Cilj je kolegija upoznati studentice i studente s razvojem frazeologije kao lingvističke discipline uz objašnjenje osnovnih teorijskih postavki s posebnim naglaskom na hrvatsku frazeologiju, njezine početke, razvoj i dostignuća.

Cilj je kolegija upoznati studentice i studente sa strukturom leksika hrvatskoga standardnog jezika, s osnovnim leksičko-semantičkim odnosima u njemu te s raslojavanjem leksika i leksičkim posuđivanjem.

Kolegij učvršćuje, sistematizira i proširuje temeljna znanja o ustrojstvu pripovjednog teksta usvojena na prethodnim kolegijima iz teorije književnosti. Polazeći od pojmova elaboriranih na kolegiju Uvod u studij književnosti, od razine naratologije priče (gramatika priče, dubinska struktura i aktantski modeli) i razine naratologije diskurza/teksta (anakronija, tipovi pripovjedača, fokalizacija, pripovjedne tehnike), kolegij obuhvaća različite problemske pristupe naratološkim (klasičnim i postklasičnim) temama - teoriji parateksta, multipliciranju pripovjednih subjekata, pitanjima implicitnog autora, kompleksu odnosa vremena priče i vremena teksta itd. Stoga se u sadržaju kolegija predviđa izlaganje različitih teorija pripovijedanja (Gerard Genette, Mieke Bal, Shlomith Rimmon-Kenan, Seymour Chatman, Henry Porter Abbott, Wolf Schmid, Monika Flaudernik, Dorrit Cohn), uključujući i praktičnu primjenu izloženih teorijskih koncepata na izabranim pripovjednim tekstovima.