Diplomski sveučilišni

Cilj je upoznati polaznike s načinima uzgoja i zaštite divljači u Hrvatskoj, Europi i svijetu s naglaskom na pozitivan i negativan značaj ekoloških čimbenika na divljač, prvenstveno klimu, tlo, te druge biotičke i abiotičke čimbenike.

Cilj modula: upoznati studente s tehničko-tehnološkim karakteristikama transportnih sredstava, te uporabom istih u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ishodi učenja za modul:

1. Detaljno opisati fizikalno-mehanička svojstva materijala i karakteristike komadne robe koja se transportira u poljoprivredi

2. Opisati princip rada i glavne radne dijelove sredstava vanjskog i unutrašnjeg transporta

3. Izračunati važnije eksploatacijske pokazatelje sredstava vanjskog i unutrašnjeg transporta

4. Provesti racionalnu uporabu integralnog transporta u poljoprivredi

5. Izraditi bazu podataka i optimalizirati broj transportnih sredstava za određenu proizvodnu jedinicu

6. Kreirati modele planiranja i upravljanja transportnim sustavima

7. Izraditi i prezentirati zadanu temu iz područja sredstava vanjskog i unutrašnjeg transporta u poljoprivredi

Cilj kolegija je upoznati studente sa biologijom pojedinih autohtonih drvenastih vrsta. 

Analizirati sadašnju uporabnu vrijednost kao i utvrditi potencijal za buduću selekciju (proizvodna, farmakološka, nutritivna, krajobrazna vrijednost). Utvrditi pojavnost navedenih vrsta na specifičnim lokalitetima i izvršiti kartiranje. 

Mogućnost očuvanja gen fonda kao krajobraznog i oblikovnog elementa unutar tradicionalnih vrtova. 

Potencijal komercijalnog uzgoja.

Ciljevi predmeta 

Studenti će se upoznati s tehnologijom proizvodnjom mlijeka i mesa goveda. Razmatrat će se utjecaj na količinu i sastav mlijeka, kao i pojedinih komponenti mlijeka, utjecaj na brzinu prirasta junadi i kvalitetu mesa. Studenti će se osposobiti za specijalne problematike uzgoja i držanja goveda.

Očekivani ishodi učenja za predmet 

1. objasniti ekološku ulogu goveda, upravljati ekološko prihvatljivim obiteljskim gospodarstvom,
2. primijeniti metode za povećanje proizvodnje mlijeka i mesa u govedarstvu,
3. objasniti koncept i razlog uzgojnog programa u govedarstvu,
4. nabrojati svojstva koja se procjenjuju za ukupni selekcijski indeks goveda u Republici Hrvatskoj, te na temelju uzgojnih ocjena predložiti izbor odgovarajućih roditelja za daljnji uzgoj obzirom na smjer proizvodnje,
5. analizirati laktacijsku krivulju i različite vidove i tehnologije proizvodnje kravljeg mlijeka,  te napraviti korekcije u tehnologiji obzirom na izgled laktacijske krivulje
6. predložiti optimalna rješenja za održavanje ustrajnosti u proizvodnji mlijeka, te primijeniti najbolje metode za povećanje proizvodnje mlijeka i mesa goveda, prepoznati čimbenike koji utječu na sastav i količinu mlijeka, te predložiti rješenja za unapređenje proizvodnje, 
7. koristiti mjerni uređaj Lacto-Corder u svrhu praćenja tehnologije mužnje krave, te ispitati zdravlje vimena krava mastitis indikatorom. 

Sadržaj predmeta

Ekološka uloga goveda, upravljanje ekološko prihvatljivim obiteljskim gospodarstvom. Analiza, korekcija i održavanje laktacijske krivulje. Metode za povećanje proizvodnje mlijeka i mesa. Uzgojni programi u govedarstvu. Tijekom izrade seminara proučiti će se radovi objavljeni u referentnim časopisima. Utjecaj na bakteriološku i celularnu kvalitetu mlijeka (tehnički i upravljački aspekti), testiranje tehničke funkcionalnosti strojeva za mužnju uređajem Lacto-Corder, kontrola zdravlja vimena mastitis indikatorom. 

Literatura

Obvezna literatura

1. Ivanković, A., Mijić, P. (2020): Govedarstvo. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
2. Caput, P. (1996): Govedarstvo. Celeber, Zagreb.

Preporučena literatura:

1. Bobić, T., Mijić, P., Gregorić, M., Ivkić, Z., Baban, M. (2013): The influence of ordinal number and stage of lactation on milkability traits in Holstein cows. Mljekarstvo 63 (3), 172–179.
2. Caput P., Ivanković A., Mioč B. (2010): Očuvanje biološke raznolikosti u stočarstvu. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.
3. Ivanković A., Ivkić Z., Konjačić M., Stipić I., Kelava N. (2011): Učinak promjene vezanog u slobodni sustav držanja na proizvodnost manjih mliječnih farmi. Zbornik radova 46. hrvatskog i 6. međunarodnog simpozija agronoma, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet: 850-853.
4. Ivkić Z., Špehar M., Bulić V., Mijić P., Ivanković A., Solić D. (2012): Estimation of genetic parameters and environmental effects on somatic cell count in Simmental and Holstein breeds. Mljekarstvo 62: 143-150.
5. Konjačić M., Kelava N., Ivkić Z., Ivanković A., Prpić Z., Vnučec I., Ramljak J., Mijić P. (2010): Non-nutritional factors of milk urea concentration in Holstein cows from large dairy farms in Croatia. Mljekarstvo 60 (3): 166-174.
6. Mijić P., Knežević I., Ivanković, A., Domaćinović M. (2004): Qualitative, health and bacteriological aspects of milk at dairy farms in Croatia. Milchwissenschaft 59 (1-2): 67-69.
7. Mijić P., Knežević I., Domaćinović M., Ivanković A., Ivkić Z. (2005): Relationship between various phases of milk flow at mechanical milking system and the somatic cell count in cow's milk. Journal of Animal and Feed Sciences 14: 483-490. 
8. Senčić Đ., Antunović Z., Mijić P., Baban M., Puškadija Z. (2011): Ekološka zootehnika. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek.

Modul Tehnički sustavi u navodnjavanju obrađuje problematiku neuređenog vodnog režima, tehničkih sustava u navodnjavanju te problematiku u projektiranju sustava i opreme za navodnjavanje. Polaznici modula upoznaju osnovne i hidrauličke elemente navodnjavanja, tehničke performanse sustava za navodnjavanje te važnost održavanja sustava za navodnjavanje. 

Cilj modula:

Upoznavanje i determinacija cvjetnih vrsta prema namjeni. Upoznati studente s mogućnostima izbora modela u suvremenom uzgoju cvijeća u staklenicima, plastenicima i na polju te s metodama suvremenih procesa unutar ove biljne proizvodnje.

Ishodi učenja:

1. Navesti i opisati cvjećarske kulture te ih svrstati u grupe u ovisnosti o dužini vegetacije i metodi proizvodnje
2. Preporučiti metodu proizvodnje određene vrste prema agroekološkim i ostalim uvjetima okoline
3. Prepoznati nedostatke i prednosti određene tehnologije proizvodnje cvijeća
4. Izabrati i primijeniti određenu metodu proizvodnje u ovisnosti glavnim značajkama vrste, medija uzgoja i agroekoloških čimbenika
5. Prepoznati bolesti i štetnike cvjetnih vrsta i provoditi mjere njihovog suzbijanja
6. Upravljati procesom proizvodnje te primijeniti moderne tehničke sustave upravljanja
7. Predvidjeti prinose te osigurati pravilnom tehnologijom uzgoja dobru kvalitetu cvijeta ili presadnice

Ciljevi predmeta:

Studenti stječu znanja o stočarstvu u tropima i suptropima, te proizvodnim aspektima različitih proizvodnih sistema, kako bi bili u stanju shvatiti razlike između tropskih i europskih proizvodnih sustava. Uče o raspoloživim genetskim resursima, njihovom iskorištavanju i proizvodnom potencijalu. Osposobljavaju se za izradu razvojnih stočarskih projekata s tehničkog, organizacijskog i socio-ekonomskog motrišta. Upoznaju se s metodama vrednovanja ekoloških i ekonomskih konzekvenci strategije razvoja stočarstva. 

Očekivani ishodi učenja za predmet 

1. opisati značaj različitih vrsta stoke u farmskom sistemu zemalja u razvoju, te nabrojati i protumačiti važnost pojedinih stočarskih proizvoda u tropskim i suptropskim krajevima,
2. objasniti socijalnu i kulturalnu funkciju stočarske proizvodnje u tropskim i suptropskim područjima, te prepoznati i opisati vrste stoke važnih za opstanak ljudi u tom području,
3. preporučiti kvalitetne uzgojne metode za poboljšanje genetskog potencijala stoke u zemljama u razvoju, te razviti postupke izrade projekata za analizu stočarskih proizvodnih potencijala zemalja u razvoju,
4. ukazati na moguća ograničenja transfera tehnologije,
5. kritički prosuditi najnovije znanstvene i stručne literaturne spoznaje, te donijeti određene zaključke, 
6. predložiti uzgojne strategije za povećanje iskorištenja resursa u stočarstvu tropskih i suptropskih krajeva.

Sadržaj predmeta:

Značaj različitih vrsta stoke u farmskom sistemu zemalja u razvoju; proizvodi stočarstva, sporedni produkti, socijalna i kulturalna funkcija, opis različitih proizvodnih sustava i njihova regionalna i okolišna rasprostranjenost; specijalne vrste stoke u tropima, kao i uzgojne metode u zemljama u razvoju. Uvod u metodologiju izrade projekata i analize potencijala i ograničenja transfera tehnologije. Obrada užeg problema po vlastitom izboru kako bi se student potpunije upoznao s određenim znanstvenim problemom u okviru nastavnog programa. Izrada idejnih tehnoloških i razvojnih projekata za pojedina klimatska područja i kategorije stoke i njihov razvoj. Upotreba različitih domaćih životinja i strategija uzgoja za povećanje efikasnosti korištenih resursa.

Literatura:

Obvezna literatura:

1. Knežević, I., Mijić, P., Antunović, Z., Baban, M. (2009): Stočarstvo u tropskim i suptropskim uvjetima. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek.

Preporučena literatura:

1. Legel. S. (1989): Nutztiere der Tropen und Subtropen. Band 1: Rinder. SHirzel Verlag, Leipzig.
2. Pagot, J. (1992): Animal Production in the Tropics and Subtropics. The Macmillan Press Ltd.
3. Payne, W. J. A., Hodges, J. (1997): Tropical Cattle, origins, breeds and breeding policies. Blackwell Science, Ltd.
4. Payne, W. J. A., Wilson, R. T. (1999.): An Introduction to Animal Husbandry in  the Tropics. Blackwell Science, Ltd.

Ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s konceptom biološke raznolikosti, značenjem animalne genetske raznolikosti u svjetlu globalne i nacionalne strategije, s posebnim osvrtom na stanje i metode zaštite ugroženih pasmina i vrsta domaćih životinja.

Sadržaj predmeta
Osvrt na povijest strategije očuvanja biološke raznolikosti uključujući i genetsku raznolikost u domaćih životinja. Postavljanje osnovnih kriterija u ocjenjivanju genetske raznolikosti. Kriteriji za ocjenjivanje stupnja ugroženosti populacija domaćih životinja. Načini zaštite izvornih i zaštićenih pasmina i vrsta (in situ i ex situ modeli). Molekularni pristup u proučavanju genetske strukture autohtonih pasmina i vrsta. Autohtone pasmine i vrste u Hrvatskoj. Upoznavanje s glavnim fenotipskim obilježjima naših autohtonih pasmina, njihovom efektivnom veličinom, stupnjem ugroženosti te metodama zaštite. Prezentacija i rasprava o seminarskim radovima s temama po izboru studenta.

Cilj kolegija je uporabom informatičke tehnologije upoznati studente s osnovama kompjutorskog modeliranja, analitičkog aspekta sustava proizvodnje bilja, matematičkim opisom elemenata i poveznica sustava. Razviti komopjutorski sustav odlučivanja i/ili simulacijski model na osnovi svojstava ageoekosustava, posebice tla, fizioloških procesa u biljci i interakcije tla i biljke s posebnim naglaskom na usvajanje hraniva i formiranje prinosa.

Cilj modula:

Upoznati studente s mogućnostima izbora modela u uzgoju povrća u staklenicima, plastenicima i na polju, te s metodama suvremenih procesa unutar ove biljne proizvodnje.

Ishodi učenja:

1. Navesti i opisati povrćarske kulture te ih svrstati u grupe u ovisnosti o modelu proizvodnje
2. Preporučiti model proizvodnje određene vrste prema agroekološkim i ostalim uvjetima okoline
3. Prepoznati nedostatke i prednosti određene tehnologije proizvodnje povrća
4. Izabrati i primijeniti određeni model proizvodnje u ovisnosti glavnim značajkama vrste, medija uzgoja i agroekoloških čimbenika
5. Prepoznati bolesti i štetnike povrća i provoditi mjere njihovog suzbijanja
6. Upravljati procesom proizvodnje povrćarskih kultura te primijeniti moderne tehničke sustave upravljanja
7. Predvidjeti prinose te odabrati tržište proizvoda

Upoznati studente diplomskog studija s mikroorganizmima u tlu i položaju mikroorganizama unutar ugljične, dušične i fosforne transformacije u tlu, dinamiku truljenja organske tvari i  drugim biološkim procesima u rizosferi. 

1. Opisati principe rada i navesti glavne radne dijelove tehničkih sustava za izvođenje minimalne obrade tla, izravnu sjetvu, sustav stalnih tragova (tehnoloških traka), „ekoloških“ međurednih kultivatora u suzbijanju korova, te primjenu i drugih ne pesticidnih mjera u borbi protiv štetnika

2. Izabrati optimalno tehničko-tehnološko rješenje za poljoprivrednu proizvodnju temeljenu na ekološkim principima

3. Opisati satelitsko pozicioniranja i automatsko vođenje i upravljanje poljoprivrednim strojevima i uređajima

4. Definirati ekološke principe u mehaniziranom uzgoju bilja

Cilj ovog modula je upoznavanje studenata s biologijom i ekologijom divljači, osnovama lovnoga gospodarenja i kinologije. Nakon položenog ispita student bi trebao znati interpretirati zakonske propise koji pokrivaju područje lovstva; opisati biološke i ekološke karakteristike životinjskih vrsta koje ubrajamo u divljač; interpretirati ekološke čimbenike staništa s ciljem procjene gospodarskog kapaciteta lovišta te na temelju toga planirati smjernice gospodarenja različitim vrstama divljači i lovištima; nabrojati i opisati pojedine vrste lovačkoga oružja, rukovati oružjem te objasniti balistiku lovačkoga oružja; nabrojiti, opisati i ocijeniti trofeje divljači te prepoznati i opisati pojedine pasmine pasa i njihovu upotrebu.

Cilj:

Upoznavanje morfoloških i fizioloških osobitosti lovačkih pasa, reprodukcije i razvoja obrambenog sustava pasa. Upoznavanje hranidbenih potreba i načina hranjenja pasa, mogućnosti upotrebe i metode u obuci, te načinu korištenja lovačkih pasa za potrebe obavljanja lova.

Ishodi učenja:

• Opisati eksterijerne odlike lovačkih pasmina pasa i razumjeti funkcioniranje životinjske stanice
• Razumjeti regulacijske mehanizme reprodukcije pasa i nabrojiti metode određivanja bređosti u kuja
• Interpretirati oblike vakcinacije pasa i razumjeti funkcioniranje imunosnoga sustava
• Izračunati hranidbene potrebe pasa s obzirom na fiziološko stanje i radne zahtjeve
• Nabrojati i razlikovati najčešće bolesti pasa
• Prikazati metode obuke pojedinih pasminskih grupa i kategorija pasa
• Demonstrirati mogućnosti korištenja lovačkih pasa
• Objasniti načine ispitivanja i ocjenjivanja lovačkih pasa

Cilj kolegija su upoznati studente s različitim načinima uzgoja i zaštite divljači; postupkom ocjene kvalitete staništa radi utvrđivanje kapaciteta lovišta za pojedine vrste divljači i uređenjem lovišta.

Sadržaj kolegija

Načini gospodarenja lovištem u prirodnom uzgoju divljači, zatim u uzgoju u ograđenom prostoru i kombiniranom uzgoju, uz njihove međusobne usporedbe i tehnološke specifičnosti. Lovište kao stanište divljači, elementi lovišta i kriteriji koje lovišta moraju ispunjavati za pojedine vrste divljači. Postupak utvrđivanja kvalitete staništa u smislu utvrđivanja kapaciteta lovišta za pojedinu vrstu divljači. Tehničko uređenje lovišta odnosi se na upoznavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata u lovištu, njihovim značajem za lovno gospodarenje, prostornim rasporedom i uklapanjem u prostor. Praktično upoznavanje s lovištima na terenu i elementima koje moraju ispunjavati za pojedine vrste divljači (otvoreno i ograđeno lovište, uzgajalište, zvjerinjak); vrstama i izradom lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata, prostornim rasporedom i uklapanjem u prostor.

Cilj modula je detaljno upoznati polaznike diplomskog studija sa sistematikom pseudogljiva i gljiva, fiziološkim promjenama kod bolesnih biljaka, obrambenim mehanizmima, osnovama mikotoksikologije, mjerama zaštite biljaka od uzročnika bolesti, epidemiologijom odabranih uzročnika kultiviranih biljaka te osnovama bakteriologije i virologije.

Cilj kolegija je polaznike studija upoznati s principima i sustavima fertilizacije u uzgoju povrća i cvijeća, s osnovama proizvodnje mineralnih i organskih gnojiva, te svojstvima gnojiva i kondicionera. Svladavanjem predviđenog programa studenti će biti osposobljeni samostalno izračunati potrebnu gnojidbu i kondicioniranje tala, te upoznati osnovne kompjutorske programe koji su u uporabi u RH.

Ciljevi predmeta:

Upoznati studente s teoretskom osnovom mehanizama za kontrolu ponašanja domaćih životinja u funkcionalnim procesima. Osposobiti ih za promatranje ponašanja životinja različitih nivoa domestikacije i pasmina. Mogućnost primjene metoda ocjene ponašanja životinja u praksi, držanja i njihova korištenja.

Očekivani ishodi učenja za predmet 

1. objasnit osnovne mehanizme fiziološkog i etološkog ponašanja domaćih životinja,
2. opisati i prepoznati oblike ponašanja u funkcionalnim procesima,
3. ukazati na pogreške u postupanju sa životinjama,
4. poznavati i predvidjeti ponašanje domaćih životinja tijekom hranjenja, napajanja, defekacije, uriniranja, odmora, preživanja, spavanja, igre i reprodukcije,
5. prepoznati moguće poremećaje u ponašanju domaćih životinja,
6. preporučiti minimalne uvjete za ispunjavanje mjera dobrobiti domaćih životinja, 
7. iz proučenog seminarskog rada kritički prosuditi najnovije znanstvene i stručne literaturne spoznaje, te donijeti određene zaključke.

Sadržaj predmeta:

Fiziološki i etološki mehanizmi ponašanja domaćih životinja, opis tipova ponašanja u funkcionalnim procesima, sposobnost učenja i prilagodbe za realizaciju tipova ponašanja, greške u postupanju sa životinjama, primjena farmaceutskih sredstava u ponašanju životinja. Ponašanje goveda, svinja, ovaca, koza, konja, peradi, kunića, pasa i mačaka kod hranjenja, napajanja, defekacije, uriniranja, odmora, preživanja, spavanja, igre i reprodukcije. Orijentacija u prostoru i vremenu, formiranje rang redoslijeda, dobrobit životinja, transport životinja. Tijekom izrade seminara proučiti će se radovi objavljeni u referentnim časopisima. U izvođenju vježbi koristit će se praktična demonstracija i prikazivanje filma. 

Literatura:

Obvezna literatura:

1. Fraser, A. F., Broom, D. M. (1998): Farm animal behaviour and welfare. Third edition. CAB International,Oxon, New York.
2. Pavičić, Ž. (2006): Opća etologija. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
3. Ivanković, A., Mijić, P. (2020): Govedarstvo. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zagrebu, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Zagreb - Osijek.
4. Vučinić, M. (2006): Ponašanje, dobrobit i zaštita životinja. Veterinarska komora Srbije, Beograd.

Preporučena literatura:

1. Hulsen, J. (2007): Cow Signals. Roothbont, Natherlands.
2. Knierim, U. (2002): Grundsätzliche ethologische Überlegungen zur Beurteilung der Tiergerechtheit bei Nutztieren. Dtsch. tierärztl. Wschr. 109, 261-266. 
3. Sambrus, H. H. (1978): Nutztierethologie. Verlag Paul Parey, Berlin-Hamburg.

Kolegij "Ekosustavi u ekološkoj poljoprivredi" ima za cilj upoznati polaznike kolegija s ekosustavima u bilinogojstvu i stočarstvu, njihovim utjecajem na okoliš, proizvodnim ograničenjima i ekonomskim potencijalima i učincima. Izradom interdisciplinarnog projekta  polaznici će biti osposobljeni izraditi ekonomsku analizu i tehnološki proizvodni projekt ekološkog gospodarstva

Cilj modula je upoznavanje studenata s osnovnim principima, standardima i oblicima ekološke poljoprivrede, propisanim mjerama i metodama sukladno postojećim zakonima i pravilnicima.

Studentima diplomskoga studija, Bilinogojstvo (smjerovi: Biljna proizvodnja, Ishrana bilja i tloznanstvo, Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Zaštita bilja), Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo (smjerovi: Voćarstvo, Vinogradarstvo i vinarstvo), prikazati i protumačiti osnove znanstvene teorije i znanstvenoga zaključka kroz primjenu statističkih metoda i testova.

Kolegij "Agrotehnika i sustavi biljne proizvodnje" za cilj ima upoznati studente s izabranom građom nastavnog materijala koja predstavlja nadgradnju znanja usvojenih na preddiplomskom studiju, a koja su prvenstveno obrađena na modulu "Osnove bilinogojstva". Teme obrađene ovim kolegijem uvjetno se mogu podijeliti na pet osnovnih, a to su: A) Obrada tla (melioracijska obrada tla, uređenje zemljišta u ravnicama i nagnutim terenima (korekture reljefa), popravke fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla, reducirana obrada tla, konzervacijska obrada tla i sustavi u svijetu i Europi); B) Gnojidba (gospodarenje/ekonomija humusom, postupci sa žetvenim ostacima, zelena gnojidba, kalcizacija, gnojidba organskim i mineralnim gnojivima, kondicioniranje); C) Način korištenja tla (sustavi gospodarenja tlom, sustavi biljne proizvodnje – plodored, slobodna plodosmjena, monoprodukcija, združeni usjevi); D) Biljna reprodukcija (agrotehnika/načini sjetve i sadnje usjeva, tretiranje sjemena za sjetvu, određivanje kvalitete sjemenskog materijala, osvrt na propise u prometu sjemena); E) Praktični aspekti agrotehnike i sustava biljne proizvodnje (laboratorijske vježbe vezane za obradu tla, agrikulturnu mehaniku, gnojidbu tla, proračuni za gnojidbu kultura, kvaliteta sjemena, norme sjetve, terenske vježbe iz obrade, sjetve i plodoreda).