Cilj kolegija je usvajanje visokih standarda u svim vještinama (jezična razina C2). Dakle, studenti razvijaju vještinu čitanja čitanjem različitih tekstova. Vještina pisanja se razvija pisanjem sažetaka, eseja, itd. Usavršavaju se govorne vještine, a studente se potiče na kritičko razmišljanje. Osim toga, cilj kolegija  je i obogaćivanje vokabulara (idiomi, kolokacije, frazni glagoli) te razvijanje prijevodne kompetencije. Kroz vježbe prevođenja studenti ponavljaju i koriste složenije gramatičke strukture.

The course examines the relevance of the issue of space and place within contemporary society, and the subsequent theoretical works dedicated to the analysis of this issue, by connecting it to the analysis of contemporary literary works. By positioning the spatial paradigm as the starting point for the analysis, the course aims at finding alternative interpretative approaches to the analysis of literary texts. Furthermore the course questions the connection between humanities/social theories, the text itself and society itself, projecting literary works as a form of articulation of social anxieties. Within the seminar segment of the course the students are expected to further investigate and analyze the possibilities for the use of the concept of space and place in their readings of assigned texts. 

Cilj je kolegija istražiti koncept književnosti u prijevodu kao zasebnog književnog sustava, ulogu prevoditelja, izdavača, književnih urednika, agenata, kritičara, publike, autora i ostalih sudionika i čimbenika u procesu nastanka takve književnosti, odnosno u kontekstu prelaska pojedinih djela i njihovih autora, kroz prijevod, iz nacionalnih u nadnacionalne okvire, odnosno svjetsku književnost. Posebna će se pažnja pritom posvetiti pitanju definicije svjetske književnosti kao kanona koji okuplja najznačajnija književna djela svih kultura svijeta, korpusa koji okuplja djela prevedena na strane jezike među kojima engleski ima dominantnu ulogu ili nekog drukčije definiranog i od određenog autoriteta valoriziranog i kategoriziranog skupa književnih djela. Nadalje, kroz analizu odabrane literature, prijevoda književnih djela na hrvatski i engleski jezik, ali i na konkretnim primjerima iz područja izdavaštva, produkcije knjiga, književnih časopisa i antologija, festivala i sajmova književnosti i ostalih aktivnosti koje se neposredno tiču kako književne produkcije tako i prijevodne produkcije, istražit će se i proces uključivanja pojedinih djela u korpus ili kanon koji predstavlja svjetska književnosti. Na kraju, posebna će se pozornost posvetiti mehanizmima i kriterijima izbora i selekcije baš kao i ulozi prevoditelja kao jednog od najvažnijih aktera u procesu.

Kolegij daje uvid u: područje/-a unutar lingvistike u kojem leksikografija nalazi svoje teoretske temelje i praktičnu primjenu; u osnovne ciljeve i zadatke leksikografskih istraživanja (teoretskih i primijenjenih); u tipove rječnika i njihova obilježja; osnovne leksikografske probleme; dijelove i obilježja makro- i mikrostrukture rječnika; osnovna obilježja ključnih perioda u razvoju engleske leksikografske misli s njihovim glavnim predstavnicima u britanskoj i američkoj leksikografiji; u recentno stanje na području produkcije jednojezičnih i višejezičnih, općih, jezičnih i stručnih rječnika na engleskome jeziku; u usporedni pregled dostignuća engleske i hrvatske jednojezične i višejezične prakse u 20. i 21. stoljeću. Kolegij daje pregled vrsta jezičnih korpusa, osnovnih i naprednih funkcija za njihovo pretraživanje, te načina za preuzimanje i uređivanje podataka prikupljenih putem jezičnih korpusa; pregled računalnih programa za obradu podatkovnih tablica i programa za oblikovanje teksta, osnovnih i naprednih funkcija za obradu podataka prikupljenih putem jezičnih korpusa, te funkcija za uređivanje tih podataka. Kroz uporabu tih računalnih metoda, kolegij omogućuje studentima da sami provode vlastita istraživanja i stvaraju vlastite leksikografske radove.

Temeljni cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima i teorijskim okvirima pragmalingvistike u sklopu kojega se jezik i njegova uporaba tumače prvenstveno sa stajališta ljudskoga djelovanja. Sukladno tome, ciljevi kolegija se odnose na osposobljavanje studenata za kritičko razmišljanje spram relevantnih teorijskih okvira i metodoloških postupaka sa stajališta govornih činova te ostalih oblika, načela i posljedica komunikacijske interakcije. Pri tome se osobita pozornost posvećuje sličnostima i razlikama između relevantnih područja istraživanja pragmalingvistike i ostalih bliskih lingvističkih disciplina, prvenstveno sintakse, semantike i sociolingvistike. Na taj se način omogućuje jasniji uvid u povezanost jezične strukture, značenjske dimenzije i vanjezičnih faktora koji doprinose uspješnoj komunikaciji.

Kolegij se nastavlja na Radionicu književnog prevođenja I i također polazi od pretpostavke da je književno prevođenje kreativan proces sličan autorskom pisanju i stoga neodvojiv dio književno-umjetničkog stvaralaštva. 
Osnovni je cilj kolegija istražiti i razviti prevodilačke vještine putem praktičnog i analitičkog rada na prijevodima književnih djela. Radeći sa stručnjacima specijaliziranim za pojedine aspekte književno-prevodilačkog rada, studenti će stoga imati priliku upoznati se s različitim pristupima književnim prijevodima kao i s različitim tehnikama prijevoda pojedinih vrsta književnih djela. Producirajući i analizirajući odabrane prijevode književnih djela, studenti će se nastaviti upoznavati s praktičnim aspektima književnog prevođenja, značajkama po kojima se književno prevođenje razlikuje od drugih vrsta prevođenja, problemima koji se pojavljuju u književnom prevođenju i načinima kako ih riješiti. Isto tako, studenti će razviti tehnike i strategije stvaranja prijevoda koji vjerno služe originalu, ali istovremeno predstavljaju punovrijedna književna djela u jezičnom i kulturnom kontekstu na koji su prevedena. Jedan je od ciljeva kolegija i upoznati studente s praktičnim aspektima objavljivanja književnih prijevoda, odnosno s osnovnim principima rada izdavača, urednika i drugih naručitelja prijevoda. Studenti će također nastaviti unapređivati i nadograđivati svoju jezičnu kompetenciju, naučiti adekvatno se služiti rječnicima i drugim priručnicima, kao i koristiti različite druge izvore i pomagala za budući prevodilački rad.

Cilj kolegija je usvajanje visokih standarda u svim vještinama (jezična razina C2). Studenti razvijaju vještinu čitanja obradom različitih tekstova. Vještina pisanja razvija se pisanjem sažetaka, osvrta i eseja. Usavršavaju se govorne vještine, a studente se potiče na kritičko razmišljanje i argumentaciju. Osim toga, cilj kolegija  je i obogaćivanje vokabulara (idiomi, kolokacije, frazni glagoli) te razvijanje prijevodne kompetencije. Kroz vježbe prevođenja studenti ponavljaju i koriste složenije gramatičke strukture.