Metode identifikacije vlakana (konvencionalne i nekonvencionalne, njihova usporedba i pouzdanost). Mikroskopija (svjetlosna, elektronska, nuklearna). Vrste i specifičnosti primjene pojedinih mikroskopa (TLM, RLM, IRM, PM, SEM, TEM, CLM, AFM). Mikrofotometrija i mikromorfometrija pomoću suvremenih sustava za digitalnu analizu mikroskopskih slika. Instrumentalne kemijsko- fizikalne metode i njihova aplikacija u identifikaciji strukture i svojstava vlakana (NMR, FTIR, NIR, WAX, SAX, TGA, TMA, DTA, DSC, GC, TLC, HPLC, US, EF).Tijekom laboratorijskih vježbi kroz individualni eksperimentalni rad primjenjuju se stečena teoretska saznanja za identifikaciju vlakana.

Kolegij pruža uvid u povijesnu proizvodnju tkanina na području Mediterana, te donosi kronološki pregled modno tekstilnih trendova u razdoblju od 13. do 19. stoljeća.  Analizira se doprinos najznačajnijih tekstilnih radionica renesanse, baroka i rokokoa, te su ukazuje na utjecaje trgovačkih putova u asimilaciji pojedinih trendova i sirovina (materijala) na zapadu.

Na temelju tekstilnih artefakata ukazat će se na likovno-stilske karakteristike ornamentike i tehnike pojedinog stilskog razdoblja. Nadalje, studenti će dobiti osnovni uvid u tehnologiju tekstilne proizvodnje tijekom 15. i 16. stoljeća, u načine prezentiranja i zaštite tekstilnog tržišta, te na ulogu boje i sirovina u izgradnji klasnog društvenog identiteta.

Suvremene teme obuhvatit će zaokret u poimanju tekstila kao umjetničkog medija i tekstila kao produkta dizajna, a do kojih dolazi zahvaljujući japanskoj sinergiji tradicijskog sa suvremenom pristupom osamdesetih godina 20. stoljeća. Preispitat će se uloga tekstila u suvremenoj modnoj i umjetničkoj produkciji. 

Pregled razvoja odjeće i kostima od renesanse do 1950ih godina. Odijevanje se sagledava u kontekstu povijesno - društvenih zbivanja i umjetnosti, te se utvrđuju zajednička stilska obilježja. Cilj je upoznati se s metodologijom odjevno-likovne analize. Povijesna odjeća se sagledava kao složeno kreativno odjevno djelo, stoga se težište stavlja na analizu svih elemenata odjevne kompozicije. Analizira se oblik, njegova svojstva, međusobni odnosi odjevne ovojnice, površine i sirovine, uspoređuje se postojeći artefakt s analognim primjerima na potretima, grafici, fotografiji ili ilustraciji. Likovno - odjevna analiza se primjenjuje i u opusima kostimografa. 

Studenti će se upoznati i s metodologijom rekonstrukcije. Kroz mentorirani rad razvijaju istraživačku komponentu pripreme za potrebe rekonstrukcije ili reinterpretacije temeljene na izvorima likovne umjetnosti (fotografija, slika, grafika) i artefakata.

Kolegij se bavi pitanjem odnosa društva i mode, utjecaja trgovačkih putova i uloga pojedinih kraljevstva u oblikovanju modnih trendova unutar razdoblju od srednjeg vijeka do početka 18. stoljeća. Analizirat će se odjevna terminologija i njezina transformacija.

Kolegij je posvećen istraživanju uloge odjevnog artefakta kao memorijskog zapisa duha vremena. Pri tome se analiziraju umjetnička dijela i postojeći artefakti u svjetskim muzejskim zbirkama. Studenti će se upoznati s prvim autorima i publikacijama posvećenima analizi povijesti mode i odijevanja, zatim s ulogom zakona o raskoši u oblikovanju odjevnih trendova. Preispitat će se značenje odjeće kao nacionalnog identiteta u razdoblju od 15. do 18. stoljeća. 

Kolegij "Industrijske i otpadne vode" obrađuje specifične karakteristike otpadnih voda nastalih u tehnološkim procesima s naglaskom na tekstilnu proizvodnju te njihov utjecaj na okoliš. Kroz predavanja i laboratorijske vježbe, studenti će steći znanja o fizikalno-kemijskim i biološkim metodama analize te postupcima pripreme voda za tehnološke procese kao i postupcima pročišćavanja otpadnih voda. Poseban naglasak stavlja se na razumijevanje postupka uzorkovanja, primjenu odgovarajućih analitičkih metoda te evaluaciju rezultata u skladu s relevantnim zakonodavstvom i standardima za ispuštanje otpadnih voda u okoliš. Kroz ovaj kolegij  obraditi će se primjeri dobre prakse u upravljanju otpadnim vodama uz korištenje naprednih i održivih tehnologija za smanjenje negativnog utjecaja zagađivala na okoliš, uključujući i tehnike zbrinjavanja otpadnih muljeva.