Obrana i pad Vukovara simbol su Domovinskoga rata i procesa stvaranja samostalne Republike Hrvatske. Cilj predmeta je upoznati studente s različitim izvorima proučavanja teme Vukovarske bitke, ukazati na važnost vukovarskih branitelja i zdravstvene skrbi, ali i opisati značajan doprinos žena u događajima 1991. u Vukovaru.

Svrha kolegija je produbiti razumijevanje fenomena masovne komunikacije primjenom pojmova i interpretativnih alata koje nudi semiotika. U uvodnom se dijelu kolegija izlažu osnovni semiotički pojmovi i načela semiotičke analize. U drugom se dijelu ti pojmovi i načela primjenjuju u analizi odabranih primjera masovne kulture. U trećem se dijelu izvode zaključci o koristima i ograničenjima semiotičkog pristupa masovnoj komunikaciji (u odnosu na druge pristupe).

Cilj kolegija je upoznavanje s vrstama, teorijama i osnovnim zakonitostima ljudskog učenja.

Savladavanjem predmeta bit ćete upoznati s tri glavna pristupa u psihologiji učenja:  biheviorizam, kognitivizam i socijalno učenje.

Primjenom znanja o osnovnim oblicima učenja moći ćete prepoznati njihovu primjenu u svakodnevnom životu.

Nositelj predmeta: doc. dr. sc. Natalija Ćurković (ncurkovic@fhs.hr)


Glavni cilj predmeta je studente upoznati s komunikacijskim znanostima i komunikologijom kao interdisciplinarnom i integrativnom znanošću koja nastoji riješiti i poboljšati komunikacijske prilike, dok su specifični ciljevi predmeta pružanje uvida u povijesne i suvremene komunikacijske i komunikološke teme i dinamike u svrhu ovladavanja temeljnim znanjima s toga područja kako bi studenti znali pristupati i analizirati komunikaciju na svim njezinim razinama: intrapersonalnoj, interpersonalnoj, društvenoj i medijskoj.


Kolegij se bavi vrstama masovnih medija i njihovim glavnim obilježjima, problematizira masovne medije u kontekstu socijalizacije, odgoja i obrazovanja te uči kritičkom pristupanju medijskim sadržajima s odgojnog i obrazovnog stajališta.

 


Ovaj se predmet bavi odnosom jezika i njegova konteksta. Što god izrekli i napisali, značenjski je nepotpuno dok se ne uklopi u konkretnu situaciju (npr. vrijeme, mjesto, svrha, prethodni događaji, sudionici). Usvajajući osnovne pojmove pragmatičke teorije i analize, naučit ćemo kako ljudi izrečene ili napisane riječi upotpunjavaju kontekstualnim informacijama i tako dobivaju cjelovitu poruku. Kroz raspravu i radionice osvješćivat ćemo do koje je mjere naša svakodnevna jezična komunikacija ovisna o kontekstu, ali i to kako je manipulacija vezama između jezične i izvanjezične stvarnosti ključna za domene kao što su humor, reklame i politička polemika. Naučit ćemo kako ljudi koji dolaze iz različitih kultura često različito razumijevaju iste iskaze. Kroz teoriju govornih činova promotrit ćemo načine na koje se, ako su za to zadovoljeni određeni uvjeti, jezikom može mijenjati stvarnost. Teorija uljudnosti pokazat će nam kako se kroz jezik ostvaruju hijerarhijski međuljudski odnosi.

Pragmatika će nam omogućiti bolje razumijevanje mehanizama verbalne komunikacije, a ono će nam pomoći i u uobličavanju vlastitoga jezika i u izgradnji kritičkog pristupa svemu što čujemo ili pročitamo.

Zbroj bodova i ocjena:

◦0 do 60 bodova = nedovoljan (1)

◦61 do 70 bodova = dovoljan (2)

◦71 do 80 bodova = dobar (3)

◦81 do 90 bodova = vrlo dobar (4)

◦91 do 100 bodova = izvrstan (5)

This undergraduate course offers an introduction to basic elements of understanding and explaining human social behavior from the perspective of both contemporary social sciences and philosophy of science. The course is held exclusively in English. It is open to all students enrolled in any study program in the social sciences or of the humanities.

On successful completion of the course, students will be able to:

 

  1. understand the specific character of social phenomena
  2. master the basic theoretical vocabulary of social scientific thinking;
  3. differentiate interpretation of social phenomena from their explanation;
  4. recognize the relatedness between individual and collective explanation levels of social phenomena;
  5. explicate the basic structure of social scientific explanations;
  6. name and explain the basic causal patterns ("mechanisms") underlying social phenomena (selfishness and altruism, rational choice, unintended consequences, collective beliefs and collective decision making, norms and institutions);
  7. identify valid explanations of social phenomena and differentiate them from pseudo-explanations.

 

 

Kolegij se bavi alternativnim pedagoškim idejama, pokretima i školama u Hrvatskoj i svijetu s ciljem razumijevanja alternativnih pristupa odgoju i obrazovanju te mogućnosti primjene određenih alternativnih elemenata u javnom (državnom) školstvu.