Cilj kolegija jest upoznati studente s osnovama sigurnosti, osnovnim načelima prepoznavanja i identificiranja opasnosti, štetnosti i napora te metodologijama istraživanja neželjenih događaja (nesreća i nezgoda) u radnoj i životnoj okolini.

Osnovni pojmovi s kojima će se studenti upoznati su osnovna načela i pravila zaštite na radu, definicija nezgode, nesreće, ozljede, havarije, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom, opasnosti i štetnosti, rizika i procjene opasnosti; teorijama nastanka i metodologijama istraživanja nezgoda i nesreća: analiziranjem neželjenih događaja, prikupljanjem i obradom podataka te učenjem iz zaključaka ostvarenih provedenom analizom


Uči se rad u MS Office paketu, točnije Word, Excel i Powerpoint.

Obrađuju se teme iz obrade slike i zvuka, pretraživanja interneta, pohrane podataka, operacijskih sustava, računalnih mreža i kompjuterske grafike.

Uče se osnove programiranja.

Cilj predmeta je upoznati studente s psihologijskim aspektom rada te psihologijskom problematikom u radnom procesu koja utječe na sigurnost i zdravlje zaposlenika. Omogućiti uvid u psihofiziološke promjene tijekom rada, međuljudske odnose, te oblikovanje i organizacijsku strukturu radnog okoliša. Upoznati studenta sa čimbenicima radne uspješnosti, motivacije, zadovoljstva i zaokupljenosti poslom.

Ciljevi predmeta:

1. Usvojiti znanja iz osnovnih zakonitosti prijenosa topline i mase koja su nužno potrebna za nastavak studija.
2. Steći sposobnost rješavanja problema u inženjerskoj praksi u kojima se pojavljuju procesi prijenosa topline i mase.
3. Razvijanje jednostavnog i logičnog načina mišljenja u studenata pri analizi nekog tehničkog problema.

Izvedbeni plan:

1. Mehanika fluida: Fizikalna svojstva fluida, Zakoni očuvanja mase, količine gibanja i energije, Osnovne jednadžbe. (4)
2. Općenito o mehanizmima prijenosa topline, Širenje topline provođenjem: Temperaturno polje, Temperaturni gradijent, Toplinski tok, Fourierov zakon, Koeficijent vodljivosti topline, Diferencijalna jednadžba provođenja topline. (6)
3. Stacionarno provođenje topline: Jednodimenzionalno provođenje topline kroz ravnu stijenku, kroz višeslojnu stijenku, kroz stijenku cilindra, Rubni uvjet 1. vrste, Rubni uvjet 3. vrste, Provođenje topline uz postojanje toplinskog izvora. (6)
4. Općenito o širenje topline konvekcijom. (1)
5. Strujanje tekućine, granični sloj i prijelaz topline: Laminarno strujanje u cijevi i uz ravnu ploču, Turbulentno strujanje u cijevi i uz ravnu ploču, Diferencijalne jednadžbe, Viskoznost i Newtonov zakon viskoznosti. (6)
6. Teorem sličnosti: Uvjeti sličnosti fizikalnih procesa, Simuliranje procesa konvektivnog prijelaza topline, Dimenzionalna metoda. (4)
7. Prijelaz topline pri promjeni agregatnog stanja: Pri kondenzaciji, Pri isparavanju. (3)
8. Zračenje topline: Refleksija, Apsorpcija, Propusnost, Kirchhoffov stavak, Crno tijelo, Zračenje necrnih tijela, Selektivno zračenje plinova. (3)
9. Izmjena topline zračenjem: Usporedne stijenke, Obuhvaćeno tijelo, Faktor pogleda, Koeficijent prijelaza topline zračenjem. (3)
10. Prijenos mase: Definicija gustoće masenog toka, Fickov zakon, Difuzija u plinovima i kapljevinama u stacionarnim uvjetima, Nestacionarna difuzija, Masena difuzivnost, Prijenos mase pri laminarnom i turbulentnom strujanju. (9)

Obavezna literatura:
A. Galović, Nauka o toplini II, Sveučilište u Zagrebu, 1997.

Dopunska literatura:

A. Galović, M. Tadić, B. Halasz, Zbirka zadataka iz nauke o toplini II, Sveučilište u Zagrebu, 1990.
M. N. Ozisik, Heat transfer, McGraw-Hill Int. Book Company, 1987.




Definira se pojam određenog i neodređenog integrala te iskazuje veza među njima (Newton-Leibnizova formula).

Usvajaju se osnovne tehnike integriranja: tablično, metoda supstitucije, metoda parcijalne integracije te integriranje jednostavnijih racionalnih funkcija. Usvaja se i elementarno numeričko integriranje.

Rješavaju se diferencijalne jednadžbe sa separiranim varijablama i linearne diferencijalne jednadžbe prvog reda.

Rješavaju se sustavi linearnih jednadžbi raznim metodama: metoda supstitucije, Gaussova metoda eliminacije, Cramerovo pravilo.

Definira se pojam reda i konvergencije reda te usvajaju d'Alembertov i Cauchyjev kriterij konvergencije. Usvaja se pojam radijusa konvergencije reda potencija i pojam Taylorovog reda.


Ponavlja se pojam skupa s naglaskom na skupove brojeva. Utvrđuju se svojstva realnih i kompleksnih brojeva.

Definira se pojam funkcije i grafa funkcije. Detaljno se izučavaju grafovi elementarnih funkcija, te svojstva linearne i kvadratne funkcije.

Vježba se određivanje domene funkcije, kompozicije funkcija i inverzne funkcije. Vježba se određivanje limesa niza i limesa funkcije.

Definira se pojam derivacije, te uvježbavaju pravila deriviranja. Primjenjuju se derivacije na određivanje tangenti, lokalnih ekstrema, intervala monotonosti, intervala konveksnosti/konkavnosti, te na crtanje grafova funkcija.

Cilj predmeta je upoznati studente sa organizacijom kontrole u metalurškoj praksi, načinom uzorkovanja, metodama ispitivanja kovinskih materijala i vrstama grešaka. Daje se pregled svih metoda ispitivanja kovinskih materijala a posebno se detaljno razrađuju mehanička ispitivanja (statička i dinamička) i  nerazorna ispitivanja. U okviru vježbi studenti rade jednu ili više vježbi od svake metode (osim puzanja, umora materijala i rendgenskih ispitivanja).

Sadržaj kolegija predstavlja uvod u fiziku kao znanost o prirodi - materiji i gibanju, a odgovara na pitanja od čega se univerzum sastoji i kakve zakonitosti upravljaju pojavama oko nas. Posebno se promatra jedan od najznačajnih koncepata koji su fizičari otkrili: energija i odgovarajući procesi podložni opažanju. U okviru fizike proučavamo sastavne dijelove od kojih se univerzum sastoji (koncept elementarnih čestica) i njihova međudjelovanja (koncept osnovnih sila). Fizičari proučavaju strukture veličine subatomskih čestica (0.000000000000001 m) sve do fenomena svemirskih udaljenosti (1000000000000000 m), vremenskih koje opisuju vremena procesa u atomskim jezgrama do starosti zvijezda, itd. Fizika je empirijska znanost, zasnovana na eksperimentu i odgovarajućem opažanju, a svoje rezultate izražava kvantitativno kao precizno formulirane zakone s pomoću matematičkih izraza i veličina. Dva znanstvena područja su usko povezana i često je u povijesti razvoj fizike kao usputni rezultat potaknuo/dao razvoj novih područja matematike (npr. diferencijalni i integralni račun, teorija distribucija).

Ciljevi predmeta su upoznati studente s načelima ergonomije i njihovom primjenom, steći znanje potrebno za procjenu opterećenja i faktora koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika te provesti ergonomsku analizu i redizajn radnih uvjeta, sustava, okoliša i proizvoda.