Napredno programiranje

Kroz nastavne cjeline i aktivnosti studenti se osposobljavaju za primjenu nekih naprednih načela funkcijskog i objektno-orijentiranog programiranja prilikom razvoja programskih rješenja Python programskim jezikom koja mogu sadržavati jednostavne i složene strukture podataka. Uz to, naglasak je stavljen i na naprednije tehnike i pristupe obrade tekstualnih datoteka, te rad sa strukturiranim, polustrukturiranim i nestrukturiranim skupovima podataka koji se dohvaćaju iz različitih izvora.  

Oblikovanje baza podataka

Kolegij je namijenjen kao prvi susret s bazama podataka te prenosi vezanu teoriju i praksu.  Gradivo kreće od prikaza problematike organizacije i održavanja podataka. Na vježbama se počinje s implementacijom najjednostavnije baze podataka na temelju koje se prikazuju problemi vezani uz modeliranje podataka. Nakon usvojenih osnova o ulozi i značajkama baza podataka, predavanja i vježbe se fokusiraju na relacijski model podataka i rješavanje uočenih problema. Pri tome se radi s jezikom SQL putem kojeg se provode osnovne radnje s podacima: stvaranje baze i tablica te dodavanje, mijenjanje, brisanje i dohvat zapisa.

Organizacija informacija II

Studenti će se u okviru predmeta upoznati s razvojem, strukturom i standardima za izgradnju strojno čitljivih (online) kataloga.

Na predavanjima studenti se upoznaju se sa strukturom MARC zapisa relevantnom za razumijevanje strojno čitljivog zapisa u svrhu razumijevanja daljnjeg razvoja internetskih formata i metapodataka. Bit će predstavljen povijesni razvoj OPAC-a, te promjena prirode kataloga i njegova integracija s drugim alatima za pronalaženje informacija. Razmotrit će se postupci korisnika u pristupu katalozima prema konceptualnom modelu IFLA-LRM novi način modeliranja bibliografskih i autoriziranih podataka, te implementacija modela.

Na seminarima će studenti produbiti svoje razumijevanje pojmova u sklopu odnosa ISBD-UNIMARC, bibliografskih  odnosa i povezivanja zapisa u bibliografskoj i normativnoj bazi podataka, te Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima.

Nadalje, studenti će se upoznati s definicijom i svojstvima informacijskog objekta, te pojmom, svrhom, kategorizacijom i primjenom metapodataka. Upoznat će se s temeljnim pojmovima metapodaci, sheme metapodataka, jezik za opisivanje strukture podataka (XML), vrijednost sadržaja metapodataka, imensko mjesto (namespace), aplikacijski profili (lokalne verzije) i interoperabilnost shema metapodataka. Detaljno će se upoznati s deskriptivnim metapodacima, posebno sa shemom Dublin Core, a pregledno s administrativnim i strukturalnim metapodacima, te metapodacima za dugoročnu zaštitu i upravljanje autorskim pravima. Dodatno će se upoznati sa shemom metapodataka za opis vizualnih objekata i shemom za opis arhivskog gradiva, te konceptima opis na razini zbirke i informacijski krajolik, te shemom ONIX nakladničke zajednice. Upoznat će se s temeljnim pojmom identifikator informacijskog objekta.

U okviru vježbi studenti će ovladati vještinama formalnog i sadržajnog označivanja publikacija u formatu UNIMARC. Vježbe se izvode uz pomoć odgovarajućih softvera za strojno čitljivo katalogiziranje.

Nadalje, upoznat će se s temeljnim pojmovima i obilježjima formata za kodiranje metapodataka XML; sa shemama metapodataka Dublin Core, METS, CDWA i sl.; s mrežnim metapodacima (mikroformati, tagiranje, Schema.org...) i s umreženim podacima (Linked data). Na primjerima iz prakse izrađivat će zapise metapodataka u pojedinim shemama te će prevoditi tj. mapirati metapodatke

Praktičan rad

Praktičan rad

Statistika za informacijske stručnjake

Na kolegiju ćete se upoznati s osnovnim statističkim pojmovima, vještinama čitanja statističkih izvještaja, te izradom jednostavnih statističkih obrada podataka.

Uvod u sociologiju knjige i čitanja

Osnovni pojmovi znanosti o društvu; Važnost pismenosti i  informacijska pismenost, medijska pismenost; Sociološki pristupi usmenoj i pisanoj komunikaciji; Osobitosti čitateljskog čina; Mediji i svijest; Cenzura kroz povijest; Paradoksi informacijske revolucije; Društveni kontekst knjige i ostalih medija; Pregled istraživanja o čitanju; Sociološki pristupi tumačenju suradnje nakladnika, knjižnica i knjižara; Globalni trendovi u nakladništvu i njihov utjecaj na čitanje.