Svrha ovog kolegija utvrđivanje je i produbljivanje znanja i vještina stečenih na kolegijima Francuski jezik I, II, III. Rješavanjem zadataka iz gramatike i vokabulara, usmenim izlaganjem (kulturološke teme), pisanjem diktata i prevođenjem rečenica/iskaza s hrvatskog na francuski jezik te kraćih, kontekstualiziranih tekstova različitih registara s francuskog na hrvatski jezik, čitanjem i analizom tekstova te slušanjem audio i video snimki studenti će usavršavati svoju jezičnu kompetenciju kako bi u konačnici ovladali svim jezičnim vještinama na razini B1+/B2 prema ZEROJ-u. Oblici izvođenja nastave: frontalni rad, individualni rad, rad u paru ili malim grupama.Student, na temelju usvojenih jezičnih struktura u okviru ovog kolegija, razumije (slušno i pisano razumijevanje), čita, govori (govorna interakcija i govorna produkcija), pismeno se izražava na standardnom francuskom jeziku na razini B1+/B2.Poznaje elemente francuske i frankofonske kulture. Kontrastivno analizira gramatičke kategorije i pojave francuskog i hrvatskog jezika na razini B1+/B2.Analizira iskaze na francuskom jeziku (razina B1+/B2), na morfosintaktičkoj, semantičkoj i pragmatičkoj razini.
- Nositelj kolegija: Maja Lukežić Štorga
Prvi se dio kolegija odnosi na definiranje osnovnih pojmova i pravila francuske klasične i moderne versifikacije. Drugi dio počinje s kratkim pregledom povijesno-društvenog konteksta u kojem se javljaju glavni pjesnički pravci u francuskoj književnosti XIX. stoljeća kada govorimo o „zlatnom dobu” francuske poezije kako po stvaralačkoj snazi tako i po brojnosti pjesnika, pjesničkih struja i raznovrsnosti pjesničkih oblika. Romantizam je dao dvije generacije pjesnika (1820. i 1830.), na čelu s Victorom Hugoom, težeći ostvariti književne, individualne i političke slobode (Lamartine, Vigny, Musset, Nerval, Bertrand). Na pretjerano isticanje osjećaja u pjesništvu romantizma javlja se reakcija : pjesništvo postaje samo sebi svrhom, «l'art pour l'art», kult Ljepote, pjesnici parnasovci (Gautier, Leconte de Lisle, Heredia). Preteča pjesničkog moderniteta Charles Baudelaire obilježava prekretnicu u povijesti francuske poezije: baudelairovsku poetiku definirat će se kao sintezu klasicizma i pjesničke imaginarnosti, dok će istraživanja pjesničkog jezika dovesti - preko simbolista Verlainea i Rimbauda -do Mallarméove „čiste poezije“.
- Nositelj kolegija: Frano Vrančić
- Nositelj kolegija: Mirna Sindičić
Svrha je ovog kolegija da uz pomoć raznih autentičnih dokumenata (različiti tekstovi, slikovni,
audio i video materijal) i raznolikih nastavnih aktivnosti omogući studentu da se pismeno i usmeno
izražava o svakodnevnim aspektima svoje okoline i da na jednostavan način govori o sebi (razina
A2 prema ZEROJ-u).
- Nositelj kolegija: Maja Lukežić Štorga
- Izvođač kolegija: Adriane Lemaire