Materijali u dentalnoj medicini

Morfologija zubi s dentalnom antropologijom

Imunologija

munologija je obvezni predmet na studiju Dentalne medicine, a sluša se tijekom zimskog semestra 2. godine studija. Nastava se izvodi u kontinuiranom obliku tijekom devet tjedana, a nastava će se održati u obliku 20 sati predavanja i 10 sati seminara, u vrijednosti od 3 ECTS kredita.

Ciljevi i zadatci predmeta imunologija jesu omogućiti studentu da na temelju stečenih znanja o funkciji stanica, tkiva i organa iz predmeta Fiziologija i patofiziologija I i II, te drugih pretkliničkih predmeta usvoji znanja o ulozi imunološkog sustava u: 1. održavanju homeostaze u cijelom organizmu i u usnoj šupljini, 2. etiopatogenezi upala i alergijskih reakcija, sistemskih autoimunosnih poremećaja i poremećaja u usnoj šupljini, te 3. stanjima imunodeficijencije. Planirani ishod predmeta je svladavanje znanja iz područja temeljne imunologije i imunopatofiziologije, te stjecanje sposobnosti za vertikalnu nadogradnju znanja na kliničkim predmetima koji slijede.

Okvirni sadržaj kolegija:

Organizacija imunološkog sustava. Limfna tkiva i organi, stanice, receptori, molekule za prepoznavanje. Nespecifična imunost. Stanice NK. Specifična imunost, Limfociti T i B, Aktivacija i suradnja imunosnih stanica, antigeni i protutijela, struktura i funkcija imunoglobulina. Komplement. Imunotolerancija. Geni i antigeni tkivne podudarnosti. Regulacija imunološkog odgovora. Autoimunosne bolesti. Reakcije preosjetljivosti. Imunodeficijencije. Imunološka podloga bolesti sluznica, poglavito usne šupljine i zuba (karijes, gingivitis, paradontitis, ulceracije, kandidijaza, AIDS). Cijepljenje.

Izvođenje nastave:

Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminari se tematski nastavljaju na gradivo obrađeno na predavanju. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu postiže se aktivnim raspravljanjem studenta tijekom seminara. Student je obavezan pripremiti gradivo o kome se raspravlja. Rad studenta nadgleda mentor koji ima pravo i dužnost razgovarati sa studentima o problemima u nastavi i savladavanju gradiva. Konzultacije se održavanju u dogovoru sa studentima tijekom i nakon održane nastave iz predmeta imunologija.

Fiziologija i patofiziologija II

Kolegij Fiziologija i patofiziologija II je obvezni kolegij na drugoj godini sveučilišnog studija Dentalne medicine. Nastava je organizirana semestralno i izvodi se u zimskome semestru. Nastava se izvodi u obliku predavanja (30 sati), seminara (15 sati) i vježbi (15 sati), što iznosi ukupno 60 sati (7,5 ECTS).

Osnovni cilj ovog kolegija je omogućiti studentu da se primjenom prethodno stečenih znanja iz svih predmeta prve godine studija, a posebno kolegija Fiziologija i patofiziologija I, upozna s normalnom funkcijom kardiovaskularnog, bubrežno-mokraćnog i respiracijskog sustava, kao i patogenetskim mehanizmima koji dovode do poremećaja njihove funkcije, odnosno do pojave bolesti. Primjena sve invazivnijih metoda liječenja bolesti zuba i usne šupljine nameće potrebu cjelovitog pristupa stomatološkom bolesniku, te će stoga upoznavanje funkcije navedenih organskih sustava omogućiti bolje razumijevanje patoloških stanja usne šupljine s kojima se susreću doktori dentalne medicine u kliničkoj praksi.

Izvođenje nastave

Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima u svrhu pripreme za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje zdravlja i bolesti. Na vježbama se koriste kompjuterski programi (Biopac) koji omogućavaju detaljnu analizu funkcije kardiovaskularnog, bubrežno-mokraćnog i respiracijskog sustava, te simuliraju patološka stanja navedenih organskih sustava. Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama.

U skladu sa Zakonom i Statutom Medicinskog fakulteta, svi oblici nastave (predavanja, vježbe i seminari) su obvezni. Opravdanost izostanaka sa seminara i vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.

Predavanja, seminari i vježbe održavaju se prema Izvedbenom nastavnom programu (INP) dostupnom studentima na platformi Merlin na koju se pristupa sa AAI adresom.

Okvirni sadržaj kolegija

Fiziologija i patofiziologija kardiovaskularnog sustava:

Struktura i funkcija srca. Srčani ciklus. Stvaranje i širenje impulsa u srcu. Elektrokardiografija. Poremećaji stvaranja i širenja impulsa u srcu s elektrokardiografskom interpretacijom. Regulacija srčanog rada. Venski priljev, srčani minutni volumen i njihova regulacija. Zatajivanje srca. Srčane greške. Opći pregled cirkulacije. Mikrocirkulacija i izmjena kapilarne tekućine. Mehanizmi regulacije krvnog protoka i arterijskog tlaka. Poremećaji arterijskog tlaka. Cirkulacijski šok.

Fiziologija i patofiziologija bubrežno-mokraćnog sustava:

Struktura i funkcija bubrega. Bubrežna filtracija i reapsorpcija. Stvaranje mokraće u bubrezima. Prerenalne, renalne i postrenalne bubrežne bolesti. Akutno i kronično bubrežno zatajenje. Edemi. 

Fiziologija i patofiziologija respiracijskog sustava sustava:

Struktura i funkcija respiracijskog sustava. Plućna ventilacija i plućna cirkulacija. Fizikalna načela izmjene plinova. Regulacija disanja. Testovi plućnih funkcija. Opstrukcijski i restrikcijski poremećaji respiracije. Insuficijencija disanja.

Regulacija i poremećaji acido-bazne ravnoteže:

Mehanizmi regulacije acido-bazne ravnoteže. Respiracijske i metaboličke acidoze. Respiracijske i metaboličke alkaloze.  Posljedice poremećaja acido-bazne ravnoteže i njihova kompenzacija.

 

Razvijanje općih kompetencija (znanja i vještina)

Na kraju kolegija Fiziologija i patofiziologija II  očekuje se da će student biti sposoban:

1.       promatrati stanicu i organizam kao integrirani sustav, interpretirati i objasniti normalne i poremećene fiziološke vrijednosti, kao i temeljne fiziološke i  patofiziološke testove.

2.       kritički prosuditi pojedina stanja organizma, posebice normalno funkcioniranje i poremećaje pojedinih organskih sustava.

Razvijanje specifičnih kompetencija (znanja i vještina)

Na kraju kolegija Fiziologija i patofiziologija II očekuje se da će student biti sposoban:

1.       objasniti normalan rad i elektrofiziologiju srca, fizikalna svojstva cirkulacijskog sustava i mehanizme regulacije arterijskog tlaka, kapilarnu dinamiku, kao i mehanizme nastanka poremećaja kardiovaskularnog sustava.

2.       objasniti funkciju nefrona, mehanizme stvaranja mokraće, ulogu bubrega u regulaciji sastava i volumena izvanstanične tekućine, kao i mehanizme nastanka bubrežnih bolesti i bubrežnog zatajenja.

3.       objasniti strukturu i funkciju respiracijskog sustava, regulaciju disanja, te mehanizme nastanka respiracijskih poremećaja.

4.       objasniti mehanizme regulacije acido-bazne ravnoteže, poremećaje acido-bazne ravnoteže i njihove posljedice.