Jezične vježbe 2

Povijest hrvatskoga književnog jezika

Teorija književnosti

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljnim načelima oblikovanja knjiţevnih tekstova i metodologijom proučavanja književnosti. Kolegij se sadržajem, ciljevima i ishodima nadovezuje i produbljuje kolegij Uvod u studij književnosti koji su studenti slušali u prethodnom semestru.

Opći problemi određenja književnosti, odnosa književnosti i zbilje. Književnost, društvo, kultura.

Teorija književnosti i estetika, lingvistika, semiotika. Teorija književnosti i književna teorija. Upoznavanje s osnovnim pojmovima stilistike, teorije stiha, naratologije, književne genologije, teatrologije. Klasifikacija književnosti. Književna vrsta i književni rod. Problematika žanra. Mikrostrukture stila, stilske figure. Različite podjele stilskih figura. Mikrostrukture opreke, pojačavanja, prenesena značenja, ponavljanja. Figure dikcije, konstrukcije, figure riječi ili tropi, figure misli, figure diskurza. Uvod u stihologiju. Vrste stihova i strofa, međunarodni stalni oblici stihova i strofa. Uvod u naratologiju. Fabula, kompozicija, pripovjedač, fokalizacija, vrijeme pripovjednog teksta. Drama, kazalište, predstava. Dramske vrste. Povijesna periodizacija književnosti. Stilske formacije.


Nakon odslušanih predavanja, seminara i ispunjenih zadataka studenti će moći: 

-                            nabrojati vrste klasifikacije književnih tekstova

-                            klasificirati književni tekst prema rodu, vrsti, obliku, namjeni 

-                            prepoznati stilske figure u tekstu i interpretirati njihovu funkciju na osnovnoj razini (povezati stilsku i semantičku razinu teksta)

-                            provesti jednostavnu stihološku analizu teksta (prepoznati vrstu stiha, elemente organizacije ritma)

-                            provesti  jednostavnu naratološku analizu (prepoznati pripovjedača i fokalizaciju prema Genettovoj klasifikaciji, prepoznati pripovjedne tehnike, objasniti njihovu funkciju u tekstu) 

-                            nabrojati stilske formacije (književnopovijesna razdoblja, epohe, pravce i smjerove) u njihovom kronološkom slijedu kako su se razvijale u književnostima zapadnoga civilizacijskoga kruga

-                            opisati poetike pojedinih stilskih formacija i uzroke njihovih smjenjivanja 

-                            objasniti uzroke nemogućnosti strogog određivanja početka i završetka stilskih formacija (problemi povijesne periodizacije) 

-                            ispravno upotrebljavati osnovne književnoteoretske pojmove  - usmeno predstaviti rezultate jednostavnih stilskih, versifikacijskih, naratoloških analiza književnih tekstova 

- usmeno izložiti temu iz područja premeta i napisati seminarski rad prema pravilima akademskoga pisma