Šah i kritičko mišljenje

Zdravstvena ekologija

Zaštita osoba i okoliša pri radu s radionuklidima u medicini

Uvod u znanstveni rad

Uvod u robotiku

Uvod u medicinu i povijest medicine

Urologija

Umjetna inteligencija

Umijeće raščlanjivanja i sastavljanja u znanosti: izrada konferencijskih priopćenja i sažetaka znanstvenih članaka

Ultrazvuk štitne žlijezde

Uloga HLA gena u transplantaciji organa i dijagnostici autoimunih bolesti

Tuberkuloza-prošlost i sadašnjost

Toksikologija

Tijekom kolegija analizirat će se:  osnovni principi i mehanizmi toksičnosti pojedinih skupina lijekova te biljnih i homeopatskih pripravaka; najnovije smjernice liječenja akutnih/kroničnih trovanja; postupci ispitvanja i praćenja toksičnosti lijekova od predkliničkih ispitivanja do kliničke uporabe;   lijekovi koji se najčešće primjenjuju/zloupotrebljavaju u svrhu dopinga;  osnovni zakonski propisi iz područja toksikologije lijekova.

 Sadržaj kolegija po temama: Opći principi liječenja otrovanih; Toksidromi i vitalni znakovi; Trovanje NSAI lijekovima; Trovanje kardiovaskularnim lijekovima; Trovanje psihofarmacima; Toksičnost alkohola i nikotina; Trovanje lijekovima koji izazivaju ovisnost; Toksičnost antimikrobnih lijekova; Trovanje vitaminima; Urgentna stanja u toksikologiji; Osobitosti liječenja trovanja u djece, trudnica i starijih osoba.

Socijalna medicina

Simulacija kliničkih vještina

Simulacija kliničkih vještina (SKV) obavezni je kolegij na šestoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicine. Kolegij uključuje 8 sati predavanja i 125 sati praktične nastave, ukupno 133 sata, što odgovara 6 ECTS-a. Osmišljen je kako bi studentima završne godine studija medicine omogućio učinkovito zbrinjavanje različitih medicinskih hitnoća, primjenom naprednih simulacijskih tehnika za usavršavanje kliničkog prosuđivanja, donošenje odluka i timski rad.

Kolegij koristi model obrnute učionice (flipped classroom), gdje studenti prvo samostalno prolaze kroz teorijski sadržaj na Merlin platformi prije nastave uživo. Materijali su organizirani u tematske cjeline, numerirani i označeni kako bi studenti znali koji sadržaj pripada kojoj radionici. Nakon samostalne pripreme slijede interaktivna predavanja i radionice, u kojima studenti primjenjuju teorijsko znanje u simuliranim kliničkim scenarijima temeljenima na stvarnim hitnim stanjima. Svaki scenarij vodi tim studenata (vođa tima i 2-3 člana), a tijekom simulacije studenti vježbaju prepoznavanje, procjenu i upravljanje hitnim medicinskim stanjima, uz poticanje timske komunikacije. Svaki scenarij završava debriefingom s personaliziranom povratnom informacijom za vođu tima.


Robotika u medicini

Receptorski mehanizmi u patogenezi upale i septičkog šoka

Radiologija

Psihološka medicina I

Psihijatrija

Prehrana-izvor zdravlja i bolesti

Povijest medicine u srednjem vijeku

Povijest medicine u Rijeci: od hospitala i lazareta do gradske bolnice

Pedijatrija

Patologija

Patogeneza zaraznih bolesti

Otorinolaringologija

Oksidacijski stres i antioksidansi

Obiteljska medicina

Nuklearna medicina

Neurofiziologija

Mozak i um: temelji neurofilozofije

Medicinski engleski IV

Medicinski engleski II

Medicinska sociologija

Medicinska mikrobiologija i parazitologija

Medicinska kemija i biokemija I

Medicinska genetika

Medicinska fizika i biofizika

Medicinska etika

Medicinska citogenetika u praksi

Medicinska biologija

Medicina rada

Ljudska seksualnost

Liječničke vještine II


Kongenitalne virusne infekcije

Kliničko prosuđivanje

Klinička seksologija

Klinička propedeutika

Klinička farmakologija

Klinička anatomija glave

Javno zdravstvo

Interna medicina

Imunologija

Imunofiziologija i imunopatofiziologija trudnoće

Kolegij Imunofiziologija i imunopatofiziologija trudnoće je izborni predmet na 3. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u 5. semestru, a sastoji se od 10 sati predavanja, 15 sati seminara ukupno 25 sati (1,5 ECTS).

Cilj je omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz fiziologije, patofiziologije, imunologije i morfologije posteljice usvoji znanje o normalnim fiziološkim zbivanjima tijekom trudnoće, a zatim i patofiziološkim mehanizmima, koji dovode do poremećaja normalne funkcije i pojave bolesti. Pojedinačne funkcije nastoje se objasniti na molekulskoj razini, te na razini organizma kao cjeline. Planirani ishod kolegija je stjecanje bazičnog znanja iz navedenog područja potrebnog za vertikalnu nadgradnju na kliničkim predmetima te temeljem stečenih znanja razvijanje poštivanja začeća i trudnoće.

Hitna stanja u pedijatriji kroz scenarije

Histologija i embriologija

Ginekologija i opstetricija

Fizička aktivnost i zdravo starenje

Fiziologija i patofiziologija III

Fiziologija i patofiziologija II

Fiziologija i patofiziologija I

Kolegij FIZIOLOGIJA I PATOFIZIOLOGIJA I je obvezni predmet na drugoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u II semestru, a sastoji se od 38 sati predavanja, 12 sati seminara i 16 sati vježbi (5 ECTS).

Osnovna zadaća ovog kolegija jeste omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz fizike, kemije, biologije, biokemije i normalne morfologije usvoji najprije znanje o normalnoj funkciji organizma, a neposredno potom i znanje o patofiziološkim mehanizmima, koji dovode do poremećaja normalne funkcije i pojave bolesti. Seminari i vježbe studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje zdravlja i bolesti. Pojedinačne funkcije nastoje se pritom objasniti na molekularnoj razini, te na razini organizma kao cjeline i analizirati u procesima adaptacije organizma na promjenljive uvjete vanjske okoline. Naglasak nastave je na učenju bazične i «primjenjive» fiziologije, odnosno na vertikalnoj nadogradnji znanja stečenog pri objašnjavanju osnovnih fizioloških funkcija.

Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem vježbi u laboratoriju i kompjutorskim programima koji simuliraju patološka stanja i daju kliničke korelate određenih bolesti. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima te je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja.

 

Sadržaj predmeta Fiziologija i patofiziologija I je sljedeći:

Opći koncepti fiziologije i patofiziologije: Koncepti zdravlja i bolesti. Homeostaza. Etiologija. patogeneza. Bolest. Kliničke manifestacije. Dijagnoza. Klinički tijek. Etiološki čimbenici.
Opći poremećaji funkcije organizma:  Poremećaji građe i funkcije makromolekula. Patofiziološka načela nasljeđivanja bolesti i sindroma i nasljedne metaboličke bolesti. Energijska homeostaza i poremećaji energijskog metabolizma. Hipoenergoze.
Stanična fiziologija i patofiziologija: Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt. Zloćudna preobrazba i rast.
Fiziologija i patofiziologija stanične membrane:  Prijenos tvari kroz stanične membrane.  Kanalopatije i poremećaji membranskog transporta. Membranski i akcijski potencijal.
Fiziologija i patofiziologija mišićnih stanica:  Kontrakcija skeletnog mišića. Podraživanje skeletnog mišića, neuro-muskularni prijenos, sprega podraživanja i kontrakcije. Kontrakcija glatkog mišića.
Krvne stanice i zgrušavanje krvi. Eritrociti. Poremećaji eritrocita. Krvne grupe. Trombociti, hemostaza i zgrušavanje krvi. Poremećaji hemostaze. Bijele krvne stanice. Poremećaji bijelih krvnih stanica. Endogeni bioaktivni spojevi.  Upala, popravak oštećenja i cijeljenje rana.
Integrativne funkcije i poremećaji integrativnih funkcija. Cjelovito reagiranje organizma na noksu Stres i adaptacija. Homeostaza. Poremećaji stresnog odgovora.

Obvezna ispitna literatura:

  1. Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija (četrnaest izdanje), Medicinska naklada Zagreb, Zagreb, 2022.
  2. Gamulin S, Marušić M, Kovač Z. Patofiziologija (osmo izdanje), Medicinska naklada Zagreb, 2018.
  3. Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju, Medicinski fakultet Rijeka, listopad, 2001. (može se preuzeti sa Share point portala Zavoda za fiziologiju).
  4. Svi sadržaji koji nisu obuhvaćeni obveznom literaturom biti će objavljeni na Internet stranici kolegija.

Popis dopunske literature:
1.  Alberts et al. Molecular biology of the Cell, Sixth eddition, Garland publ., New York, 2015.
2.  Abbas, Lichtman, Pilai. Stanična i molekularna imunologija (deseto izdanje), Medicinska naklada, 2022.
3.  Kumar, Cotran, Robbins: Osnove patologije, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

Fizika medicinske dijagnostike

Farmakologija

Etika i umjetna inteligencija

Epigenetika u zdravlju i bolesti

Epidemiologija

Ekonomski aspekti zdravstva

Biostatistika

Biomedicinska istraživanja i društvene vrijednosti

Biokemija II

Antropometrija

Antibiotici žrtve vlastitog uspjeha

Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina

Anatomija

Akademsko pisanje

Aditivne tehnologije

Medicinska informatika