U kolegiju se proučava kompleksnost geografskih obilježja jadranskog bazena koje su utjecale na povijesno-geografske procese.

Povijest istraživanja mora. Geologija mora: oceanski bazeni – strukture i evolucija; Dubokomorski sedimenti; Geomorfologija obala i dinamika obalnog mora; Fizika mora: valovi, struje, morske mijene; Cirkulacija svjetskog mora, Promjene morske razine; Osnove kemije mora: kemijski elementi i spojevi – distribucija i uloga, Osnove biologije mora: biocenoze - distribucija i uloga. Paleooceanografija. Resursi mora

Kako je prostor najvažniji turistički resurs, kroz ovaj kolegij studentima će se predstaviti najznačajniji elementi turističke atrakcijske osnove. Poseban naglasak biti će na prirodnim atraktivnim resursima, stvarnim i potencijalnim.

Kroz seminarske radove studenti će detaljnije istražiti, analizirati i predstaviti posebnosti prirodnih resursa pojedinih turističkih regija Hrvatske. 

Sadržaj kolegija obuhvaća upoznavanje s problematikom broja hrvatskih otoka, definiranja otoka, a time i definiranja hrvatskog otočnog prostora. Posebna pozornost posvećena je prirodno-geografskoj osnovi razvoja hrvatskih otoka te društveno-gospodarskim procesima koji su u pojedinim povijesnim razdobljima uvjetovali nastanak i razvoj otočnih naselja te evoluciju specifičnog otočnogkrajolika. Zasebno su obrađeni pojedini aspekti gospodarskog razvoja otoka tijekom prošlosti i u suvremeno doba. Stanovništvo hrvatskih otoka, kao glavni nositelj razvoja tog prostora, zasebno je izdvojeno i analizirano, a posebna pozornost u demografskom aspektu razvoja otoka, posvećena je suvremenim problemima depopulacije i starenja otočnog stanovništva. Poradi boljeg razumijevanja otočnog prostora i problema s kojim se taj prostor suočava, u sklopu kolegija je predviđen i poludnevni obilazak jednog od zadarskih otoka. Kroz seminarske radove studenti će detaljnije obraditi pojedine teme vezane uz problematiku eksploatiranja prirodne osnove otočnog prostora ili pojedinih otočnih skupina, njihovog gospodarskog i demografskog razvoja te prometnog povezivanja.

Kolegij s geografskog stajališta razmatra krajolik. Prvih nekoliko predavanja su teoretska osnova o krajoliku, njegovim posebnostima i pojedinim geografskim školama koje su najviše doprinijeli spoznajama o krajoliku. Također su obrađene krajoliku srodne teme kao okoliš i povijest okoliša, krajobrazna ekologija i promjene korištenja zemljišta. Potom se analiziraju glavne odrednice promjena u okolišu, korištenja zemljišta i razvoja krajolika u svijetu s naglaskom na područja Europe i Sredozemlja. Kronološki, radi se o razdoblju od prapovijesti do danas. Zasebno predavanje čini korištenje okoliša i razvoj krajolika na području Hrvatske. U okviru vježbe objašnjenje su različite metode analize krajolika i korištenja zemljišta koristeći arhivsku i suvremenu građu i GIS tehnologiju.

Cilj kolegija je upoznati studente s temeljima integralnog upravljanja obalnim područjima, programima i planovima putem kojih se provodi upravljanje obalnim područjima u svijetu i na Mediteranu, osposobiti ih za analizu prirodno-geografskih i društveno-geografskih resursa u obalnim područjima znanstveno-istraživački i kritički pristup.

Cilj kolegija je upoznati studente s općom metodologijom znanstveno-istraživačkog rada, znanstveno-istraživačkim metodama, znanstveno-istraživačkim metodama u geografiji, osposobiti ih za samostalno istraživanje, interpretaciju i prezentaciju rezultata istraživanja.