Studenti će se na temelju literature upoznati s pojmom digitalne humanistike. Upoznat će se s metodologijom znanstvenih istraživanja unutar humanističkih znanosti utemeljenom na principima informacijskih tehnologija te istražiti na koji način informacijske tehnologije mogu koristiti istraživačima i izdavačima književnih i drugih tekstova. Upoznat će se s komparativnim prednostima istraživanja teksta u digitalnom okruženju uz uporabu alata za označivanje i drugih mogućnosti istraživanja digitalnog teksta u opreci prema mogućnostima istraživanja tiskanog teksta. Istražit će se svi aspekti obrade i prezentacije digitaliziranog teksta, uključujući diseminaciju informacija o rezultatima istraživanja i prezentaciju pisane baštine u digitalnom okruženju. Praksu digitalne humanistike studenti će upoznati na temelju analize postojećih hrvatskih i međunarodnih projekata koji se u svojim istraživanjima i prezentaciji teksta koriste informacijskom tehnologijom. Upoznat će se s teorijom Text Encoding inicijative i mogućnostima analize označenog teksta TEI oznakama, ali i drugim mogućnostima označivanja, npr. označivanjem digitalnih surogata dokumenata. Studenti će se upoznati s projektima utemeljnim na GIS sustavu za prostornu i vremensku lokalizaciju podataka, te s infrastrukturom za ponovo korištenje podataka znanstvenih istraživanja i alatima za vizualizaciju informacija. Osobita će se pozornost obratiti na odnos DH i informacijskih i komunikacijskih znanosti te posebno visokoškolskih knjižnica i DH.

Na seminarima studenti će raspravljati o pročitanoj temeljnoj literaturi iz područja teorije digitalne humanistike te o proučenim odabranim projektima iz područja digitalne humanistike

Sadržaj ovog predmeta studentima nudi teorijski okvir za razumijevanje potrebakorisnika informacija u različitim kontekstima, s osvrtom na individualne potrebei specifičnosti posebnih korisničkih skupina. Studenti se upoznaju s terminologijom, pristupima i modelima HIB (Human Information Behaviour)područja, te s rezultatima istraživanja i njihovom metodologijom kako bi seosposobili za samostalna istraživanja u navedenom području i njihovommogućom praktičnom primjenom u radu s korisnicima. Polazi se od tipologijakorisnika informacija, zatim od studija ponašanja korisnika pri traženjuinformacija, te se sagledavaju implikacije na rad informacijskih ustanova. U dijelukoji se odnosi na traženje informacija u određenom kontekstu studenti seupoznaju s posebnim korisničkim skupinama i potrebama i ponašanjima kojiproizlaze iz određenog konteksta. U području istraživanja korisničkih potreba iponašanja studenti upoznaju metodološke postupke specifične za područje.

Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim konceptima, zadacima i tehnikama rudarenja podataka. Kroz nastavne aktivnosti glavna intencija je razvoj fundamentalnih znanja i vještina vezanih uz primjenu rudarenja podataka u specifičnim problemima iz različitih domena, npr. klasifikacija slika, predviđanje cijena dionica, segmentacija kupaca i sl. Pored toga, studenti će naučiti postavljati i provoditi eksperimente primjenom metoda rudarenja podataka s naglaskom na  sljedeće faze: prikupljanje podataka, razumijevanje podataka i problema, predprocesiranje podataka, izbor prikladnog modela za dani zadatak, vizualizacija rezultata eksperimenata i njihova interpretacija. Pisanjem izvješća o provedenim eksperimentima studenti prolaze gotovo cijeli  istraživački proces. Ovakvim konceptom predmeta studenti su pripremljeni za možebitnu primjenu rudarenje podataka kao komplementarne metode istraživanja u diplomskom radu.