Temeljni je cilj je kolegija ovladavanje općim načelima tvorbe riječi odnosno upoznavanje studenata s tvorbenim pojavama u hrvatskom standardnom jeziku s posebnim naglaskom na tvorbi pojedinih vrsta riječi te upoznavanje s teorijskim i normativnim problemima na području tvorbe riječi.
- Nositelj kolegija: Marijana Bašić
- Izvođač kolegija: Vice Šunjić
Nakon odslušanih predavanja i ispunjenih obveza zadanih programom kolegija studenti će moći: - imenovati najvažnije hrvatske spisateljice 20. i 21. stoljeća i njihove tekstove povezati s odgovarajućim stilskim formacijama u razvoju hrvatske književnosti - interpretirati tekstove hrvatskih spisateljica s obzirom na stilske, sadržajne i ideološke osobitosti književnog angažmana (tzv. “ženskog pisma”) - interpretirati tekstove hrvatskih spisateljica s obzirom na osobitosti književnopovijesnog razvoja hrvatske književnosti 20. i 21. stoljeća - ispravno upotrebljavati osnovne pojmove poststrukturalističkih književnih teorija, osobito feminističke književne teorije, kulturalnih studija i književne antropologije u analizi tekstova predmetnoga korpusa - analizirati i vrjednovati odnosno kritički prosuđivati književnu produkciju hrvatskih autorica od početka 20. stoljeća do suvremenih tekstova - napisati stručan rad iz područja koje obuhvaća sadržaj kolegija (seminarski rad, književna kritika, esej) |
Kolegij pridonosi svim ishodima koji na diplomskoj razini, u području teorije i povijesti književnosti, osposobljavaju studente za posao profesora hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama, za uredničke poslove na radiju i televiziji te u znanstvenim i stručnim časopisima te za poslijediplomski studij. |
- Nositelj kolegija: Kornelija Kuvač Levačić
U kontekstu opće poredbene slavistike, komparativno proučavanje književnosti Južnih Slavena specifično je po tome što uključuje književnosti koje su dijelile kulturnu i političku povijest razvijajući pritom, paralelno s vezama i diskurse uzajamnog otpora koji su stvarali stalnu napetost (de)kanonizacije i recepcije pojedinih književnih opusa i djela relevantnih za određene nacionalne književnosti. Studentima hrvatskog jezika i književnosti izabrana djela slovenske, srpske, bosanske, crnogorske i makedonske književnosti pokušat će se približiti u kontekstu odnosa pojedine nacionalne književnosti prema zajedničkom okviru europske književnosti i u kontekstu veza s hrvatskim kulturnim sredinama i književnim tendencijama. Glavni je cilj upoznati studente s književnostima nastalim na srodnim jezicima u okviru kultura koje su stoljećima kroz neposredne i posredne kontakte stvorile niz zajedničkih književnopovijesnih paradigmi utemeljenih na uzajamnom stilskom, strukturnom i žanrovskom prožimanju. Stoga će izbor književnih djela biti vezan uz raspon tema koje istodobno predstavljaju i mjesta spoticanja i mjesta dodira - to su prije svega, osjetljive teme identiteta, nacije, hibridnosti, zapostavljenog, rubnog i prešućenog, koje će se promatrati kroz optiku suvremenih (poststrukturalističkih, rodnih, postkolonijalnih, imagoloških) teorijskih paradigmi
- Nositelj kolegija: Miranda Levanat-Peričić