Povijest filozofije srednjega vijeka

Moderna logika

Povijest suvremene filozofije

Izborni predmet iz filozofije srednjega vijeka: Srednjovjekovne filozofkinje

Seminar iz suvremene filozofije: Utjecaj Nietzscheove filozofije na europsku kulturu 20. st.

Filozofija spoznaje

Kolegij Filozofija spoznaje uvodi studente u filozofsko razmišljanje i raspravljanje o fenomenu ljudske spoznaje i kriterijima znanja u svrhu konstruktivnog i kritičkoga pristupa svijetu te ih osposobljava za susret s mnoštvom filozofskih mišljenja koja će upoznavati tijekom studija. Pažnju posvećuje glavnim pitanjima o ljudskoj spoznaji iz problemske i povijesne perspektive uz pozornost na (neo)skolastičku i analitičku epistemološku tradiciju i radu na izvornim tekstovima autora koji su se bavili pitanjima ljudskog spoznavanja. 

Sadržaj predavanja: : 1) Što je epistemologija i čemu; 2) Pristupi spoznaji; 3) Skepticizam I; 4) Skepticizam II; 5) Definicija znanja; 6) Vjerovanje i sud; 7) Istina; 8) Opravdanje znanja; 9) Izvori spoznaje; 10) Spoznaja i bitak; 11) Univerzalni pojmovi; 12) Spoznaje a priori; 13)  Načelo uzročnosti; 14) Problem indukcije; pretpostavke i postupci prirodnih znanosti; 15) Istina i sloboda.

Vježbe iz Filozofije spoznaje:  čitanje i analiza filozofijskih tekstova iz filozofije spoznaje, poticanje na  samostalnost u rješavanju problema i razvijanje kritičkog razmišljanja, rješavanje zadataka u timovima i pojedinačno, pisanje ogleda na zadanu temu (s obaveznom literaturom) koji se predaje na unaprijed dogovorenom terminu vježbi.

Treba li duša tijelo?

Povijest filozofije novoga vijeka

Uvod u filozofiju

Ovim se kolegijem želi dati uvodna informacija o samoj filozofiji. Potrebno je da studenti već na samom početku dobiju što je moguće jasniji uvid u ovu znanost, kako bi kasnije njome mogli obvladati u čitavom dijapazonu njezinih disciplina i njihovih temeljnih problema. Osim toga, studentima se želi ukazati i na nezaobilazno značenje filozofije za osobni i društveni život. Filozofija je naime naravna čovjekova sklonost da traži odgovore na sveobuhvatna pitanja o podrijetlu, ustroju i svrsi čitavoga kozmosa i čovjekova života. Kolegij želi pokazati da se takva karakteristika filozofije može verificirati u čitavoj njezinoj povijesnoj konkretnosti. Osvjetljavanju sadržaja pojma filozofije pridonosi i prikaz njezinih temeljnih i pomoćnih disciplina, kao i povijesnih epoha. U tu se svrhu također tematizira odnos filozofije prema teologiji kao znanosti vjere, prema prirodnim i društvenim znanostima te umjetnosti. U izvođenju se nastave primjenjuje sustavna metoda, koja nije ništa drugo doli jedno filozofsko istraživanje o filozofiji samoj.

Hrvatska kršćanska filozofija

Filozofska antropologija

Cilj je kolegija upoznati studente s: naročitošću epistemološkog statusa ove teoretske discipline philosophiae perennis (materijalni objekt, formalni objekt i metoda); osnovnim temama i problematikom filozofske antropologije u čemu značajno mjesto zauzimaju i povijesno-filozofske koncepcije čovjeka; najznačajnijim filozofima koji su se bavili ovom disciplinom i njihovim djelima.


Opća i individualna etika

Povijest antičke filozofije

Renesansna filozofija

Analitička filozofija