Izborni kolegij tematizira arheološka svjedočanstva iz razdoblje rimske vlasti u hrvatskom Podunavlju, i to u kontekstu šire južne Panonije s kojom je bio čvrsto povezan administrativno, vojno, prometno, gospodarski i kulturno. Naglasak je na složenoj problematici rimskog limesa, što uključuje topografiju, tj. raspored vojnih središta uz desnu obalu Dunava, vojne formacije, naoružanje, vojnu opremu itd.
- Nositelj kolegija: Mato Ilkić
Kolegij se sastoji od uvodnog i glavnog dijela. Uvodni dio obuhvaća sljedeće tematske cjeline: kronologiju grčke civilizacije do pojave kršćanstva, terminologiju (objašnjenje naziva klasika, arhaika, helenizam, stil, stilska epoha, itd.), razvoj arheoloških istraživanja, povijesna vrela za proučavanje grčke civilizacije (Plinije Stariji, Pauzanija i dr.). Glavni dio kolegija kronološki obrađuje najvažnija stilska razdoblja i aspekte grčke civilizacije: Grčku od mikenske do arhajske epohe (dolazak Dorana, otkriće pisma i razvoj književnosti, geometrijska umjetnost, drveno graditeljstvo, velika kolonizacija), arhajsku epohu ili početak prave grčke kulture (orijentalni utjecaji, razvoj keramičkog slikarstva, prijelaz s drvenog na kameno graditeljstvo te pojava dorskog i jonskog stila, pojava monumentalne kamene skulpture), klasičnu epohu (strogi, visoki, bogati i zreli stil u skulpturi, razvoj crvenofiguralnog stila, atenska akropola, mješanje dorskog i jonskog stila, pojava korintskog stila, jonska renesansa, literarni zapisi o zidnom slikarstvu) i helenizam (nastanak i podjela Aleksandrova carstva, nova kulturna žarišta, karakteristike helenističke arhitekture, pergamska akropola, stilovi u skulpturi, pojava individualizirajućeg portreta, itd.).
- Nositelj kolegija: Dražen Maršić
- Izvođač kolegija: Igor Borzić
Kolegij obrađuje kulturno-povijesne događaje na Jadranu, posebice južnom i srednjem dijelu njegove istočne obale na kojoj se još od 8. st. pr. Kr. prati širenje raznovrsnih grčkih interesa (trgovačkih, kolonizacijskih, strateških i dr.). Od tada je navedeni dio Jadrana pozornica značajnih događaja u kojima su akteri između ostalih bili i antički Grci, čija će raznovrsna prisutnost (trgovačko-populacijska, tj. kolonijalna), dokaziva prije svega arheološkim materijalom, biti u središtu interesa kolegija. Time je obuhvaćen proces inicijalnog prodora u Jadran, pitanje osnutka najranijih kolonija u 6. st. pr. Kr. (knidska kolonija na otoku Korčuli), zatim drugi kolonijalni val odigran početkom 4. st. pr. Kr. (Issa i Pharos), upliv Rima na Jadran te sukobi isejsko-rimske koalicije s lokalnim dinastima (Ilirski ratovi 3./2. st. pr. Kr.), širenje isejskog interesa na važne strateške točke (Lumbarda, Tragurium, Epetium), a sve završava gubitkom isejske samostalnosti 47. g. pr. Kr. u rimskim građanskim ratovima. Uvodno kolegij obrađuje i temu o antičkim izvorima koji su omogućili rekonstrukciju povijesnih zbivanja u navedenom periodu kao i detektiranje aktera. Poseban naglasak se stavlja na obradu tema iz društveno-kulturnih aspekata života jadranskih Grka i to dokazivih prvenstveno putem raznovrsnog arheološkog materijala pronađenog na različitim lokalitetima relevantnima za takve rasprave. Time će, osim obaveznog dijela o povijesti istraživanja pojedinih lokaliteta, prije svega grčkih naselja Ise i Farosa, kolegij posebno obrađivati teme iz urbanizma, organizacije teritorija, društveno-političke strukture (epigrafija), gospodarskih principa i usmjerenja (poljoprivreda, trgovina, obrtništvo /lončarstvo, metalurgija, kamenoklesarstvo i dr./.), religije i drugog. Neizostavan dio kolegija jesu i teme iz odnosa jadranskih Grka i ovdašnjeg domorodačkog stanovništva kao i njihov položaj u širim mediteranskim kulturno-povijesnim događajima.
- Nositelj kolegija: Igor Borzić
Pod utjecajem helenističke kulture i poglavito rimske civilizacije na istočnom Jadranu i njegovom limitrofnom prostoru zbivale su se tijekom antike snažne političke, društvene i kulturološke promjene. Ilirik, kasnije postupno razdvojen na Histriju i provinciju Dalmaciju i Panoniju, bio je čvrsto sjedinjenjem u rimski državno-pravni, fiskalni i gospodarski okvir. Prihvaćanjem rimskih životnih obrazaca stanovništvo kreira novi "rimski"identitet, koji se jasno očituje u prihvaćanju latinskog jezika i pisma, rimskoga prava, institucija, urbanizma, arhitekture, religije i kulta, umjetnosti i drugih civilizacijskih normi življenja. Nove tehnologije, promet i trgovina potakli su snažan gospodarski razvoj. Izgradnjom gradova, luka, cesta i drugih infrastrukturnih objekata, također centurijacijom agera i gradnjom objekata gospodarsko-ladanjskog karaktera na teritoriju, trajno se promijenio kulturni krajolik. Razvojem kršćanstva nastale su nove duhovne vrijednosti, koje se reflektiraju u crkvenoj ranokršćanskoj arhitekturi, umjetnosti, epigrafiji i dr.
- Nositelj kolegija: Miroslav Glavičić
Kolegij je namijenjen studentima koji tek započinju studij arheologije, a osmišljen je s ciljem čim kvalitetnije pripreme studenata za praktičnu terensku nastavu koja ih očekuje tijekom mjeseca svibnja. Tijekom svakog arheološkog istraživanja prikuplja se određena, veća ili manja količina pokretne arheološke građe koju je potrebno obraditi na odgovarajući način. U tome smislu posao može započeti već tijekom samoga istraživanja, ali se u većini slučajeva nastavlja nakon što je istraživanje već privedeno kraju. Veliko značenje inventiranja arehološke građe za nastavak znanstvenog i muzeološkog rada pojašnjava se studentima putem predavanja, a sam proces inventarizacije studenti upoznaju putem vježbi.
- Nositelj kolegija: Irena Radić Rosi
- Izvođač kolegija: Katarina Batur
Kolegij obrađuje osnovne teme iz antičke arheologije time pružajući temelj boljem razumijevanju specijalističkih kolegija iz narednih semestara. Uvodni dio obuhvaća prikaz vremena i prostora kojim se kolegij bavi (Mediteran u antičko doba) te obrađuje osnovne pojmove vezane uz njega (npr. antika, klasična arheologija i dr.). Važan segment kolegija predstavlja i prikaz svih vrsta izvora iz kojih se crpe podatci za razumijevanje antičkog društva, a to su prije svega pisani izvori te raznovrsni arheološki nalazi. Središnji dio kolegija odnosit će se na prikaz povijesnih, teritorijalnih, društvenih, religijskih, ekonomskih, umjetničkih i inih segmenata velikih antičkih civilizacija na Mediteranu (Feničana, Grka, Etruščana i Rimljana) s tim da će se najveća pažnja pokloniti grčkoj i rimskoj civilizaciji koje su na našim prostorima ostavile najviše traga i čija će arheološka ostavština u svakom trenutku biti obrađivana kao reprezentativni model za razumijevanje procesa grčke kolonizacije i rimske kolonizacije/romanizacije istočnog Jadrana.
Poseban dio kolegija sadržava i prikaz razvoja antičke arheologije u Hrvatskoj te najvažnijih institucija, znanstvenika i publikacija čije su aktivnosti bile vezane uz njezin razvoj.
- Nositelj kolegija: Ivana Jadrić-Kučan
Program obuhvaća glavne socijalne procese, razvoj društvenog uređenja i vladarskih ustrojstava. Izlažu se osnovni pojmovi rimskog prava; razvoj rimskog ustava od običajnog prava, preko Zakonika dvanaest tabli do Justinijanove kodifikacije. Sažeto se opisuje početak uporabe novca kod Rimljana; težinske mjere i novčane vrijednosti, disperzija kovnica izvan Rome; inflacija cijena i devalvacija; uvođenje antoninijana. iDioklecijanove novčano-financijske reforme. Vojska u doba republike. Odnos cenzitivnog poretka i mjesta u postrojbi. Promjene od Gaja Marija do Augusta: uvođenje kohorte, profesionalizacija, vojnička blagajna, stalnost postrojbi. Carski exercitus. Legije, augzilijarne postrojbe, pretorske kohorte, flote; logori; dnevni vojnički život; oprema i naoružanje; opsjedanje; limes. Zapovjedna struktura. Rimska religija. Politeizam, eklekticizam; grčki i etruščanski utjecaji; uloga Senata i sibilinskih sacerdota u uvođenju kultova. Svećenički kolegiji, kultna mjesta, obredi, votivni spomenici, kalendar. Rimska klasična religija ) i štovanje carske osobe, misterijski i autohtoni kultovi. Cilj kolegija je predočiti stratifikaciju rimskog društva, razvoj i djelovanje glavnih institucija i tijela, kao i pojasniti temeljne društvene procese koji su se odvijali tijekom milenijske rimske povijesti. Tako bi studenti usvojili odgovarajuću terminologiju i stekli osnovna znanja o strukturama, čime bi bilo olakšano praćenje nastave i razumijevanje tema antičke arheologije.
- Nositelj kolegija: Silvia Bekavac
- Nositelj kolegija: Željko Miletić
Kolegij donosi opći pregled neolitika kao posebnog razdoblja prapovijesti, s obzirom na posebnosti u njegovom sadržaju i arheološkoj građi prema drugim prapovijesnim razdobljima. Kroz kolegij, studentima se predstavlja pojam i sadržaj neolitika, proces neolitizacije, periodizacije i kronologije, te teritorijalno-kulturne podjele. Osim pregleda neolitičkih kultura Bliskog istoka, Egejskog područja, jugoistočne Europe i kultura podunavsko-panonskog područja, pažnja je posvećena i pojedinačnim neolitičkim lokalitetima važnim za tumačenje i razumijevanje neolitika.
- Nositelj kolegija: Dario Vujević
- Izvođač kolegija: Kristina Horvat