Kolegij Upravljanje prostorom i smanjenje rizika od katastrofa za cilj ima istaknuti ulogu geografije u upravljanju prostorom u kontekstu smanjenja rizika od katastrofa. Pri tome je naglasak na proučavanju okolišne, prostorne, društvene i ekonomske dimenzije ranjivosti prostora i društva u cjelini, te na kompleksnosti i važnosti pravovremene i točne procjene ranjivosti i otpornosti na određenom području s ciljem smanjenja rizika i upravljanja katastrofama. Studenti bi kroz predavanja i vježbe trebali steći znanja i vještine uočavanja procesa i uvjeta koji utječu na ranjivost prostora i društva u cjelini te kako prepoznati mjere i aktivnosti koje daju odgovore kako izraditi analize i procjene ugroženosti. Pri tome je velik naglasak na razumijevanju konceptualnih i stručnih osnova prostorne analize i geografskih informacijskih sustava (GIS) u svrhu smanjenja rizika od katastrofa.

Preoblikovanje Zemljine površine (promjena rasporeda kopnenih masa na Zemlji s obzirom na geografsku širinu, orografske promjene, promjene odnosa kopna i mora izazvane transgresijom/regresijom i dr.). Međuovisnost razvoja reljefa i promjena klime. Rekonstrukcija (paleo)okoliša i razumijevanje procesa koji su na njega utjecali i oblikovali ga. Kroz nastavni plan kolegija determinirati će se prirodni procesi koji uvjetuju promjene u okolišu, razmatrati pitanja vezana za probleme razlikovanja prirodne varijabilnosti koje uzrokuju ljudi, razmatrati doprinos modeliranja za razumijevanje i predviđanje promjena u okolišu, te će se navesti i opisati metode i tehnike pomoću kojih se istražuje prošlost okoliša i njegove promjene.Kroz kolegij studenti bi trebali steći znanje o tome kako prirodni i društveni procesi utječu jedni na druge te znanja o vremenskim i prostornim skalama na kojoj se ti procesi odvijaju. Očekuje se razumijevanje: različitih izvora iz kojih se  promjene u okolišu mogu rekonstruirati, razlika između proxy i instrumentalnih podataka, procesa i poteškoća vezanih uz predviđanje, ljudske utjecaj i buduće promjene u okolišu.

Pridonijeti uključivanju prostorne varijable u objašnjavanju geografskih aspekata oblikovanja i vrednovanja kulturne baštine te steći kompetencije samostalnoga razmatranja međudjelovanja kulture i prostora.

U okviru diplomskog seminara studenti se upoznaju s metodologijom izrade diplomskog rada. U uvodnim izlaganjima detaljno će ih se uputiti u način osmišljavanja koncepcije tj. sinopsisa rada, načine prikupljanja literature i izvora, korištenje mrežnih izvora informacija, tehničko uređivanje diplomskog rada te procedure prijave, a potom i obrane diplomskog rada. Nakon uvodnih predavanja studenti izlažu sinopsise svojih diplomskih radova pred mentorima i komentorima.  Pri kraju semestra studenti svojim mentorima predaju diplomski seminar koji je sažeta verzija dijela diplomskog rada i koji čini uvod u diplomski rad.