Sadržaj:

Definiranje psihologije sporta i vježbanja, Povijest psihodinamike sporta. Ličnost i sport, Motivacija za postignuće, Pobuđenost, stres i anksioznost. Kompeticija i kooperativnost, Feedback, podrška, motivacija. Grupna i timska dinamika, Kohezija grupe i čimbenici povezani s kohezijom, Liderstvo, Komunikacija i sučeljavanje. Uvod u trening psiholoških sposobnosti, Regulacija pobuđenosti, Vizualizacija u sportu i vježbanju, Samopouzdanje, Postavljanje ciljeva, Koncentracija. Vježbanje i psihološko blagostanje, Posebna ponašanja i ovisnost o vježbanju, Sportske ozljede i psihodinamika, Sagorijevanje i pretreniranost, Agresija u sportu, Psihologija aktivnog djeteta

Ciljevi:

Predmet omogućuje stjecanje znanja o osnovnim principima psihologije sporta i vježbanja, omogućuje povezivanje teorijskih koncepata psihodinamike i praktične aplikacije u sportu, kao i transfer prema profesionalnoj praksi u području vježbanja i zdravlja.

Obvezna literatura:

1.Horga Smiljka (2009): Psihologija sporta, Zagreb: KIF. 2.Gill D, Williams L (2008): Psychological Dynamics of Sport and Exercise, Champaign: HK

Dopunska literatura:

1.Weinberg R, Gould D (2011): Foundations of Sport and Exercise Psychology, Champaign: HK.


Sadržaj:

Definicija i struktura palijativne skrbi, oblici i mjesta provođenja, ciljevi i ideja hospicijskog pokreta. Struktura tima i članovi tima, postupci i oblici pružanja pomoći u jedinicama palijativne skrbi unutar bolničkih prostora, ambulantni oblik ili dolazak u kuću oboljelog u dogovoru s lokalnom zdravstvenom službom, a sve pod stalnom vezom sa hospicijem radi osiguravanja kontinuiteta skrbi. Najčešća stanja i komplikacije u terminalnom stanju bolesti. Specifičnosti palijativne skrbi djeteta. Uloga fizioterapeuta u timu za palijativnu skrb.

Ciljevi:

Savladavanjem sadržaja predmeta student će usvojiti dodatna znanja potrebna za sudjelovanje u timskom radu te profesionalno i odgovorno provođenje fizioterapije. Savladavanjem sadržaja predmeta student će biti sposoban: definirati palijativnu skrb, razlikovati oblike i mjesta provođenja, imenovati strukturu članova tima i ulogu fizioterapeuta u njemu.

Sadržaj:

Definicija zdravstvene psihologije, mogućnosti primjene psiholoških znanja i vještina u očuvanju zdravlja, dijagnostici, liječenju bolesti i rehabilitaciji, uloga zdravstvene psihologije u povećavanju učinkovitosti zdravstvene prakse i uštedama zdravstvenih sredstava, suvremeni cjeloviti biosociopsihološki pristupi u zdravstvu, oblici zdravstvenog ponašanja i zdravstvenog savjetovanja, utjecaj psihičkih stanja na nastanak tjelesnih bolesti, psihološki stres i bolesti, osnovni pojmovi psihoneuroimunologije, načini suzbijanja učinaka stresa na zdravlje, psihičke reakcije na tjelesne bolesti, problemi psihološke prilagodbe na boravak u bolnici, načini ublažavanja straha i tjeskobe tijekom bolesti, psihološke reakcije na teške ozljede, psihološki problemi invalida i načini prilagodbe na invaliditet, psihološki mehanizmi boli, psihološki činioci koji djeluju na bol, psihološke metode terapije boli, psihološki problemi umirućih bolesnika.

Ciljevi:

Savladavanjem sadržaja predmeta student će usvojiti znanja potrebna prepoznavanje utjecaja psihičkih stanja na zdravlje i prepoznavanje psihičkih reakcija tijekom bolesti kao i za pružanje psihološke pomoći i podrške bolesniku i njegovoj obitelji. Savladavanjem sadržaja predmeta student će biti sposoban: vrednovati suvremeni, cjeloviti, biosociopsihološki pristup zdravlju i bolesti, objasniti utjecaj psihosocijalnih činitelja na zdravlje i bolest, prepoznati psihičke reakcije na tjelesne bolesti, planirati psihološku pripremu bolesnika na medicinske postupke, primijeniti psihološka znanja i vještine u očuvanju zdravlja, dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji.

Obvezna literatura:

1.Havelka M., Havelka Meštrović A. (2013): Zdravstvena psihologija-biopsihosocijalne odrednice zdravlja, Zagreb: Zdravstveno veleučilište.


Dopunska literatura:
1.Serafino E. P., Smith W. T. (2012): Health psychology-Biopsychosocial Interactions, USA: Wiley


Sadržaj:

Neurologija P-30; Osnove neuroanatomije, neurološka dijagnostika, osnove neurofiziologije, svijest i više živčane funkcije, patofiziologija poremećaja motoričkog sustava, sindromi povišenog intrakranijskog tlaka i meningealne iritacije, epilepsija, cerebrovaskularne bolesti, tumori mozga i kralježnične moždine, bolesti ekstrapiramidnog sustava, neuromuskularne bolesti, demijelinizacijske bolesti, upalne bolesti središnjeg i perifernog živčanog sustava, funkcionalne glavobolje, zatvorene kraniocerebralne ozljede, malformacije središnjeg živčanog sustava, neurokranijuma i spinalnog kanala, izabrana poglavlja iz neuropedijatrije, klinički sindromi autoričkih poremećaja kranijskih živaca, kompresivna oštećenja perifernih živaca, klinički sindromi poremećene koordinacije i oštećenja vestibularne funkcije. Psihijatrija P-15; Definicija psihijatrije, pojam duševnog zdravlja i duševne bolesti, teorije duševnog zdravlja, bolesti i ličnosti, povijest i razvoj psihijatrije, sadržaji psihijatrijske struke, aktivnosti psihijatrijske struke, organizacija psihijatrijske zaštite i unapređenje duševnog zdravlja, psihijatrijska skrb (pojam, sadržaji i oblici), opća psihopatologija (mentalni sadržaji), psihički status, organski poremećaji, poremećaji ovisnosti, shizofreni poremećaji, afektivni poremećaji, neurotski poremećaji, somatomorfni poremećaji, poremećaji ponašanja, poremećaji ličnosti, duševna zaostalost, oblici skrbi pojedinih bolesti. Pedijatrija, P-30; Zaštita zdravlja majki i djece, psihički razvoj djeteta, prenatalna, perinatalna i postnatalna dob, psihomotorni razvoj dojenčeta, dob malog i predškolskog djeteta, psihologija bolesnog djeteta; prehrana i poremećaji prehrane, zarazne bolesti, bolesti srca, krvnih žila i krvotvornih organa, bolesti živčanog sustava, neuromišićna i mišićna oboljenja, bolesti bubrega i mokraćnih putova, poremećaji ponašanja u djece. Onkologija, P-15; O tumorskim bolestima; čimbenici rizika u nastajanju bolesti, epidemiologija i klasifikacija tumora, prevencija i liječenje tumora; prevencija i liječenje posljedica agresivnih načina liječenja tumora na funkciju i kvalitetu života oboljelih. Obilježja tumora kod odraslih i tumori dječje dobi.

Ciljevi:

Savladavanjem sadržaja predmeta student će usvojiti znanja potrebna za praćenje i usvajanje sadržaja predmeta uže stručne discipline. Savladavanjem sadržaja predmeta student će biti sposoban: opisati patofiziologiju bolesti neurološkog sustava i poremećaja motoričkog sustava, opisati kliničku sliku neuroloških bolesti, imenovati, prepoznati i opisati dijagnostičke postupke u neuroloških bolesti i poremećaja te mogućnosti liječenja, opisati pojmove duševnog zdravlja i duševne bolesti, prepoznati i razumjeti teorije duševnog zdravlja, objasniti pojam psihijatrijske skrbi, imenovati, prepoznati i opisati mogućnosti liječenja psihopatoloških poremećaja, organskih poremećaja, poremećaja ovisnosti, shizofrenih poremećaja, afektivnih poremećaja, neurotskih poremećaja, somatomorfnog poremećaja, poremećaja ponašanja, poremećaja ličnosti, opisati postupke zbrinjavanja i zaštite zdrave i bolesne djece, opisati i prepoznati normalni psihomotorni razvoj djeteta, razumjeti psihološku reakciju djece na bolest, imenovati, prepoznati i opisati dijagnostičke postupke i mogućnosti liječenja bolesti i poremećaja dječje dobi, opisati patofiziologiju nastanka i kliničku sliku tumorskih bolesti, imenovati, prepoznati i opisati dijagnostičke postupke tumorskih bolesti te mogućnosti i posljedice liječenja.

Obvezna literatura:

1.Poeck, K.: Neurologija. Zagreb: Školska knjiga, 1994.
2.Brinar, V. i sur.: Neurologija. Zagreb: Školska knjiga, 1997.
3.Mardešić, D. i sur.: Pedijatrija. Zagreb: Školska knjiga, 1982.
4.Bujišić, G.: Odabrani tekstovi iz psihijatrije, 2015. (u elektronskom obliku)

Sadržaj:

Definicija gerontologije; starenje stanovništva: kriteriji starenja, demografske promjene u pojedinim skupinama zemalja; utjecaj starenja stanovništva na funkcioniranje države i zdravstvenog sustava; osnove komunikacijskih vještina s pacijentima starije životne dobi, komunikacija s posebnim skupinama pacijenata (oštećen sluh ili vid); teorija starenja; kognitivne funkcije i starenje; starenje i društvo; ateroskleroza  i posljedično nastali poremećaji i bolesti starijih osoba, bolesti srca i krvožilnog sustava u starijoj životnoj dobi; endokrini poremećaji starije životne dobi; modeli skrbi za starije osobe; neurološki poremećaji u starijoj životnoj dobi; psihijatrijski poremećaji u starijoj životnoj dobi; poremećaji osjetila u starijoj životnoj dobi; zdravstveno ponašanje u starosti

Ciljevi:

Savladavanjem sadržaja predmeta student će usvojiti znanja o starenju i starosti, znanja o sprječavanju i umanjivanju nepovoljnih učinaka starenja te znanja o mogućnostima poboljšanja kvalitete življenja u starosti. Savladavanjem sadržaja predmeta student će biti sposoban: opisati i razumjeti čimbenike koji djeluju na proces starenja i promjene u procesu starenja, opisati i diskutirati metode i postupke za procjenu i praćenje promjena u procesu starenja i starosti, opisati i diskutirati posebne probleme starijih osoba, prepoznati modele skrbi za stare ljude, aktivno sudjelovati u timskom radu.

Obavezna literatura:

1.Duraković  Z. i sur. (2007): Gerijatrija: medicina starije dobi, Zagreb: CT-poslovne informacije
2.Havelka M., Havelka Meštrović A.(2013): Zdravstvena psihologija-biopsihosocijalne odrednice zdravlja, Zagreb: Zdravstveno Veleučilište
Dopunska literatura:
1.Berk L.E. (2008): Psihologija cjeloživotnog razvoja, Jastrebarsko: Naklada Slap


Sadržaj kolegija:

Uvod u razvoj čovjeka; razvoj, zdravlje i bolest; metode proučavanja razvoja čovjeka; razvojne teorije; obilježja pojedinih razdoblja razvoja; genetske osnove razvoja; prenatalni razvoj; prenatalna okolina; razvoj u prvoj godini života; prilagodba novorođenog djeteta, rast i razvoj, razvoj motorike i percepcije, kognitivni razvoj, razvoj ličnosti i socijalni razvoj; razvoj u ranom djetinjstvu; tjelesni i motorički, kognitivni, socijalni i razvoj ličnosti; razvoj u srednjem djetinjstvu; tjelesni i motorički, kognitivni, socijalni i razvoj ličnosti; razvoj u adolescenciji; odnos tjelesnog i psihičkog razvoja, razvoj spolnih značajki, motorički, kognitivni i socijalni razvoj, razvoj ličnosti, problemi adolescencije; razvoj u mlađoj odrasloj dobi - tjelesni, kognitivni i socijalni razvoj, obitelj, zanimanje i profesionalni razvoj; razvoj u srednjoj odrasloj dobi -tjelesni, kognitivni i socijalni razvoj i razvoj ličnosti, kriza sredine života, obiteljske i profesionalne promjene; razvoj u starosti, starenje i starost naroda i pojedinca, teorije starenja, promjene u sposobnostima, ličnost i starenje, socijalni odnosi, obitelj, duševno zdravlje, smrt i umiranje, modeli socijalne i zdravstvene zaštite starih ljudi.

Ciljevi kolegija:

Savladavanjem sadržaja predmeta student će usvojiti spoznaje o osobitostima psihičkog razvoja čovjeka kroz pojedina životna razdoblja te uočiti različite potrebe bolesnika u različitim životnim razdobljima. Savladavanjem sadržaja predmeta student će biti sposoban: opisati i razumjeti osobitosti psihičkog razvoja čovjeka kroz cijeli životni vijek, opisati razvojne norme i uočiti promjene u tjelesnom, motoričkom, kognitivnom i socijalnom razvoju te u razvoju ličnosti tijekom životnog vijeka, razviti osjetljivost za različite psihološke potrebe osoba u različitim razvojnim razdobljima.

Obvezna literatura:

1.Berk, L.E.(2008.):Psihologija cjeloživotnog razvoja, Jastrebarsko: Naklada Slap
Dopunska literatura:
1.Schaie, K. W. i Willis, S. L. (2001) Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2.Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (1998) Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.



1. Društvo i kultura kao socijalizacijski okvir moralnog djelovanja. Od etike (antropocentrizam) k bioetici (ekocentrizam): održivi razvoj kao nova koncepcija gospodarenja i promicanje općeg dobra. 2. Etika i moral u funkciji regulacije odnosa u društvu – pitanje pravednosti. Društvene institucije i etičke norme, zakoni i pravo kao institucionalno nametnute obveze u etici poslovnog ponašanja. Civilno društvo i socijalno partnerstvo. 3. Socijalna država i ljudska prava – samoodređenje, sloboda, vlasništvo, život. 4. Vrijednost rada i poduzetništvo - povjerenje i nepovjerenje kao temelj socijalnog kapitala. 5. Etika odgovornosti. Etička dimenzija odgovornosti u odnosu poslodavac – posloprimac, poštivanje ugovora. 6. Poslovna etika – pojam i određenje. Vrline i načela u poslovnoj etici. 7. Poduzetnička etika – prema gospodarskom poretku, prema duhovno ideologijskom temelju, prema političkom poretku. Etička strana uspješnosti poduzeća: utilitarna, moralna i načela pravednosti. 8. Etika u marketingu i društvena odgovornost.



Moral i etika. Etika državnih i javnih službenika. Etika dužnosnika. Židovsko-kršćanska etika. Radna uspješnost i upravna služba kao javna funkcija. Etički kodeksi u gospodarstvu, znanosti i javnoj upravi. Načela i vrline u poslovnoj etici. Etika u marketingu i društvena odgovornost. Socijalna država i ljudska prava: samoodređenje, vlasništvo, sloboda i život. Bonton u poslovnoj etici.

U okviru predmeta Povijest uprave studenti stječu znanja o nastanku i razvitku pojedinih pravnih grana, upravnih i pravosudnih institucija. Navedeno se proučava na primjerima država ( Engleske, Francuske, SAD-a, Njemačke, Turske i Rusije. Ove države ostavile su značajan trag u svjetskoj upravnoj i ustavno-političkoj povijesti. Primjenom komparativne metode proučit će se i hrvatska upravna i politička povijest, kao autonomne jedinice unutar vladajućih  ugarskih, austrijskih i jugoslavenskih državnih tvorevina.



Modeli zdravstvene zaštite; Determinante zdravlja stanovništva, primarna zaštita i fizioterapija, Modeli primarne zaštite i fizioterapija, Fizioterapija i društvena zajednica, Potencijalni značaj fizioterapije u društvenoj zajednici; Prevencija i menadžment na radnom mjestu, Kronična stanja i self-menadžment; Promocija zdravlja kod posebnih populacijskih grupa; Uvod u programiranje promidžbe zdravstvenih programa; Identifikacija strategije, aktivnosti i resursa promidžbenih programa.

Sadržaj kolegija

Značaj higijensko-ekoloških standarda u sportu i rekreaciji. Tehničko-higijenski standardi objekata i opreme za vježbanje i fizioterapiju. Standardi i preporuke za orijentaciju, edukaciju i superviziju sportskog i rekreacijskog centra. Risk menadžment i protokoli hitnih stanja. Higijensko-zdravstveni aspekti i standardi za zaposlene u sportsko-rekreacijskom centru. Standardi operativne prakse sportskog centra. Higijena sportskih rekvizita i sigurnosni aspekti opreme za vježbanje i wellness. Higijensko-epidemiološki aspekti rada s biološkim materijalom.