Osnovna zadaća ovog kolegija je omogućiti studentu da se, primjenom prethodno stečenih znanja iz svih predmeta prve i druge godine studija, a posebno kolegija Fiziologija na koji se kolegij Patofiziologija izravno nastavlja, upoznaju s patološkom funkcijom pojedinih organskih sustava, kao i etiopatogenetskim mehanizmima koji dovode do poremećaja funkcije i pojave bolesti.

Nastava se izvodi u obliku predavanja (45 sati) i seminara (30 sati) u semestralnom obliku. Predavanja traju 2 (s izuzetkom P9 koje traje 3 školska sata), a seminari 3 školska sata. 

Seminari studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje zdravlja i bolesti., a upoznavanje funkcije svih organskih sustava i njihovih mehanizama adaptacije na promjenljive uvjete okoline.

Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Na seminarima student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima.

Imunologija je obvezni predmet na studiju Farmacije, a sluša se tijekom ljetnog semestra 3. godine studija i ima 5 ECTS bodova. Nastava se izvodi u turnusnom obliku tijekom pet tjedana, a nastava će se održati u obliku 30 sati predavanja, 15 sati vježbi i 15 sati seminara.

Ciljevi i zadatci predmeta imunologija jesu omogućiti studentu da na temelju stečenih znanja o funkciji stanica, tkiva i organa iz predmeta Fiziologija, te Patofiziologija usvoji znanja iz područja temeljne imunologije i imunopatofiziologije, te stjecanje sposobnosti za vertikalnu nadogradnju znanja na predmetima koji slijede.

Okvirni sadržaj kolegija:

Kolegij se općenito može podijeliti u dva dijela. U prvom dijelu se obrađuje gradivo iz opće imunologije: (1) Stanice i tkiva imunosnog sustava, (2) Nespecifična imunost, (3), Antigensko predočavanje i MHC molekule, (4) Antigenski receptori i protutijela, (5) Specifična imunost posredovana limfocitima T i limfocitima. U drugom dijelu kolegija se obrađuje gradivo iz imunološkog odgovora u infekcijama, patofiziologija imunosnog odgovora (Imunost na infekcije, Imunost sluznica, Autoimunost, Imunodeficijencije, Transplantacijska i tumorska imunologija), te cijepljenje i imunoterapije.

Izvođenje nastave:

Kao što je ranije navedeno, nastava se izvodi u obliku predavanja, vježbi i seminara. Seminari i vježbe se tematski nastavljaju na gradivo obrađeno na predavanju. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu postiže se aktivnim raspravljanjem studenta tijekom seminara. Student je obavezan pripremiti gradivo o kome se raspravlja. Rad studenta nadgleda mentor koji ima pravo i dužnost razgovarati sa studentima o problemima u nastavi i savladavanju gradiva. Konzultacije se održavanju u dogovoru sa studentima tijekom i nakon održane nastave iz predmeta imunologija.

Seminari studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje zdravlja i bolesti., a upoznavanje funkcije svih organskih sustava i njihovih mehanizama adaptacije na promjenljive uvjete okoline.

Obvezna ispitna literatura:

1.        Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije.  Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet., 2016.

2.        Priručnik za vježbe iz imunologije. Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet (Hana Mahmutefendić i suradnici), 2015.

Cilj kolegija je upoznavanje s osnovnim principima molekularnih i staničnih mehanizama cirkadijalnog ritma, njegova uloga u razvoju bolesti s kliničkom primjenom u farmakoterapiji i kronofarmakologiji. Novi i moderni pristup liječenju uključuju prepoznavanje uloge molekularno genetskih čimbenika u razvoju bolesti. To zahtijeva i sposobnost razumijevanja molekularnih osnova cirkadjalnih sustava, te razumijevanje interakcija satnih „clock“ gena kao i njihova transkripcijska regulacija bazirana na transkripcijsko/translacijsko autoregulaciji s povratnom spregom. Funkcija „clock“ gena biti će opisana u kontekstu novih postignuća u području farmakoterapiji i kronofarmakologiji.