Velika raznovrsnost pjesničkog izraza, težnja za što većom pjesničkom slobodom, kao temeljnim obilježjima francuske poezije XX. st., otežavaju objektivni prikaz cjelovitog poetskog stvaralaštva u ograničenom broju pjesnika i pjesama. Sam se pojam «pjesništvo», više ne može definirati formalnim kriterijem jer svaki pjesnik ima vlastitu koncepciju, vlastito pjesničko iskustvo. Pa ipak, osnovna bipartitna podjela bila bi na Rimbaudove i Mallarméove sljedbenike. 1. Početak XX. st. prijelazna je faza koja obiluje «-izmima», mnoštvom kratkotrajnih pokreta i struja; Guillaume Apollinaire i „nova estetika“; 2. Razdoblje između dva svjetska rata: Pierre Reverdy, André Breton i nadrealizam; 3. Ratno i poratno razdoblje kada se pjesnici Otpora vraćaju tradicionalnim pjesničkim oblicima i motivima (Eluard, Aragon, Char). 4. Razdoblje od 1960. do 1970. : časopis Tel quel i jezična eksperimentiranja; prekid s lirizmom i mitom o nadahnuću. 5. Prekretnica 1980-tih godina: pojedinačna pjesnička iskustva, povratak novoj kakvoći lirizma, traganje za «istinskim mjestom».
- Nositelj kolegija: Frano Vrančić
Svrha je ovog kolegija da se studentima ponude autentični materijali kako bi se spontano, s lakoćom i na jasan način izrazili o različitim aktualnim temama.
- Nositelj kolegija: Marija Spajić
- Izvođač kolegija: Adriane Lemaire
Kolegij obuhvaća temeljne pojmove terminološke teorije i metodologiju terminografskog opisa
- Nositelj kolegija: Larisa Grčić
Ovaj kolegij studentima omogućuje ovladavanje novim znanjima i vještinama potrebnima za provedbu istraživačkog rada na području glotodidaktike i psiholingvistike. Studenti će se u okviru kolegija upoznati s osnovama znanstvenoga razmišljanja, znanstvenoga istraživanja, analize podataka i oblikovanja znanstvenog rada te sa značajkama kvalitetnog i djelotvornog izlaganja.
- Nositelj kolegija: Tomislav Frleta
- Izvođač kolegija: Rea Lujić Pikutić
Kolegij je posvećen razvijanju prijevodnih vještina potrebnih za pravilno prenošenje smisla teksta s francuskog na hrvatski jezik samostalnim i grupnim prevođenjem jednostavnih do srednje zahtjevnih tekstova, kao i analizom vlastitih i tuđih prijevoda. Predmet se nadopunjuje s predmetom Prevođenja s hrvatskog na francuski jezik I, te predstavlja početnu od tri faze usvajanja i primjene prijevodnih znanja i vještina.
Napredovanje studenata redovito se provjerava pisanim prijevodima obavljenim kod kuće, kao i kolokvijima. Na satu je također predviđen rad na prijevodima, kao i mali projektni zadaci u svrhu usvajanja profesionalnih vještina. Naučit će se aktivno služiti najvažnijim pomagalima za prevođenje (rječnicima, leksikonima, internetom, bazama podataka i sl.). Posebna će se pozornost posvetiti prevođenju frazema te prenošenju realija iz polaznog jezika u ciljni. Pritom će studenti usavršavati svoje jezične kompetencije, te produbljivati spoznaje o francuskoj kulturi i društvu kroz traduktološki proces koji zahtijeva kontrastivni pristup obama jezicima i kulturama u cilju iznalaženja adekvatnog ekvivalenta. Također će stjecati naviku praćenja francuskoga (frankofonskog) tiska. K tome, gradit će osjećaj odgovornosti prema postavljenom zadatku, kao i osjećaj autorske odgovornosti prema prevedenom tekstu.
- Nositelj kolegija: Vanda Mikšić