Na izbornom modulu Štetočinje u voćnjacima i vinogradima, studenti će se upoznati s najvažnijim štetnicima, bolestima i korovima u voćnjacima i vinogradima, te mjerama njihova suzbijanja.

Modul se sastoji od tri dijela:

1. dio koji predaje prof. Brmež - štetni kukci i nematode u voćnjacima i vinogradima

2. dio koji predaje prof. Vrandečić - uzročnici bolesti u voćnjacima i vinogradima

3. dio koji predaje prof. Baličević - fitofarmacija i zaštita od korova u voćnjacima i vinogradima

Opća epizootiologija, Pojam, značenje i svrha epizootiologije, Istraživačke metode u epizootiologiji (opisna, analitička, eksperimentalna i teoretska), Infekcija, Pregled infekcijskog procesa u domaćinu, Odnos između mikroorganizma i domaćina, Odnos između uzročnika i posljedica infekcijskih bolesti, Epizootiološki čimbenici, Izvori infekcije, Izlučivanje mikroorganizama iz organizma, Zoonoze.

Zarazne bolesti divljači: Bjesnoća, Svinjska kuga, Sindrom europskog smeđeg zeca, Newcastlovska bolest, Tuberkuloza, Bruceloza, Pastereloza, Pseudotuberkuloza, Jersinioza, Tularemija, Salmoneloza, Stafilokokna infekcija, Leptospiroza, Vrbanac, Botulizam, Streptokokoza ptica, Zarazna korica. 

Parazitarne bolesti divljači: Toksoplazmoza, Kokcidioza, Metiljavost, Histomonijaza, Trakavičavost, Singamoza, Parazitarni gastroenteritis, Trihineloza, Verminozna pneumonija, Cisticerkoza, Cefenomijaza, Hipodermoza, Šuga lisica. 

Trovanja divljači

Cilj kolegija je upoznati studente s tehnološki specifičnim karakteristikama uzgoja i proizvodnje voćnih vrsta i vinove loze u agrobiotopovima zaštićenih prostora.

Cilj je upoznati polaznike s načinima uzgoja i zaštite divljači u Hrvatskoj, Europi i svijetu s naglaskom na pozitivan i negativan značaj ekoloških čimbenika na divljač, prvenstveno klimu, tlo, te druge biotičke i abiotičke čimbenike.

Cilj modula:

Upoznati studente s proizvodnjom bilja u zaštićenim prostorima te s izgradnjom staklenika i plastenika kod izbora konstrukcija, materijala i opreme. Izbor i modeliranje sistema uzgoja u tlu, supstratu (različitog sastava), kontejnerski uzgoj, hidroponski uzgoj u supstratu i bez. Sterilizacija i dezinfekcija prostora, primjena bioloških metoda u zaštiti kultura.

Ishodi učenja:

  1. Navesti i opisati vrste zaštićenih prostora
  2. Prepoznati značajke lokacije i ostalih čimbenika pri podizanju zaštićenih prostora
  3. Odabrati tip zaštićenog prostora u ovisnosti o odabiru proizvodnih tehnologija
  4. Upravljati modernim sustavima proizvodnje i upravljačkim jedinicama
  5. Organizirati proizvodni proces i održavati zaštićene prostore

Cilj modula: upoznati studente s tehničko-tehnološkim karakteristikama transportnih sredstava, te uporabom istih u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ishodi učenja za modul:

1. Detaljno opisati fizikalno-mehanička svojstva materijala i karakteristike komadne robe koja se transportira u poljoprivredi

2. Opisati princip rada i glavne radne dijelove sredstava vanjskog i unutrašnjeg transporta

3. Izračunati važnije eksploatacijske pokazatelje sredstava vanjskog i unutrašnjeg transporta

4. Provesti racionalnu uporabu integralnog transporta u poljoprivredi

5. Izraditi bazu podataka i optimalizirati broj transportnih sredstava za određenu proizvodnu jedinicu

6. Kreirati modele planiranja i upravljanja transportnim sustavima

7. Izraditi i prezentirati zadanu temu iz područja sredstava vanjskog i unutrašnjeg transporta u poljoprivredi


Ciljevi modula:

Upoznati polaznike s najsuvremenijim transportnim sustavima u voćarskoj, vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji, pri čemu se naglašava mogućnost racionalnije uporabe transportnih sustava, očuvanje plodnosti tla i zaštite okoliša.

Sadržaj modula:

Definicija i povijest transporta. Fizikalno-mehaničke karakteristike transportiranog materijala u voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu. Tipovi transportne ambalaže. Tehnologija rada i elementi skladišta. Regalna skladišta. Sredstva za manipulaciju robom unutar skladišta i hladnjača. Optimalizacija robe u skladištu. Uporaba sredstava unutrašnjeg i vanjskog transporta. Tipovi paleta i paletnih paketa. Kontejneri. Algoritma transportnih sustava. Redovi čekanja. Ekspertni transportni sustavi.

Ishodi učenja:

1. Opisati fizikalno-mehaničke karakteristike transportiranih materijala

2. Izabrati optimalan tip transportne ambalaže i izvedbu skladišta sukladno količini i vrsti proizvedene robe

3. Opisati princip rada transportnih sredstava u VVV proizvodnji

4. Kreiranje algoritma transportnih sustava i njihova optimalizacija

5. Izraditi i prezentirati zadanu temu iz područja transportnih sredstava u VVV proizvodnji


Cilj kolegija je upoznati studente sa biologijom pojedinih autohtonih drvenastih vrsta. 

Analizirati sadašnju uporabnu vrijednost kao i utvrditi potencijal za buduću selekciju (proizvodna, farmakološka, nutritivna, krajobrazna vrijednost). Utvrditi pojavnost navedenih vrsta na specifičnim lokalitetima i izvršiti kartiranje. 

Mogućnost očuvanja gen fonda kao krajobraznog i oblikovnog elementa unutar tradicionalnih vrtova. 

Potencijal komercijalnog uzgoja.

Upoznavanje studenata s terenskim i laboratorijskim istraživanjima u pedologiji s obzirom na namjenu istraživanja. Studenti stječu iskustvo rada na terenu i laboratoriju, te interpretaciji dobivenih rezultata istraživanja u svrhu determinacije tipa tla, njegove procjene pogodnosti, te izradi namjenskih pedoloških karata.

Ciljevi predmeta 

Studenti će se upoznati s tehnologijom proizvodnjom mlijeka i mesa goveda. Razmatrat će se utjecaj na količinu i sastav mlijeka, kao i pojedinih komponenti mlijeka, utjecaj na brzinu prirasta junadi i kvalitetu mesa. Studenti će se osposobiti za specijalne problematike uzgoja i držanja goveda.

Očekivani ishodi učenja za predmet 

  1. objasniti ekološku ulogu goveda, upravljati ekološko prihvatljivim obiteljskim gospodarstvom,
  2. primijeniti metode za povećanje proizvodnje mlijeka i mesa u govedarstvu,
  3. objasniti koncept i razlog uzgojnog programa u govedarstvu,
  4. nabrojati svojstva koja se procjenjuju za ukupni selekcijski indeks goveda u Republici Hrvatskoj, te na temelju uzgojnih ocjena predložiti izbor odgovarajućih roditelja za daljnji uzgoj obzirom na smjer proizvodnje,
  5. analizirati laktacijsku krivulju i različite vidove i tehnologije proizvodnje kravljeg mlijeka,  te napraviti korekcije u tehnologiji obzirom na izgled laktacijske krivulje
  6. predložiti optimalna rješenja za održavanje ustrajnosti u proizvodnji mlijeka, te primijeniti najbolje metode za povećanje proizvodnje mlijeka i mesa goveda, prepoznati čimbenike koji utječu na sastav i količinu mlijeka, te predložiti rješenja za unapređenje proizvodnje, 
  7. koristiti mjerni uređaj Lacto-Corder u svrhu praćenja tehnologije mužnje krave, te ispitati zdravlje vimena krava mastitis indikatorom. 

Sadržaj predmeta

Ekološka uloga goveda, upravljanje ekološko prihvatljivim obiteljskim gospodarstvom. Analiza, korekcija i održavanje laktacijske krivulje. Metode za povećanje proizvodnje mlijeka i mesa. Uzgojni programi u govedarstvu. Tijekom izrade seminara proučiti će se radovi objavljeni u referentnim časopisima. Utjecaj na bakteriološku i celularnu kvalitetu mlijeka (tehnički i upravljački aspekti), testiranje tehničke funkcionalnosti strojeva za mužnju uređajem Lacto-Corder, kontrola zdravlja vimena mastitis indikatorom. 

Literatura

Obvezna literatura

  1. Ivanković, A., Mijić, P. (2020): Govedarstvo. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
  2. Caput, P. (1996): Govedarstvo. Celeber, Zagreb.

Preporučena literatura:

  1. Bobić, T., Mijić, P., Gregorić, M., Ivkić, Z., Baban, M. (2013): The influence of ordinal number and stage of lactation on milkability traits in Holstein cows. Mljekarstvo 63 (3), 172–179.
  2. Caput P., Ivanković A., Mioč B. (2010): Očuvanje biološke raznolikosti u stočarstvu. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.
  3. Ivanković A., Ivkić Z., Konjačić M., Stipić I., Kelava N. (2011): Učinak promjene vezanog u slobodni sustav držanja na proizvodnost manjih mliječnih farmi. Zbornik radova 46. hrvatskog i 6. međunarodnog simpozija agronoma, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet: 850-853.
  4. Ivkić Z., Špehar M., Bulić V., Mijić P., Ivanković A., Solić D. (2012): Estimation of genetic parameters and environmental effects on somatic cell count in Simmental and Holstein breeds. Mljekarstvo 62: 143-150.
  5. Konjačić M., Kelava N., Ivkić Z., Ivanković A., Prpić Z., Vnučec I., Ramljak J., Mijić P. (2010): Non-nutritional factors of milk urea concentration in Holstein cows from large dairy farms in Croatia. Mljekarstvo 60 (3): 166-174.
  6. Mijić P., Knežević I., Ivanković, A., Domaćinović M. (2004): Qualitative, health and bacteriological aspects of milk at dairy farms in Croatia. Milchwissenschaft 59 (1-2): 67-69.
  7. Mijić P., Knežević I., Domaćinović M., Ivanković A., Ivkić Z. (2005): Relationship between various phases of milk flow at mechanical milking system and the somatic cell count in cow's milk. Journal of Animal and Feed Sciences 14: 483-490. 
  8. Senčić Đ., Antunović Z., Mijić P., Baban M., Puškadija Z. (2011): Ekološka zootehnika. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek.

Modul Tehnički sustavi u navodnjavanju obrađuje problematiku neuređenog vodnog režima, tehničkih sustava u navodnjavanju te problematiku u projektiranju sustava i opreme za navodnjavanje. Polaznici modula upoznaju osnovne i hidrauličke elemente navodnjavanja, tehničke performanse sustava za navodnjavanje te važnost održavanja sustava za navodnjavanje. 

Cilj modula:

Upoznavanje i determinacija cvjetnih vrsta prema namjeni. Upoznati studente s mogućnostima izbora modela u suvremenom uzgoju cvijeća u staklenicima, plastenicima i na polju te s metodama suvremenih procesa unutar ove biljne proizvodnje.

Ishodi učenja:

  1. Navesti i opisati cvjećarske kulture te ih svrstati u grupe u ovisnosti o dužini vegetacije i metodi proizvodnje
  2. Preporučiti metodu proizvodnje određene vrste prema agroekološkim i ostalim uvjetima okoline
  3. Prepoznati nedostatke i prednosti određene tehnologije proizvodnje cvijeća
  4. Izabrati i primijeniti određenu metodu proizvodnje u ovisnosti glavnim značajkama vrste, medija uzgoja i agroekoloških čimbenika
  5. Prepoznati bolesti i štetnike cvjetnih vrsta i provoditi mjere njihovog suzbijanja
  6. Upravljati procesom proizvodnje te primijeniti moderne tehničke sustave upravljanja
  7. Predvidjeti prinose te osigurati pravilnom tehnologijom uzgoja dobru kvalitetu cvijeta ili presadnice

Ciljevi predmeta:

Studenti stječu znanja o stočarstvu u tropima i suptropima, te proizvodnim aspektima različitih proizvodnih sistema, kako bi bili u stanju shvatiti razlike između tropskih i europskih proizvodnih sustava. Uče o raspoloživim genetskim resursima, njihovom iskorištavanju i proizvodnom potencijalu. Osposobljavaju se za izradu razvojnih stočarskih projekata s tehničkog, organizacijskog i socio-ekonomskog motrišta. Upoznaju se s metodama vrednovanja ekoloških i ekonomskih konzekvenci strategije razvoja stočarstva. 

Očekivani ishodi učenja za predmet 

  1. opisati značaj različitih vrsta stoke u farmskom sistemu zemalja u razvoju, te nabrojati i protumačiti važnost pojedinih stočarskih proizvoda u tropskim i suptropskim krajevima,
  2. objasniti socijalnu i kulturalnu funkciju stočarske proizvodnje u tropskim i suptropskim područjima, te prepoznati i opisati vrste stoke važnih za opstanak ljudi u tom području,
  3. preporučiti kvalitetne uzgojne metode za poboljšanje genetskog potencijala stoke u zemljama u razvoju, te razviti postupke izrade projekata za analizu stočarskih proizvodnih potencijala zemalja u razvoju,
  4. ukazati na moguća ograničenja transfera tehnologije,
  5. kritički prosuditi najnovije znanstvene i stručne literaturne spoznaje, te donijeti određene zaključke, 
  6. predložiti uzgojne strategije za povećanje iskorištenja resursa u stočarstvu tropskih i suptropskih krajeva.

Sadržaj predmeta:

Značaj različitih vrsta stoke u farmskom sistemu zemalja u razvoju; proizvodi stočarstva, sporedni produkti, socijalna i kulturalna funkcija, opis različitih proizvodnih sustava i njihova regionalna i okolišna rasprostranjenost; specijalne vrste stoke u tropima, kao i uzgojne metode u zemljama u razvoju. Uvod u metodologiju izrade projekata i analize potencijala i ograničenja transfera tehnologije. Obrada užeg problema po vlastitom izboru kako bi se student potpunije upoznao s određenim znanstvenim problemom u okviru nastavnog programa. Izrada idejnih tehnoloških i razvojnih projekata za pojedina klimatska područja i kategorije stoke i njihov razvoj. Upotreba različitih domaćih životinja i strategija uzgoja za povećanje efikasnosti korištenih resursa.

Literatura:

Obvezna literatura:

  1. Knežević, I., Mijić, P., Antunović, Z., Baban, M. (2009): Stočarstvo u tropskim i suptropskim uvjetima. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek.

Preporučena literatura:

  1. Legel. S. (1989): Nutztiere der Tropen und Subtropen. Band 1: Rinder. SHirzel Verlag, Leipzig.
  2. Pagot, J. (1992): Animal Production in the Tropics and Subtropics. The Macmillan Press Ltd.
  3. Payne, W. J. A., Hodges, J. (1997): Tropical Cattle, origins, breeds and breeding policies. Blackwell Science, Ltd.
  4. Payne, W. J. A., Wilson, R. T. (1999.): An Introduction to Animal Husbandry in  the Tropics. Blackwell Science, Ltd.

  1. Analizirati razlike u građi sjemenki jednosupnica i dvosupnica
  2. Odabrati metodu za proizvodnju sjemena sukladno karakteristikama biljne vrste
  3. Predložiti postupak sjemenske proizvodnje za pojedine ratarske kulture
  4. Analizirati kakvoću sjemena i sadnog materijala
  5. Komentirati, argumentirano i kritički, zadanu temu iz sjemenarstva ratarskih kultura

Ciljevi modula:

Upoznati polaznike s trendovima razvoja tehničkih sustava u povrćarskoj i cvjećarskoj proizvodnji.

Sadržaj modula:

Razvoj sustava za osnovnu i dopunsku obradu tla s posebnim naglaskom na uporabu u zatvorenom prostoru (plastenička i staklenička proizvodnja). Razvoj sustava za sjetvu i sadnju povrća i cvijeća. Sustavi njege i zaštite u zatvorenim objektima. Razvoj tehničkih sustava za berbu i vađenje.

Ishodi učenja:

1. Opisati trendove razvoja tehničkih sustava korištenih u povrćarskoj i cvjećarskoj proizvodnji

2. Isplanirati racionalni broj pogonskih i radnih agregata za konkretnu proizvodnu površinu i strukturu sjetve u zatvorenom prostoru (staklenik/plastenik)

3. Definirati ekološke, ekonomske i ergonomske parametre u mehaniziranoj proizvodnji povrća i cvijeća

4. Izraditi i prezentirati zadanu temu iz područja razvoja tehničkih sustava koji se upotrebljavaju u proizvodnji povrća i cvijeća

Razvijati i očuvati temeljne prirodne proizvodne činitelje prioritet je svake razvijene zemlje. Ovo je posebno značajno u razdoblju razvoja konkurentnost što podrazumijeva primjenu razvijenih tehnologija, tehničkih postupaka, informatičkih, informacijskih, komunikacijskih dostignuća, odnosno nastanak brojnih promjena koje poljoprivredna proizvodnja sporije prati nego ostale gospodarske djelatnosti.

Svrha je ovog modula pridonijeti novim spoznajama i razviti sposobnosti nositelja poduzetništva u poljoprivredi čime se jača proizvodna, poslovna i gospodarska aktivnosti poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti, ali i ostalih subjekata koji su povezani s poljoprivredom na izravan ili neizravan način.

Ciljevi modula su logično i primjenjivo omogućiti stjecanje znanja o značenju poduzetničkog agromenadžmenta, inovacijskog poduzetništva, sposobnosti u primjeni strategija i taktika poduzetništva u upravljanju proizvodnjom i resursima, neizvjesnošću i rizikom u poljoprivredi, ljudskim potencijalima i vještina u razvoju tržišne ekonomije poljoprivrednih gospodarstava.

Zadaci rada na modulu bit će koncentrirani na stjecanje spoznaja iz područja poduzetničkog menadžmenta kojima se ostvaruje pretpostavka za buduće kvalitetno djelovanje u konkretnim i praktičnim uvjetima znanstveno-tehnoloških promjena i razvoja suvremenog tržišta.


Ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s konceptom biološke raznolikosti, značenjem animalne genetske raznolikosti u svjetlu globalne i nacionalne strategije, s posebnim osvrtom na stanje i metode zaštite ugroženih pasmina i vrsta domaćih životinja.

Sadržaj predmeta
Osvrt na povijest strategije očuvanja biološke raznolikosti uključujući i genetsku raznolikost u domaćih životinja. Postavljanje osnovnih kriterija u ocjenjivanju genetske raznolikosti. Kriteriji za ocjenjivanje stupnja ugroženosti populacija domaćih životinja. Načini zaštite izvornih i zaštićenih pasmina i vrsta (in situ i ex situ modeli). Molekularni pristup u proučavanju genetske strukture autohtonih pasmina i vrsta. Autohtone pasmine i vrste u Hrvatskoj. Upoznavanje s glavnim fenotipskim obilježjima naših autohtonih pasmina, njihovom efektivnom veličinom, stupnjem ugroženosti te metodama zaštite. Prezentacija i rasprava o seminarskim radovima s temama po izboru studenta.


Kolegij "Održivo gospodarenje tlom" ima za cilj upoznati studente s ulogom, odlikama i principima održivog gospodarenja poljoprivrednim tlom/zemljištem kroz podizanje produktivnosti i zaštitu tla kao važnog prirodnog resursa te minimalizaciju negativnih utjecaja na okoliš.

Na modulu Nematologija studenti će se upoznati s korisnim i štetnim nematodama, njihovom biologijom, ekologijom, interakcijom s drugim organizmima, mogućnošću korištenja istih kao bioindikatora, te s biljnoparazitskim nematodama i metodama njihova suzbijanja.

Modul Navodnjavanje poljoprivrednih kultura obrađuje problematiku vodo-zračnih odnosa u tlu, potrebu biljaka za vodom, te sustave za navodnjavanje koji se primjenjuju u biljnoj proizvodnji (ratarskoj, povrćarskoj, voćarskoj). Polaznike modula upoznaje s osnovnim elementima navodnjavanja teorijskim i praktičnim izračunima, važnosti kvalitete vode za navodnjavnje za uzgajani usjev i sustav za navodnjavnje te objašnjavanja važnost odabira sustava za navodnjavanje i elemenata navodnjavanja na primjeru uzgajane kulture.

Cilj kolegija je uporabom informatičke tehnologije upoznati studente s osnovama kompjutorskog modeliranja, analitičkog aspekta sustava proizvodnje bilja, matematičkim opisom elemenata i poveznica sustava. Razviti komopjutorski sustav odlučivanja i/ili simulacijski model na osnovi svojstava ageoekosustava, posebice tla, fizioloških procesa u biljci i interakcije tla i biljke s posebnim naglaskom na usvajanje hraniva i formiranje prinosa.

Osnovni cilj modula:

Upoznati studente s mogućnostima izbora modela u uzgoju povrća i cvijeća u staklenicima, plastenicima i na polju te s metodama suvremenih procesa unutar ove biljne proizvodnje. Upoznati studente s mogućnostima izbora modela u suvremenom uzgoju cvijeća u staklenicima, plastenicima i na polju te s metodama suvremenih procesa unutar ove biljne proizvodnje.

Ishodi učenja:

  1. Navesti i opisati povrćarske i cvjećarske kulture te ih svrstati u grupe u ovisnosti o modelu proizvodnje
  2. Preporučiti model proizvodnje određene vrste prema agroekološkim i ostalim uvjetima okoline
  3. Prepoznati nedostatke i prednosti određene tehnologije proizvodnje povrća i cvijeća
  4. Izabrati i primijeniti određeni model proizvodnje u ovisnosti glavnim značajkama vrste, medija uzgoja i agroekoloških čimbenika
  5. Prepoznati bolesti i štetnike povrća i cvijeća te provoditi mjere njihovog suzbijanja
  6. Upravljati procesom proizvodnje povrćarskih i cvjećarskih kultura te primijeniti moderne tehničke sustave upravljanja
  7. Predvidjeti prinose te pravilnom tehnologijom uzgoja osigurati dobru kvalitetu ploda povrća i cvijeta

Cilj modula:

Upoznati studente s mogućnostima izbora modela u uzgoju povrća u staklenicima, plastenicima i na polju, te s metodama suvremenih procesa unutar ove biljne proizvodnje.

Ishodi učenja:

  1. Navesti i opisati povrćarske kulture te ih svrstati u grupe u ovisnosti o modelu proizvodnje
  2. Preporučiti model proizvodnje određene vrste prema agroekološkim i ostalim uvjetima okoline
  3. Prepoznati nedostatke i prednosti određene tehnologije proizvodnje povrća
  4. Izabrati i primijeniti određeni model proizvodnje u ovisnosti glavnim značajkama vrste, medija uzgoja i agroekoloških čimbenika
  5. Prepoznati bolesti i štetnike povrća i provoditi mjere njihovog suzbijanja
  6. Upravljati procesom proizvodnje povrćarskih kultura te primijeniti moderne tehničke sustave upravljanja
  7. Predvidjeti prinose te odabrati tržište proizvoda

Upoznati studente diplomskog studija s mikroorganizmima u tlu i položaju mikroorganizama unutar ugljične, dušične i fosforne transformacije u tlu, dinamiku truljenja organske tvari i  drugim biološkim procesima u rizosferi. 

Cilj kolegija je upoznati studente diplomskog studija s općom rasprostranjenosti i aktivnosti mikroorganizama, te neposrednoj i nezamjenjivoj ulozi u životu biljaka

Upoznati polaznike diplomskog studija s mikrobnom populacijiom tla te svim procesima, kao i njihovoj neposrednoj i nezamjenjivoj ulozi u uzgoju poljoprivrednih kultura.

Opis, princip rada i uporaba poljoprivredne mehanizacije pri uzgoju važnijeg povrća i cvijeća. Oruđa i strojevi za osnovnu i dopunsku obradu tla, sjetvu, sadnju, njegu i zaštitu bilja, žetvu i berbu. Objekti za uzgoj cvijeća u zatvorenom prostoru i mehanizirani postupci uzgoja cvijeća u zatvorenom i otvorenom prostoru. Precizna poljoprivreda-izrada tematskih karata (mapa).

Ishodi učenja:

1. Definirati načine uzgoja povrća i cvijeća na načelima precizne poljoprivrede

2. Opisati principe i navesti glavne radne dijelove vučno-pogonskih jedinica u proizvodnji povrća i cvijeća. Opisati principe rada  oruđa za osnovnu i dopunsku obradu tla, za formiranje gredica i grebena, polagače tunela, tehniku za sjetvu i sadnju na otvorenom i zatvorenom prostoru s naglaskom na tehniku sjetve i sadnje pod foliju

3. Izabrati optimalno tehničko-tehnološko rješenje za gnojidbu i aplikaciju pesticida

4. Definirati ekološke aspekte u mehaniziranoj proizvodnji povrća i cvijeća

5. Opisati principe i navesti glavne radne dijelove strojeva za berbu povrća i cvijeća

6. Racionalizirati troškove proizvodnje povrća i cvijeća  uporabom tematskih karti (mapa)

7. Izraditi i prezentirati zadanu temu iz područja strojeva i uređaja koji se koriste u proizvodnji povrća i cvijeća


Sadržaj  modula obuhvaća poznavanje tehničkih i tehnoloških karakteristika sustava minimalne i integralne obrade tla, izravnu sjetvu, sustav stalnih tragova, sustave sjetve i sadnje pod foliju, uporabu „ekoloških“ međurednih kultivatora u suzbijanju korova, primjena ne pesticidnih mjera u borbi protiv štetnika mehaničkim aspiratorima, aplikacija pesticida prskanjem i zamagljivanjem u zatvorenom prostoru, satelitsko pozicioniranje, automatsko upravljanje i vođenje strojevima. Ekološki principi uzgoja bilja. Osnovni principi  podešavanje i priprema poljoprivredne mehanizacije za ekološku proizvodnju.

Ishodi učenja:

1. Opisati principe rada i navesti glavne radne dijelove tehničkih sustava za izvođenje minimalne obrade tla, izravnu sjetvu, sustav stalnih tragova (tehnoloških traka), „ekoloških“ međurednih kultivatora u suzbijanju korova, te primjenu i drugih ne pesticidnih mjera u borbi protiv štetnika

2. Izabrati optimalno tehničko-tehnološko rješenje za poljoprivrednu proizvodnju temeljenu na ekološkim principima

3. Opisati satelitsko pozicioniranja i automatsko vođenje i upravljanje poljoprivrednim strojevima i uređajima

4. Definirati ekološke principe u mehaniziranom uzgoju bilja

5. Izraditi i prezentirati zadanu temu iz područja strojeva i uređaja koji se koriste u ekološkoj poljoprivredi  

Cilj kolegija je poznati pristupnike sa općim i gospodarskim značajem mediteranskih voćnih kultura. 

Putem predavanja upoznati studente sa dominantnim agroekološkim uvjetima koji vladaju u našem primorju. 

Objasniti razlike u biologiji i fiziologiji između dominantnih kontinentalnih i mediteranskih voćnih vrsta. 

Analizirati tehnološke karakteristike komercijalnog uzgoja specifičnih modela proizvodnje.


Cilj ovog modula je upoznavanje studenata s biologijom i ekologijom divljači, osnovama lovnoga gospodarenja i kinologije. Nakon položenog ispita student bi trebao znati interpretirati zakonske propise koji pokrivaju područje lovstva; opisati biološke i ekološke karakteristike životinjskih vrsta koje ubrajamo u divljač; interpretirati ekološke čimbenike staništa s ciljem procjene gospodarskog kapaciteta lovišta te na temelju toga planirati smjernice gospodarenja različitim vrstama divljači i lovištima; nabrojati i opisati pojedine vrste lovačkoga oružja, rukovati oružjem te objasniti balistiku lovačkoga oružja; nabrojiti, opisati i ocijeniti trofeje divljači te prepoznati i opisati pojedine pasmine pasa i njihovu upotrebu.

Upoznavanje studenata s biologijom, ekologijom i zoogeografijom divljači, načinima lova, lovačkim oružjem i trofejima.

Cilj:

Upoznavanje morfoloških i fizioloških osobitosti lovačkih pasa, reprodukcije i razvoja obrambenog sustava pasa. Upoznavanje hranidbenih potreba i načina hranjenja pasa, mogućnosti upotrebe i metode u obuci, te načinu korištenja lovačkih pasa za potrebe obavljanja lova.

Ishodi učenja:

  • Opisati eksterijerne odlike lovačkih pasmina pasa i razumjeti funkcioniranje životinjske stanice
  • Razumjeti regulacijske mehanizme reprodukcije pasa i nabrojiti metode određivanja bređosti u kuja
  • Interpretirati oblike vakcinacije pasa i razumjeti funkcioniranje imunosnoga sustava
  • Izračunati hranidbene potrebe pasa s obzirom na fiziološko stanje i radne zahtjeve
  • Nabrojati i razlikovati najčešće bolesti pasa
  • Prikazati metode obuke pojedinih pasminskih grupa i kategorija pasa
  • Demonstrirati mogućnosti korištenja lovačkih pasa
  • Objasniti načine ispitivanja i ocjenjivanja lovačkih pasa

Cilj modula:

Upoznati studente s biologijom i agroekologijom ljekovitih i začinskih biljaka te s tehnološkim rješenjima plantažnog uzgoja i proizvodnje u zaštićenim prostorima. Primarna industrijska prerada glavnih vrsta ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja.

Ishodi učenja:

  1. Navesti i opisati ljekovito i začinsko bilje te ih svrstati u grupe u ovisnosti o ljekovitim svojstvima
  2. Prepoznati ljekovito i začinsko bilje u prirodnim staništima
  3. Izabrati i primijeniti određeni model proizvodne tehnologije u ovisnosti glavnim o značajkama vrste, medija uzgoja i agroekoloških čimbenika
  4. Prepoznati bolesti i štetnike ljekovitih i začinskih biljaka te provoditi mjere njihovog suzbijanja
  5. Upravljati procesom proizvodnje, prerade i finalizacije proizvoda
  6. Predvidjeti prinose i količinu proizvoda te odabrati tržište proizvoda

Cilj kolegija su upoznati studente s različitim načinima uzgoja i zaštite divljači; postupkom ocjene kvalitete staništa radi utvrđivanje kapaciteta lovišta za pojedine vrste divljači i uređenjem lovišta.

Sadržaj kolegija

Načini gospodarenja lovištem u prirodnom uzgoju divljači, zatim u uzgoju u ograđenom prostoru i kombiniranom uzgoju, uz njihove međusobne usporedbe i tehnološke specifičnosti. Lovište kao stanište divljači, elementi lovišta i kriteriji koje lovišta moraju ispunjavati za pojedine vrste divljači. Postupak utvrđivanja kvalitete staništa u smislu utvrđivanja kapaciteta lovišta za pojedinu vrstu divljači. Tehničko uređenje lovišta odnosi se na upoznavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata u lovištu, njihovim značajem za lovno gospodarenje, prostornim rasporedom i uklapanjem u prostor. Praktično upoznavanje s lovištima na terenu i elementima koje moraju ispunjavati za pojedine vrste divljači (otvoreno i ograđeno lovište, uzgajalište, zvjerinjak); vrstama i izradom lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata, prostornim rasporedom i uklapanjem u prostor.

Upoznavanje studenata s florom, vegetacijom i stanišnim tipovima u Republici Hrvatskoj kao sastavnicama planiranja aktivnosti u gospodarenju lovištima i divljači. 

Cilj modula je detaljno upoznati polaznike diplomskog studija sa sistematikom pseudogljiva i gljiva, fiziološkim promjenama kod bolesnih biljaka, obrambenim mehanizmima, osnovama mikotoksikologije, mjerama zaštite biljaka od uzročnika bolesti, epidemiologijom odabranih uzročnika kultiviranih biljaka te osnovama bakteriologije i virologije.

Ciljevi ovoga modula su: Upoznavanje studenata s problematikom fitoparazitnih nematoda u poljoprivredi te mogućnostima njihova suzbijanja, s načinima uzorkovanja i izdvajanja nematoda iz tla, s interakcijom nematoda i drugih organizama, nematodama kao bioindikatorima, te korisnim entomopatogenim nematodama

Cilj kolegija je polaznike studija upoznati s principima i sustavima fertilizacije u uzgoju povrća i cvijeća, s osnovama proizvodnje mineralnih i organskih gnojiva, te svojstvima gnojiva i kondicionera. Svladavanjem predviđenog programa studenti će biti osposobljeni samostalno izračunati potrebnu gnojidbu i kondicioniranje tala, te upoznati osnovne kompjutorske programe koji su u uporabi u RH.

Ciljevi predmeta:

Upoznati studente s teoretskom osnovom mehanizama za kontrolu ponašanja domaćih životinja u funkcionalnim procesima. Osposobiti ih za promatranje ponašanja životinja različitih nivoa domestikacije i pasmina. Mogućnost primjene metoda ocjene ponašanja životinja u praksi, držanja i njihova korištenja.

Očekivani ishodi učenja za predmet 

  1. objasnit osnovne mehanizme fiziološkog i etološkog ponašanja domaćih životinja,
  2. opisati i prepoznati oblike ponašanja u funkcionalnim procesima,
  3. ukazati na pogreške u postupanju sa životinjama,
  4. poznavati i predvidjeti ponašanje domaćih životinja tijekom hranjenja, napajanja, defekacije, uriniranja, odmora, preživanja, spavanja, igre i reprodukcije,
  5. prepoznati moguće poremećaje u ponašanju domaćih životinja,
  6. preporučiti minimalne uvjete za ispunjavanje mjera dobrobiti domaćih životinja, 
  7. iz proučenog seminarskog rada kritički prosuditi najnovije znanstvene i stručne literaturne spoznaje, te donijeti određene zaključke.

Sadržaj predmeta:

Fiziološki i etološki mehanizmi ponašanja domaćih životinja, opis tipova ponašanja u funkcionalnim procesima, sposobnost učenja i prilagodbe za realizaciju tipova ponašanja, greške u postupanju sa životinjama, primjena farmaceutskih sredstava u ponašanju životinja. Ponašanje goveda, svinja, ovaca, koza, konja, peradi, kunića, pasa i mačaka kod hranjenja, napajanja, defekacije, uriniranja, odmora, preživanja, spavanja, igre i reprodukcije. Orijentacija u prostoru i vremenu, formiranje rang redoslijeda, dobrobit životinja, transport životinja. Tijekom izrade seminara proučiti će se radovi objavljeni u referentnim časopisima. U izvođenju vježbi koristit će se praktična demonstracija i prikazivanje filma. 

Literatura:

Obvezna literatura:

  1. Fraser, A. F., Broom, D. M. (1998): Farm animal behaviour and welfare. Third edition. CAB International,Oxon, New York.
  2. Pavičić, Ž. (2006): Opća etologija. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
  3. Ivanković, A., Mijić, P. (2020): Govedarstvo. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zagrebu, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Zagreb - Osijek.
  4. Vučinić, M. (2006): Ponašanje, dobrobit i zaštita životinja. Veterinarska komora Srbije, Beograd.

Preporučena literatura:

  1. Hulsen, J. (2007): Cow Signals. Roothbont, Natherlands.
  2. Knierim, U. (2002): Grundsätzliche ethologische Überlegungen zur Beurteilung der Tiergerechtheit bei Nutztieren. Dtsch. tierärztl. Wschr. 109, 261-266. 
  3. Sambrus, H. H. (1978): Nutztierethologie. Verlag Paul Parey, Berlin-Hamburg.

Kolegij "Ekosustavi u ekološkoj poljoprivredi" ima za cilj upoznati polaznike kolegija s ekosustavima u bilinogojstvu i stočarstvu, njihovim utjecajem na okoliš, proizvodnim ograničenjima i ekonomskim potencijalima i učincima. Izradom interdisciplinarnog projekta  polaznici će biti osposobljeni izraditi ekonomsku analizu i tehnološki proizvodni projekt ekološkog gospodarstva

Studentima diplomskoga studija, smjera Agroekonomika, prikazati i protumačiti osnove znanstvene teorije i znanstvenog zaključka kroz primjenu statističkih metoda i testova.

Cilj modula:

Upoznati studente s principima ekološke proizvodnje i njege povrća na otvorenom polju i u zaštićenim prostorima te ih upoznati s propisanim mjerama i metodama sukladno postojećim zakonima i pravilnicima.

Ishodi učenja:

  1. Opisati obilježja, poziciju i važnost ekološke poljoprivrede u odnosu na ostale sustave gospodarenja u poljoprivredi.
  2. Preporučiti oblike i argumentirati prednosti uzgoja usjeva bez primjene agrokemikalija.
  3. Identificirati prednosti i nedostatke pojedinih tehnologija u povrćarskoj proizvodnji (konvencionalna – ekološka).
  4. Objasniti okvirne smjernice standardizacije i prepoznatljivosti proizvoda ekološke poljoprivrede.
  5. Organizirati rad te samostalno upravljati tehnološkim procesima u ekološkom povrćarstvu na vlastitom gospodarstvu, kao i u sklopu većih proizvodnih sustava.
  6. Samostalno prezentirati informacije, probleme i rješenja iz domene ekološkog povrćarstva.
  7. Objasniti deklariranje, označavanje ekoloških proizvoda.

Cilj modula je upoznavanje studenata s osnovnim principima, standardima i oblicima ekološke poljoprivrede, propisanim mjerama i metodama sukladno postojećim zakonima i pravilnicima.

Studentima diplomskoga studija, Bilinogojstvo (smjerovi: Biljna proizvodnja, Ishrana bilja i tloznanstvo, Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Zaštita bilja), Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo (smjerovi: Voćarstvo, Vinogradarstvo i vinarstvo), prikazati i protumačiti osnove znanstvene teorije i znanstvenoga zaključka kroz primjenu statističkih metoda i testova.

Cilj modula:

Upoznati studente sa načinima berbe i skladištenja povrćarskih, cvjetnih i ljekovitih kultura.

Ishodi učenja:

  1. Odrediti datum berbe povrća i cvijeća,
  2. Definirati svojstva vode, zraka i proizvoda za potrebe prerade i skladištenja,
  3. Definirati fizikalno-kemijska svojstva povrćarskih, cvjećarskih i ljekovitih kultura tijekom prerade i skladištenja,
  4. Prepoznati opremu, procese i pogone za preradu, sušenje i skladištenje,
  5. Odabrati i primijeniti pravilnu tehnologiju čuvanja i prerade povrća i cvijeća,
  6. Sortirati povrće i cvijeće prema zahtjevima tržišta i procesima čuvanja i prerade
  7. Rješavati probleme tijekom čuvanja i odabrati optimalnu tehnologiju sprječavanja istih
  8. Upravljati procesima berbe i čuvanja te prerade proizvoda.
  9. Objasniti čimbenike koji utječu na životnu sposobnost uskladištenog povrća i cvijeća
  10. Identificirati fiziološke procese tijekom skladištenja povrća i cvijeća

Kolegij "Agrotehnika i sustavi biljne proizvodnje" za cilj ima upoznati studente s izabranom građom nastavnog materijala koja predstavlja nadgradnju znanja usvojenih na preddiplomskom studiju, a koja su prvenstveno obrađena na modulu "Osnove bilinogojstva". Teme obrađene ovim kolegijem uvjetno se mogu podijeliti na pet osnovnih, a to su: A) Obrada tla (melioracijska obrada tla, uređenje zemljišta u ravnicama i nagnutim terenima (korekture reljefa), popravke fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla, reducirana obrada tla, konzervacijska obrada tla i sustavi u svijetu i Europi); B) Gnojidba (gospodarenje/ekonomija humusom, postupci sa žetvenim ostacima, zelena gnojidba, kalcizacija, gnojidba organskim i mineralnim gnojivima, kondicioniranje); C) Način korištenja tla (sustavi gospodarenja tlom, sustavi biljne proizvodnje – plodored, slobodna plodosmjena, monoprodukcija, združeni usjevi); D) Biljna reprodukcija (agrotehnika/načini sjetve i sadnje usjeva, tretiranje sjemena za sjetvu, određivanje kvalitete sjemenskog materijala, osvrt na propise u prometu sjemena); E) Praktični aspekti agrotehnike i sustava biljne proizvodnje (laboratorijske vježbe vezane za obradu tla, agrikulturnu mehaniku, gnojidbu tla, proračuni za gnojidbu kultura, kvaliteta sjemena, norme sjetve, terenske vježbe iz obrade, sjetve i plodoreda).