U prvom se dijelu kolegija kratko se izlažu neki pojavni oblici i mehanizmi individualnog i društvenog ponašanja. U drugom se dijelu objašnjavaju procesi koji utječu na formiranje i promjenu kolektivnih vjerovanja („javnog mišljenja“): propaganda, medijsko kreiranje suglasja, stereotipizacija, samoprezentacija, falsifikacija preferencija, pluralističko neznanje, spirala šutnje, lažni konsenzus, efekt trećih osoba, bandwagon efekt itd.. U trećem se dijelu razmatraju temeljna politička (svjetonazorska) uvjerenja sa stajališta suvremenih spoznaja o ljudskoj prirodi kao i izazovi koji očekuju liberalne demokracije u 21. stoljeću.

Cilj je predmeta osposobiti studente za identifikaciju različitih teorijskih polazišta i kriterija važnih za nastanak teorijskih modela nastavnih umijeća. Na temelju usvojenih  modela odnosa teorije i prakse u didaktici, studenti će razviti temeljna nastavna umijeća, koja (pored ostalog) uključuju i držanje i takt u pedagoškom ophođenju s učenicima u nastavi.
Studenti će samostalno «izgrađivati» teorijske modele nastavnog rada uz kritički odnos spram njih kao i onih već poznatih, upoznati pedagoške i didaktičke pojmove i pojave umijeća nastavnika, steći kompetencije za kritičku raščlambu nastavnog procesa u osnovnoj i srednjoj školi, te upoznati model izgradnje kurikuluma nastave, planiranje i pripremanje nastavnog sata, razvoj razrednog ozračja, model postupka određivanja učenikova postignuća u školi te model odgojnog partnerstva s roditeljima.