- Nositelj kolegija: Slavica Šimić Šašić
- Nositelj kolegija: Dijana Bilan Nenadić
- Nositelj kolegija: Karmen Travirka Marčina
- Nositelj kolegija: Robert Bacalja
Hrvatski jezik akademske komunikacije temelji se na usvajanju osnovnih
karakteristika funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika s posebnim
naglaskom na značajkama znanstvenoga stila. Program kolegija pretpostavlja
ovladanost standardnojezičnim normama, a onda i adekvatnu primjenu u akademskom
pisanju, analogno tome i samostalno stvaranje usmenog diskursa znanstvene
komunikacije. Cilj je kolegija istraživanje i obrada znanstvene i stručne
literature, pisanje pozivnih bilješki (i citiranje).
- Nositelj kolegija: Slavica Vrsaljko
- Nositelj kolegija: Dijana Bilan Nenadić
- Izvođač kolegija: Marijana Miočić
- Nositelj kolegija: Jelena Alić
Uvod u vjerojatnost i statistiku za studente diplomskog studija ranog i pred[kolskog odgoja na Sveu;ili[tu u Zadru.
Gradivo prate i online metarijali na https://ncatlab.org/zoranskoda/show/zadarodgoj+vjstat
Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim pojmovima i metodama iz područja vjerojatnosti i statistike. Osposobiti studente da mogu, odgovarajućim postupcima, provesti statističku analizu prikupljenih podataka.
Ishodi učenja na razini programa:
Studenti će moći
- djelovati na kvalitativno višim razinama u složenijim zahtjevima rada u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja;
- identificirati mogućnosti unaprjeđenja kvalitete odgojno-obrazovnog rada te organizirati i rukovoditi istraživačkim projektima odabirom odgovarajućih istraživačkih paradigmi (metoda i tehnika), kao i analizirati i interpretirati rezultate istraživanja.
Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:
primjenjivati osnovni jezik vjerojatnosti (ishod, moguć, nemoguć, siguran, slučajan, vjerojatan, pravedna igra, nepravedna igra i slično);
protumačiti složene događaje, izraziti ih pomoću skupovnih operacija te izračunati njihovu vjerojatnost;
odrediti vjerojatnosti ishoda i uspoređivati ishode(manje vjerojatan, jednako vjerojatan, vjerojatniji);
procijeniti parametar srednje vrijednosti uza zadanu pouzdanost odrediti i primijeniti srednje vrijednosti (aritmetička sredina, medijan, mod) i raspršenost (raspon, interkvartilni raspon) niza numeričkih podataka;
sustavno prikupiti, klasificirati i organizirati podatke te ih na prikladan način, pomoću računala i bez njega, prikazati sustavnom listom, tablicom, tablicom frekvencija, linijskim, stupčastim i kružnim dijagramom, grafikonom, „brkatom kutijom“ („box and whiskers” dijagram) i grafom, te prikazati za potrebe statističke analize; prepoznati približnu linearnu vezu dviju varijabli, odrediti njezine koeficijente te ju rabiti pri modeliranju;
primijeniti normalnu razdiobu, binomnu razdiobu, Poissonovu razdiobu.
testirati hipotezu hi-kvadrat testom.
Sadržaj predmeta:
Osnovni pojmovi kombinatorike. Temeljni pojmovi vjerojatnosti. Bayesov i statistički principi. Središnje vrijednosti. Empiričke distribucije.
Mjere oblika: momenti, koeficijent asimetrije i koeficijent sploštenosti. Mjere raspršenja.
Diskretne slučajne varijable, očekivanje, funkcije distribucije. Binomna razdioba. Poissonova razdioba, Čebiševljev teorem i Bernoullijev zakon velikih brojeva.
Kontinuirane slučajne varijable. Normalna razdioba.
Statistički testovi: Testiranje statističkih hipoteza. Hi-kvadrat test. Studentova t-razdioba i t-test (ukoliko vrijeme dozvoljava).
Korelacija i regresija: Korelacijska analiza. Koeficijent korelacije i determinacije. Regresijska analiza. Linearna regresija. Koeficijent regresije.
- Nositelj kolegija: Zoran Škoda