Uvod u toponimiju istočnog Jadrana.

Izborni kolegij na diplomskom studiju etnologije i antrpologije

Etnografija kao istraživačko uranjanje u kulturu određene zajednice s rezultatima razumljivima kako za struku tako i za samu istraživanu zajednicu (elementi definicije Alana Brymana iz edicije „Ethnography“ 2001. godine) u tzv. „teškoj baštini“ (Logan i Reeves, 2008.) polučuje prijeporne točke, poput metodološkog imperativa „sudjelujućeg promatranja“ ili emocionalne neutralnosti etnografa (Rosaldo 1984.).

Nastavnom predmetu je cilj polaznike uputiti u današnje standarde etnografske metodologije u izazovnim temama istraživanja poput rata i asocirane baštine.

Još od Mletačke povelje 1964. godine koja je pojam „integriteta“ zamijenila pojmom „autentičnosti“ traju rasprave i prilagodbe poimanja baštine i kulture pod snažnim utjecajem izmijenjenih tehnoloških okolnosti i tržišta, na što je u etapnom putovanju k „Dokumentu iz Nare“ 1994. i Konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine 2003. godine akademske odgovore uspješno ponudila antropologija. Uključivo shvaćanje kulture kakvo prakticiraju antropolozi na ovom ćemo mjestu pratiti do etnoloških korijena i time implicirane društvene aktualnosti po mjeri naše vlastite akademske tradicije.

Praktični predložak za iskušavanje analiziranih pojmova bit će "knjigobunja" u hodniku Novog kampusa.