Osnovni cilj ovog kolegija je stjecanje temeljnih znanja o građi  i funkcijama vegetativnog i endokrinog sustava, te biološkim osnovama hranjenja, pijenja, kao i  ulozi hormona u ponašanju.

Hi – kvadrat
Smisao i načela korelacije i regresije
Pearsonov koeficijent korelacije
Prognoza rezultata
Višestruka regresijska analiza
Alternativni koeficijenti korelacije
Jednostavna analiza varijance: nezavisni uzorci
Jednostavna analiza varijance: zavisni uzroci
Složena analiza varijance: nezavisni uzorci
Složena analiza varijance: mješoviti nacrt
Neparametrijski statistički postupci

Kolegij pokriva sve temeljne spoznaje koje se tiču ljudske percepcije i pažnje. Najveći naglasak je na vidnoj percepciji čemu je posvećena polovica kolegija (percepcija svjetine i rubova, percepcija boja, dubine, oblika, kretanja). Osim vidje percepcije, također se studiraju složeniji aspekti slušne percepcije (govor i glazba). Teorije percepcije se tumače zajedno s temeljnim perceptivnim osobinama kao što je su perceptivne konstante.  Procesi pažnje se studiraju kroz 4 glavna zadatka pažnje (orijentacija, filtriranje, pretraživanje i očekivanje), nakon čega slijedi detaljno proučavanje teorija pažnje. Na kraju se studiraju promjene u perceptivnim procesima kroz utjecaj razvoja i iskustva.

Kolegij obuhvaća uvodne teme i osnovne sadržaje iz područja razvojne psihologije, koji su nužni za razumijevanje sadržaja ostalih kolegija iz ovoga područja. Opisuje i objašnjava određenje, ciljeve, osnovne pojmove i ključna pitanja razvojne psihologije; povijest i filozofske korijene razvojne psihologije; periodizaciju razvoja i osnovne zakonitosti razvoja. Nadalje, opisuje, razmatra i uspoređuje osnovne pristupe razvoju (psihodinamski, bihevioristički, kognitivistički, ekološki, etološki), razvojne teorije u okviru tih pristupa (Freud, Erikson, teorije učenja, Piaget, Vigotski, Bronfenbrenner) te metode i etička načela istraživanja razvoja. Kolegij se bavi i utjecajem naslijeđa i okoline te njihove interakcije na razvoj.