volumene osnovnih geometrijskih krivulja, likova i tijela u jednostavnim postavama

- zaključivati o složenijim likovima na osnovu podjele na jednostavnije i napose na trokute i o tijelima koristeći njihove dijelove i pomoćne presjeke

- koristiti koordinatni i vektorski prikaz u geometriji ravnine i geometriji prostora u računanju te u prikazu u dinamičkom softveru

Veliki dio materijala za kolegij su na wikiju čija glavna stranica je https://ncatlab.org/zoranskoda/show/zadarmat2

Aksiomatski pristup planimetriji. Aksiomi incidencije. Aksiomi uređaja na pravcu. Usmjereni pravac. Ležati između dvije zadane točke. Konveksni skup. Dužina. Polupravac. Trokut.
Relacija ležati s iste strane pravca. Otvorene poluravnine kao razredi ekvivalencije za tu relaciju. Usmjereni (orijentirani) pravac. Kut kao par polupravaca. Kutni isječak. Orijentirani kut.
Udaljenost. Krug. Kružnica. Pojam geometrijske konstrukcije. Geometrijsko mjesto točaka. Polovište dužine i konstrukcija polovišta. Izometrije. Aksiomi simetrije. Osna simetrija. Simetrala kuta.
Opća svojstva izometrija. Osnovni teorem i izometrijama ravnine. Međusobni položaj pravaca i kružnica; položaji dviju kružnica. Paralelnost i okomitost. Pojam neeuklidske geometrije. Sukladnost u terminima izometrije.
Rotacije, osne i centralne simetrije. Uspoređivanje i zbrajanje kuteva. Mjera kuta. Vanjski i nutarnji kutevi u trokutu. Zbroj unutarnjih kuteva u trokutu. Sukladnost u terminima trokuta.
Geometrija trokuta. Osnovna svojstva. Četiri osnovna teorema o sukladnosti trokuta i četiri osnovne konstrukcije trokuta. Paralelogram.
Visine, težišnice, upisane, opisane i pripisane kružnice. Karakteristične točke trokuta. Poligonalne crte i mnogokuti. Kvadrat. Pravilni mnogokut. Konveksni i nekonveksni mnogokuti. Pojam površine. Površina trokuta i mnogokuta. Duljina luka krivulje i opseg. Pitagorin teorem. Heronova formula.
Usmjerene dužine i slobodni vektori u ravnini. Operacije s vektorima. Translacija za vektor. Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. Koordinatni prikaz pravca i kružnice. Parametarske jednadžbe. Weylovi aksiomi ravnine. Parametarsko zadavanje krivulje u ravnini i primjeri. Tumačenje parametrizacije preko gibanja i uvod u kinematiku materijalne točke. Prezentacija dinamičkog softvera u geometriji: geogebra.
Sličnost i homotetija. Teoremi o sličnosti trokuta. Projiciranje. Talesov teorem o proporcionalnosti. Perspektiva i točka u beskonačnosti. Par riječi o geometrijskoj optici: put svjetlosti, sjena, odražavanje i lom, leće i zrcala.
Površina kruga, kružnog isječka i odsječka, duljina kružnog luka. Tangencijalni i tetivni četverokut. Ptolomejev teorem. Teorem o središnjem i obodnom kutu. Talesov teorem o obodnom kutu.
Trigonometrijske funkcije za kut u trokutu. Sinusov i kosinusov poučak. Polarni koordinatni sustav u ravnini, njegova veza s kompleksnim brojevima (Eulerova formula, modul i argument kompleksnog broja). Trokut omeđen jediničnom kružnicom i trigonometrijske funkcije ma kojeg argumenta. Sinus i kosinus malog kuta. Ako vrijeme dopušta: hiperbolni analogon.
Skalarni umnožak vektora. Rotacija u terminima koordinata. Gibanje po kružnici. Kutna brzina. Oscilacije. Kompozicija rotacija i adicioni teoremi za sinus i kosinus. Zapis rotacije u terminima množenja kompleksnih brojeva. Potencija s obzirom na kružnicu i inverzija.
Stereometrija: aksiomatika; paralelnost, okomitost i kutevi između ravnina i pravaca. Osnovna tijela, poliedri, prizma, paralelepiped, piramida, valjak, konus i kugla, volumeni i oplošja. Poprečni presjeci. Cavalierijev princip o poprečnim presjecima. Pravilni poliedri. Prostorni kut. Globus: sferni trokut, meridijani, paralele i geodezijske krivulje. Pojam gustoće. Izometrije prostora. Ako vrijeme dopušta: Čunjosječnice.
Koordinatni sustav, vektori i koordinatna računanja u prostoru. Weylov pristup aksiomatici. Parametarske jednadžbe krivulja i ploha. Implicitna jednadžba ravnine. Vektorski i mješoviti umnožak vektora. Korištenje izometrija u analitičkoj geometriji.
Sistematizacija kolegija, naročito zadnjeg dijela. Diskusija analitičkog i sintetičkog pristupa. Diskusija kvalitativnih i kvantitativnih obilježja u geometriji.

Osnovna literatura je poglavlje o planimetriji iz prvog sveska i o stereometriji iz drugog sveska knjige

B. Pavković, D. Veljan, Elementarna geometrija I, II, Školska knjiga, Zagreb 2004

Poglavlje o vektorima u 2 i 3 dimenzije se može komplementirati poglavljem 6 u knjizi

K. Horvatić, Linearna algebra, Tehnička knjiga 2005 (integralno izdanje bazirano na K. Horvatić, Linearna algebra I, II, SN liber 1986; te kao skripta PMF, Zagreb, više izdanja do 1999)

B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I,II, Školska knjiga, Zagreb 2003.

Nositelj kolegija: Zoran Škoda

Mediji suvremene vizualne umjetnosti

Kolegijem se studente upoznaje s nekim fenomenima suvremene umjetnosti koji se obrađuju teorijski i praktično. Naglasak se stavlja na pojam umjetničke instalacije, ispreplitanje umjetnosti i prirodnih znanosti u radovima Olafura Elliasona te multiplikaciju u radovima Andyja Warhola.

Pažnja se posvećuje još pojmu umjetničke aproprijacije i razvoju fotografije kao medija. Posebno se u tom smislu obrađuju fotografska mogućnost crtanja i slikanja svjetlom (duga ekspozicija), onda i mogućnosti računalnih programa vezanih uz uređivanje slike i nastajanje gifa, pri čemu se dotiče pojma glitch arta.

Nastava se još usmjerava na kratku filmsku formu, osobito hrvatski kratki film uz koji je vezan i seminarski zadatak za studente u formi eseja.

Nositelj kolegija: Marina Đira

Morfologija hrvatskoga standardnog jezika

Nositelj kolegija: Slavica Vrsaljko
Izvođač kolegija: Iva Babić

Nacionalni parkovi Hrvatske

Usvajanje osnovnih prirodnih pojmova i primjenjivih metoda pomoću kojih će studenti s uspjehom svladavati i razlikovati prirodne vrijednosti in situ u okviru samostalnog prenošenja znanja djeci. Tijekom odvijanja kolegija studente će se upoznati specifičnosti pojedinih nacionalnih parkova i temeljnih vrijednosti zbog kojih su i proglašeni nacionalnim parkovima. Nadalje, studenti će također in situ upoznati jedan nacionalni park kroz ovaj kolegij, ali i druge prirodne vrijednosti i zaštićena područja kroz druge kolegije (Valorizacija prirodne baštine, Prirodna baština Hrvatske, Ekologija i sl.).