Studenti će saznati glavne informacije o Sveučilištu i korištenju izvora za učenje te ići u zajedničke posjete informacijskim i baštinskim ustanovama u Zadru.

Cilj nastavnog procesa je da se kroz sadržaj kolegija i nastavne aktivnosti studente upozna s osnovnim pojmovima vezanim uz informacijske tehnologije, povijesnim razvojem istih, kao i s mogućnošću primjene informacijskih  tehnologija (IT) u radu, obrazovanju i poslovanju. Usvajanjem osnovnih tehničkih znanja o različitim IT studenti stječu nužna znanja, a kroz vježbe i vještine, potrebne za njihov stručni profil, te predstavljaju osnovu koju će proširiti na drugim kolegijima studijskog programa. U kolegiju je posebno je istaknut koncept etičke primjene IT i problem pouzdanosti, te sigurnosti primjene istih. Kroz praktične vježbe teži se da studenti nauče upotrebljavati računalo i druge IT kao sredstvo komunikacije, organizacije i strukturiranja podataka i dokumenata, prikupljanja korisnih informacija, obrade podataka i pohranjivanja podataka u baze podataka. Vježbe i predavanja studente redovito upućuju na potrebu za cjeloživotnim učenjem i pokazuje im se kako će u tom procesu IT odigrati bitnu ulogu. 

U prvom dijelu kolegija studenti će se upoznati s pojmom baštine, uključujući sve vrste baštine, te konceptom cjelovite brige za baštinu, kao i problemom komuniciranja baštine, osobito u kontekstu baštinskih ustanova. Studenti će se upoznati s načinima na koji baštinske ustanove skrbe za baštinu, kao i načinima njezine organizacije, zaštite i prezentacije. Obradit će se temeljni pojmovi usmene kulture, informacijske kulture starog svijeta (Egipat, Grčka, Rim, Daleki Istok), zapisi na kamenu, voštane pločice, papirus, svitak. Počeci informacijske kulture Zapada (srednji vijek), crkvena i svjetovna informacijska kultura, rukopisi (osobito kodeksi). Podjela poslova u pisarnicama, opis poslova u pisarnici; razvoj medija za pisanje i prijenos informacija (voštane pločice –svitak – kodeks); pergamena – proizvodnja, upotreba, cijena; paleografska obilježja. Temelji paleografije (povijest pisma, definiranje paleografije; svrha paleografije u kontekstu informacijske znanosti); kodikologije (planiranje kodeksa, priređivanje materijala za pisanje, arci i oblikovanje araka, formati kodeksa, slaganje araka, iluminiranje, uvez; oblik kodeksa u odnosu na sadržaj; definiranje kodikologije, svrha kodikologije u kontekstu informacijske znanosti); te osobito prijelaz iz rukopisne kulture u kulturu tiska. Ručno tiskana knjige. Osobitosti ručnog tiska; tiskarske oficine (podjela poslova, ekonomska usmjerenost, tiskarski znakovi, planiranje tiskanja, tiskanje, cenzura, uvez, transport; put knjige). Papir – pojava, proizvodnja, osobitosti, uloga vodenih žigova; društvene posljedice pojave tiska: knjiga u samostanima – crkveni redovi i njihov odnos prema knjizi; osnutak sveučilišta i utjecaj sveučilišta na informacijsku kulturu. Povijest knjižnica – privatne i javne knjižnice; načini čuvanja i korištenja knjiga u knjižnicama. Tiskari i nakladnici (u kontekstu stare knjige – razdoblje do strojnog tiska). Rukopisi – liturgijski i svjetovni; glasno i tiho čitanje; povijest čitanja;  čitaonička društva. Trojezična i tropismena kultura hrvatskog srednjovjekovlja. Tiskarstvo, knjižarstvo i nakladništvo u Hrvatskoj od prvotiska do 20. stoljeća. Digitalizacija i istraživanje kulturne baštine u digitalno doba.

Tijekom ovog kolegija studenti će se upoznati s osnovnim pojmovima vezanim uz online pretraživanje različitihinformacijskih izvora, koji se razlikuju po vrsti, nosaču, mediju, formatu i sl. Pri tome će naučiti učinkovitokoristiti knjižnične kataloge, web tražilice, te različite bibliografske baze podataka. Studenti će usvojiti temeljnaznanja o teoriji informacijskog pretraživanja, strukturama baza podataka, oblikovanju upita te korištenju drugihznačajki pretraživanja kao što su znakovi za kraćenje, stopwords, Booleovi i drugi operatori i sl. Također ćeovladati vještinama prosudbe web izvora.

Cilj : primjena teorijskih i praktičnih znanja iz opće kineziologije; prepoznavanje učinaka tjelesnog vježbanja na antropološki status studenata; osposobljavanje studenata za samostalno vježbanje u svrhu očuvanja i unapređivanja zdravlja; promicanje sportske kulture i prijenos temeljnih teorijskih i praktičnih kinezioloških i motoričkih znanja; upotreba stečenih znanja za očuvanje primjerene tjelesne kondicije u svim životnim razdobljima.

Na kolegiju se upoznajemo s poviješću i značajem logike kao fundamentalne discipline. Detaljno ćemo proći kroz račune sudova (iskaznu logiku) i predikata (priročna logika). Naglasak se stavlja na poveznice prema metodologiji znanosti, statistici, građi računala.