U kolegiju se proučava kompleksnost geografskih obilježja jadranskog bazena koje su utjecale na povijesno-geografske procese.

Povijesni razvoj geologije; Postanak i građa Zemlje;
Kristalografija: svojstva  kristala, kristalna rešetka, kristalni sustavi; Mineralogija: osnovna svojstva minerala; Sistematika minerala (silikata, nesilikata);  Petrologija magmatskih, sedimentnih, metamorfnih i piroklastičnih stijena: geneza, sistematika. Vježbe na modelima kristalnih rešetki, uzorcima minerala i stijena
Primarni strukturni elementi litosfere (sloj...); Uvod u tektoniku; Osnovne strukturne jedinice litosfere: bore, rasjedi, navlake, pukotine

Povijesni razvoj geologije; Postanak i građa Zemlje;
Kristalografija: svojstva  kristala, kristalna rešetka, kristalni sustavi; Mineralogija: osnovna svojstva minerala; Sistematika minerala (silikata, nesilikata);  Petrologija magmatskih, sedimentnih, metamorfnih i piroklastičnih stijena: geneza, sistematika. Vježbe na modelima kristalnih rešetki, uzorcima minerala i stijena
Primarni strukturni elementi litosfere (sloj...); Uvod u tektoniku; Osnovne strukturne jedinice litosfere: bore, rasjedi, navlake, pukotine

Primjena multimedijskih sadržaja u geografiji.

Predavanja: Geoinformacije. Geoinformatika. Poddiscipline i primjena geoinformatike. Sastavnice informatike i geoinformatike. Načini integriranja informatičkih tehnologija unutar geografije. Vrste računalne grafike. Modeliranje podataka i baze podataka. Geografski informacijski sustavi (GIS). Prikupljanje podataka. Globalni položajni sustav (GPS). Obrada podataka. Javni servisi za pristup podatcima i geoinformacijama. Vježbe: Uređivanje MS Word, MS Excel i MS
PowerPoint dokumenata. Izrada .pdf dokumenata. Izrada i obrada vektorskih grafičkih dokumenata. Uvod u sučelje GIS računalnih programa. Projektni zadatak u sklopu vježbi: Izrada i uređivanje vlastitog automatiziranog MS Word dokumenta. Objedinjavanje teksta s preuzetim i autorskim (samostalno izrađenim) grafičkim i
tabelarnim prilozima.

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovama znanstveno-istraživačkog rada, osposobiti ih za istraživanje na određenu temu primjenjujući znanstveno-istraživački i kritički pristup te za pisanje seminarskih radova.

U okviru Matematičke geografije razmatraju se oblik i dimenzije Zemlje, gibanja Zemlje (rotacija, revolucija, precesija i nutacija) te njihova povezanost s vremenskom i prostornom orijentacijom (na vidiku, na Zemljinoj površini i na nebeskoj sferi). Matematička geografija uvod je u kolegije fizičke geografije i kartografiju.

Kolegij predstavlja uvod u geografiju kao znanstvenu disciplinu, govori o razvoju geografije, njezinoj strukturi i glavnim obilježjima. Nakon uvodnog izlaganja o položaju geografije unutar sustava znanosti, sljedećih nekoliko predavanja je posvećeno razvoju geografije od antike do današnjih dana. Obrađuju se najvažnije geografske škole (njemačka, francuska, britanska, američka, ruska) kao i njihovi predstavnici. Zasebno se proučava razvoj geografije u Hrvatskoj. Nakon toga se analizira struktura geografije; njezina podjela na opću i regionalnu te fizičku i antropogeografiju u sklopu kojih se studenti upoznaju s osnovnim geografskim (pod)disciplinama. Posebna pažnja je posvećena regionalnoj geografiji i njezinim značajkama unutar metodološkog sustava geografije. To se odnosi na pojam regije i regionalizacije, NUTS regija, regionalizma, upravno-teritorijalnih jedinica i drugih aspekata regionalnogeografske tematike.