Museology

The course is focused on the definition of the museum, museum’s object, museology, museography, and other terms indispensable for the understanding of the organization and function of the museums of our times. The students will learn about the structure, distribution and the purpose of various museum’s spaces, the composition of the museum’s staff, the types of the exhibitions and the processes of inventory and cataloguing of the museum’s collections. The course also presents the first appearance, and the historical development of the museums, and the basic principles of the museology as the scientific discipline of the information  and communication sciences, and the museography as its practical segment.  The course includes the visits to the general, specialized and open-air museums in the area of Zadar.

Maritime archaeology of the Eastern Adriatic

The course presents the evolution of the discipline in the Adriatic Sea, through the most significant maritime archaeology projects realized on the underwater sites, and their broader cultural and historical context. It focuses, in particular, to the ancient Mediterranean, through many surveyed and/or researched shipwrecks and ports from the period of Classical Antiquity, Middle Ages and Post-Mediaeval period. The methodology of excavation, recording and interpretation of the coastal and underwater archaeological sites is illustrated and explained by the ongoing underwater research projects.

Arheologija rimske Italije

Kolegij obrađuje razvoj rimske civilizacije od trenutka njezina nastanka u željezno doba na matičnom lacijskom prostoru do kasnoantičkih promjena koje su zahvatile čitav mediteranski svijet, s tim da je fokus interesa ograničen na prostor Italije tijekom republikanskog i carskog doba rimske povijesti. U kolegiju se obrađuju razni aspekti nastanka i razvoja rimske civilizacije, kako oni povijesni koji ukazuju na način na koji je ona zagospodarila Apeninskim poluotokom i okolnim područjem, tako i oni civilizacijski vezani uz društvo, religiju i materijalnu kulturu. Prateći kronološki slijed razvoja rimske civilizacije kolegij obrađuje teme iz organizacije prostora, urbanizma, arhitekture, slikarstva, kiparstva, sitne umjetnosti i svih drugih aspekata svakodnevog života stanovnika rimske Italije, a koje je moguće povezati s određenim arheološkim kontekstima. Posebna pozornost biti će usmjerena na razvijanje znanja o topografiji rimske Italije, a koliko god to bude moguće obrađivani materijal komparirati će se s onim pronađenim u rimskim kontekstima van Italije, dakle na prostorima koji su tijekom njezina širenja ušli u njezin sastav.

Tečaj geodezije

Kolegij obrađuje osnovna pitanja i teme vezane uz tehničku dokumentaciju arheoloških istraživanja. Obradit će se najvažniji osnovni pojmovi vezani uz primjenu geodezije u arheologiji, ali i druge vezane tematike (kartografija, primjena kompjutera – CAD, 3D, GIS…).
Kroz teorijski i praktični dio nastave studenti će se upoznati s konceptima dokumentacije, radom s različitim geodetskim instrumentima i daljom obradom dobivenih podataka.

Latinski jezik I.

Postanak i razvoj latinskog jezika, pismo, dioba glasova, izgovor (klasični i tradicionalni), naglasak, glasovne promjene. Vrste riječi. Imenice: deklinacije (prva ili a-deklinacija, druga ili o-deklinacija, treća deklinacija: konsonantske osnove i osnove na –i, četvrta ili u-deklinacija, peta ili e-deklinacija), deklinacija grčkih imenica, osobitosti u deklinacijama. Pridjevi: deklinacija i komparacija. Glagoli: konjugacije, prezentska osnova. Čitanje, analiza i prevođenje Cezarova Galskog rata (1. knjiga).

Romanizacija antičkog Ilirika

Romanizacija, uzroci i načini njenog provođenja. Integracija Ilirika u rimski svijet. Organizacija i razvoj sustava uprave u provincijama. Gradska uprava i predrimske retencije u municipalnoj organizaciji autohtonih zajednica; značenje naslova princeps i praepositus. Sudstvo i financije. Teritorijalna organizacija autohtonih zajednica u rimsko doba. Limitacija agera. Razvoj rimske agrarne i manufakturne proizvodnje. Primjena shema rimsko-helenističke kastrametacije u urbanističkoj rekonstrukciji domaćih naselja i kod osnivanja novih. Nove građevinske tehnike. Municipalizacija provincija, stjecanje civilnog statusa, uvođenje rimskog onomastika. Latinski jezik i latinično pismo na natpisima. Munificijencije, počasni i javni natpisi, vojničke diplome, nadgrobni i votivni spomenici. Prodor rimske religije u autohtone sredine u prvim stoljećima Carstva. Cilj je studentima predočiti romanizaciju podunavsko jadranskog prostora od kraja 1. st. pr. Kr. do severskog perioda, kroz analizu povijesno-arheoloških izvora; objasniti procese romanizacije, akulturacije i municipalizacije, mehanizme i institucije kojima se provode; prikazati na koji je način autohtono stanovništvo postalo rimskim građanima, prihvatilo religiju i običaje rimske države. Osim usvajanja navedenih znanja cilj je razviti u studenta vještinu rada s povijesno arheološkim izvorima, naučiti ih primjeni osnovnih istraživačkih metoda i upotrebi kritičkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji.

Muzeologija

Kolegijem se tumači definicija muzeja, muzejskog predmeta, muzeologije, muzeografije i ostalih pojmova nužnih za razumijevanje današnje organizacije i funkcije muzejskih ustanova. Studentima se putem predavanja i terenskih obilazaka objašnjava struktura muzejskog prostora, sastav muzejskog osoblja, vrste izložbi koje se u muzeju priređuju, te proces inventiranja i katalogiziranja muzejske građe. Kolegij također obrađuje nastanak i povijesni razvoj muzeja. Njime se upoznaje studente s osnovnim principima i načelima muzeologije kao znanstvene discipline informacijskih znanosti, te muzeografije kao njezinoga praktičnog dijela. Obilaskom muzejskih ustanova, od općih prema usko specijaliziranima, te organiziranom muzejskom praksom nastoji se kod studenata stvoriti jasna predodžba organizacije muzeja te sadržaja svakodnevnoga posla kustosa i ostalih muzejskih djelatnika.

Arheologija seobe naroda

Osnovna tipološka i tehnološka obilježja kasnoantičke materijalne kulture, poglavito nakita: tehnike izrade, radionice i nosioci. Problemi etničkih struktura u kasnoantičkim provincijama na području Ilirika, te njihov odraz u grobnoj ostavštini sposebnim obzirom na autohtoni etnikon.Osnovna tipološka i tehnološka obilježja materijalne kulture Huna, Istočnih Gota, Gepida i Langobarda. Povijest Huna, Istočnih Gota, Gepida i Langobarda.Osnovni podaci o povijesti i materijalnoj kulturi Avara.

Očuvanje i zaštita spomenika kulture

Kolegij obrađuje problematiku povijesti zaštite i očuvanja kulturne pokretne i nepokretne baštine u Europi i Hrvatskoj. U sklopu kolegija obrađuju se različite vrste kulturnog nasljeđa te uzroci njihovog propadanja koji uvjetuju i različite aspekte zaštite. Također se analiziraju različita povijesna razdoblja u zaštiti i očuvanju kao i njihove karakteristike te njihov utjecaj na pojedine spomenike. U sklopu kolegija proučavati će se različite metode očuvanja kroz različite faze djelovanja: od teoretskih postavki do praktične primjene i izvedbe radova, kao i sustava praćenja i nadzora stanja kulturnih dobara. Pozornost će se također usmjeriti na proučavanje pravnih regulativa
kao i raznih organizacija koje se bave zaštitom spomenika.

Željezno doba Europe

Kolegij "Željezno doba Europe" kroz odabrana predavanja koja podrazumijevaju komparativni prikaz zbivanja na Sredozemlju (Apeninski poluotok, Jadran, Egeja) te na (halštatskom) prostoru europskog kontinenta tijekom I. tisućljeća pr. Kr.  daje uvid u kulturne pojave koje se tijekom željeznog doba javljaju na prostoru Hrvatske, te stavljanje tih pojava u opću europsku kulturnu dinamiku tijekom I tis. pr. Kr.