Temeljni cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima te teorijskim i metodološkim okvirima koji se javljaju i rabe u istraživanjima jezične politike i jezičnoga planiranja. U takvim okvirima jezik se posmatra ne samo kao oblik ljudskoga djelovanja, već prvenstveno kao predmet takvoga djelovanja. Sukladno tome, ciljevi kolegija se odnose na osposobljavanje studenata za kritičko razmišljanje spram relevantnih teorijskih okvira i metodoloških postupaka, ali i niza područja ljudskoga djelovanja unutar kojih se manifestiraju jezične politike i jezična planiranja. Problematika koja se odnosi na istraživanja jezičnih politika i jezičnoga planiranja uključuje pitanja nacionalnosti, nacionalizma, nacionalnih jezika, službenih jezika, statusa manjinskih zajednica i njihovih jezika te ugroženih jezika. Pri tome se osobita pozornost posvećuje kontekstualiziranju navedenih aspekata u sklopu globalizacijskih procesa. Nadalje, cilj je kolegija osposobljavanje studenata za kritičko razmišljanje spram pojavnosti jezičnih politika i jezičnoga planiranja u obrazovnom kontekstu, medijima i ostalim javnim, ali i privatnim prostorima. Slučajevi koji ilustriraju određenu problematiku su različiti, ali se prvenstveno odnose na analizu jezičnih politika i jezičnoga planiranja u višejezičnim, dominantno-anglofonim kontekstima. Na taj se način omogućuje jasnije sagledavanje jezika kao predmeta ljudskoga djelovanja sa svih relevantnih aspekata djelovanja unutar određene zajednice, ali i šire.
S obzirom na navedene ciljeve i strukturu kolegija, studenti imaju obvezu izrade seminarskoga rada na temu vezanu za određenu jezičnu politiku i određeni aspekt jezičnoga planiranja. Cilj seminarskog rada je usvajanje i uvježbavanje vještina potrebnih za pisanje seminarskih radova, ali i samostalna razrada određene problematike kroz kritičko promišljanje i primjenu znanstvenog okvira.
- Nositelj kolegija: Sanja Škifić
Pored pregleda povijesnog razvoja traduktologije (teorije prevođenja, translatologije, prevodilaštva, prijevodnih studija) kao discipline koji obuhvaća presjek najranijih pristupa od Cicerona, Horacija i Sv. Jeronima do suvremenih autora poput Gayatri Chakravorty Spivak, Lawrencea Venutija, Antoinea Bermana, Susan Bassnett, Andrea Lefeverea, itd. u sklopu kolegija studenti/ce će se upoznati s glavnim trendovima, pristupima i problemima koji se pojavljuju u teoriji i praksi književnog prevođenja: proces i čin prevođenja, autorstvo u prevođenju, prevoditelj kao autor, tretman, recepcija, kategorizacija i status književnih prijevoda i prevoditelja u kulturi primateljici, odnosno u Hrvatskoj i inozemstvu, problemi prilikom izbora određenog djela za prijevod i njegova objavljivanja, etika prevođenja, odnosno problem prijevodâ koji svojom kvalitetom ne zadovoljavaju standarde te tako utječu na prezentaciju djela i autora u kulturi primateljici, sustav prijevodne književnosti unutar sustava nacionalne književnosti, različite strategije i pristupi prevođenju poput podomaćivanja, postranjivanja, otpora u prijevodu, itd.
- Nositelj kolegija: Tomislav Kuzmanović
Kolegij daje uvid u: povijest bavljenja istraživanjima jezičnih dodira; vrste jezičnih dodira; osnovne karakteristike jezičnoga posuđivanja; osnovne postavke i karakteristike bilingvizma; u karakteristične pojave prilikom integracije transferonima (kontaktema, posuđenica) na različitim jezičnim razinama (ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj) te u osnovna teorijska i praktična rješenja i pristupe proučavanju jezičnih dodira (ponajviše) na primjerima kontakata engleskoga i hrvatskog jezika.
- Nositelj kolegija: Ivo Fabijanić
Kolegij daje uvid u: područje/-a unutar lingvistike u kojem leksikologija nalazi svoje teoretske temelje i praktičnu primjenu; u osnovne karakteristike engleskoga leksika, povijesni razvoj i strukturu prema povijesnim utjecajima drugih jezika na engleski leksikon; u osnovnu podjelu riječi na leksičke i gramatičke; u osnovne morfološke karakteristike riječi i njihovu podjelu prema tim karakteristikama; vrste značenja morfema od kojih se tvore riječi; u osnove semantike i semiotike (denotacija, konotacija, jezični znak); u funkcionalno/ kontekstualno značenje; u aspekte leksičkoga značenja i različite rezultate promjene značenja riječi; u tvorbu riječi, tvorbene vrste u suvremenom engleskom jeziku te njihovim karakteristikama i elementima; u osnove pristupa proučavanja mentalnoga leksikona i konceptualnih metafora.
- Nositelj kolegija: Ivo Fabijanić
- Nositelj kolegija: Anna Martinović
The students will gain insight into the phenomena of violence present in contemporary American literature and culture. Through the analysis of various social issues as well as literary texts the student will gain an insight into the reoccurring presence and re-affirmation, which in turn can be observed as a subversive instrument whose function is the questioning and the subverting of the utopian perception of the American dream. By attempting to follow the development of violent paradigms, and through the analysis of its roots, the course will attempt to emphasize the role of literature within the process of articulation of the American “national anxiety”. In addition to this, through their seminar work, the students are expected to continue, in a more critical way, the analysis of the relationship between violence, society and literature.
- Nositelj kolegija: Marko Lukić
Kolegij polazi od pretpostavke da je književno prevođenje kreativan proces sličan autorskom pisanju. Iako je većina prevodilačkih strategija, tehnika i općih koncepata poput transfera između jezika, kultura i konteksta, vjernosti izvorniku, preciznosti, inventivnosti, itd. primjenjiva i u ovoj vrsti prevođenja, književno prevođenje od prevoditelja zahtijeva niz specifičnih vještina koje ulaze u kategoriju stilističke i poetičke, riječju umjetničke, kreativnosti i stoga ono predstavlja posebnu vrstu prevodilačkog rada.Producirajući i analizirajući odabrane prijevode književnih djela, studenti će se upoznati s osnovama prakse književnog prevođenja, značajkama po kojima se književno prevođenje razlikuje od drugih vrsta prevođenja, problemima koji se pojavljuju u književnom prevođenju i načinima kako ih riješiti. Prevodeći na hrvatski jezik zadana djela i djela po vlastitom izboru te potom analizirajući prijevode u radioničkom okružju, studenti će razviti tehnike i strategije stvaranja prijevoda koji vjerno služe originalu, ali istovremeno predstavljaju punovrijedna književna djela u jezičnom i kulturnom kontekstu na koji su prevedena.Cilj kolegija jest istražiti i razviti prevodilačke vještine putem praktičnog i analitičkog rada na prijevodima književnih djela. Usto, studenti će nastaviti unapređivati i nadograđivati svoju jezičnu kompetenciju, naučiti adekvatno se služiti rječnicima i drugim priručnicima, kao i koristiti različite druge izvore i pomagala za budući prevodilački rad.
- Nositelj kolegija: Tomislav Kuzmanović
Cilj kolegija je usvajanje visokih standarda u svim vještinama na jezičnoj razini C2. Studenti razvijaju vještinu čitanja analizom različitih autentičnih tekstova, a vještina pisanja nadograđuje se pisanjem sažetaka, eseja, i sl. Usavršavaju se govorne vještine, a studente se potiče na kritičko razmišljanje. Osim toga, cilj kolegija je i obogaćivanje vokabulara (idiomi, kolokacije, frazni glagoli) te razvijanje vještine prevođenja. Kroz vježbe prevođenja studenti ponavljaju i koriste složenije gramatičke strukture.
- Nositelj kolegija: Emilija Mustapić
In the course students achieve high standards in all skills (level C2). They further develop their reading skills. They write summaries and essays, thus further developing their writing skills. Students improve their speaking skills and are encouraged to develop their critical thinking. Furthermore, students enrich their vocabulary (idioms, collocations, phrasal verbs) and develop their translation competence. Doing translation exercises, students revise and use complex grammatical structures.
- Nositelj kolegija: Cathy-Theresa Kolega
- Nositelj kolegija: Anna Martinović