Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij Medicina

Kolegij FIZIOLOGIJA I PATOFIZIOLOGIJA I je obvezni predmet na drugoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u II semestru, a sastoji se od 38 sati predavanja, 12 sati seminara i 16 sati vježbi (5 ECTS).

Osnovna zadaća ovog kolegija jeste omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz fizike, kemije, biologije, biokemije i normalne morfologije usvoji najprije znanje o normalnoj funkciji organizma, a neposredno potom i znanje o patofiziološkim mehanizmima, koji dovode do poremećaja normalne funkcije i pojave bolesti. Seminari i vježbe studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje zdravlja i bolesti. Pojedinačne funkcije nastoje se pritom objasniti na molekularnoj razini, te na razini organizma kao cjeline i analizirati u procesima adaptacije organizma na promjenljive uvjete vanjske okoline. Naglasak nastave je na učenju bazične i «primjenjive» fiziologije, odnosno na vertikalnoj nadogradnji znanja stečenog pri objašnjavanju osnovnih fizioloških funkcija.

Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem vježbi u laboratoriju i kompjutorskim programima koji simuliraju patološka stanja i daju kliničke korelate određenih bolesti. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima te je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja.

Sadržaj predmeta Fiziologija i patofiziologija I je sljedeći:

Opći koncepti fiziologije i patofiziologije: Koncepti zdravlja i bolesti. Homeostaza. Etiologija. patogeneza. Bolest. Kliničke manifestacije. Dijagnoza. Klinički tijek. Etiološki čimbenici.
Opći poremećaji funkcije organizma:  Poremećaji građe i funkcije makromolekula. Patofiziološka načela nasljeđivanja bolesti i sindroma i nasljedne metaboličke bolesti. Energijska homeostaza i poremećaji energijskog metabolizma. Hipoenergoze.
Stanična fiziologija i patofiziologija: Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt. Zloćudna preobrazba i rast.
Fiziologija i patofiziologija stanične membrane:  Prijenos tvari kroz stanične membrane.  Kanalopatije i poremećaji membranskog transporta. Membranski i akcijski potencijal.
Fiziologija i patofiziologija mišićnih stanica:  Kontrakcija skeletnog mišića. Podraživanje skeletnog mišića, neuro-muskularni prijenos, sprega podraživanja i kontrakcije. Kontrakcija glatkog mišića.
Krvne stanice i zgrušavanje krvi. Eritrociti. Poremećaji eritrocita. Krvne grupe. Trombociti, hemostaza i zgrušavanje krvi. Poremećaji hemostaze. Bijele krvne stanice. Poremećaji bijelih krvnih stanica. Endogeni bioaktivni spojevi.  Upala, popravak oštećenja i cijeljenje rana.
Integrativne funkcije i poremećaji integrativnih funkcija. Cjelovito reagiranje organizma na noksu Stres i adaptacija. Homeostaza. Poremećaji stresnog odgovora.

Obvezna ispitna literatura:

1. Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija (četrnaest izdanje), Medicinska naklada Zagreb, Zagreb, 2022.
2. Gamulin S, Marušić M, Kovač Z. Patofiziologija (osmo izdanje), Medicinska naklada Zagreb, 2018.
3. Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju, Medicinski fakultet Rijeka, listopad, 2001. (može se preuzeti sa Share point portala Zavoda za fiziologiju).
4. Svi sadržaji koji nisu obuhvaćeni obveznom literaturom biti će objavljeni na Internet stranici kolegija.
   

Popis dopunske literature:
1.  Alberts et al. Molecular biology of the Cell, Sixth eddition, Garland publ., New York, 2015.
2.  Abbas, Lichtman, Pilai. Stanična i molekularna imunologija (deseto izdanje), Medicinska naklada, 2022.
3.  Kumar, Cotran, Robbins: Osnove patologije, Školska knjiga, Zagreb, 2000.