Pored usustavljivanja svetih mjesta i kalendara na primjerima svjetskih religija (hinduizam, buddhizam, abrahamske religije itd.) studenti/ice će steći uvid u njihova osnovna učenja te upoznati povijesni i kulturni kontekst u kojem su nastajale i razloge određenih načina njihovih djelovanja danas u globalnom kontekstu svjetske politike i kulture straha. U okviru navedenoga studenti/ice će kontekstualizirati političku i ekonomsku dimenziju religije (usp. Ninian Smart), ali jednako tako i ekološku matricu (pitanje teologije prirode/životinja, usp. Andrew Linzey).

Sadržaj kolegija Etnomuzikologija je kompleksni predmet suvremene etnomuzikologije. Kako studenti (uglavnom) nisu glazbeno obrazovani, ovaj će ih kolegij upoznati s osnovnim pregledom hrvatske glazbene tradicijske baštine. U tom cilju, studentima će se predstaviti osnovne karakteristike glazbe, instrumentarij, plesovi i prigode u kojima se glazbovalo i glazbuje u svim regijama Hrvatske.  Kako pojam folklor obuhvaća mnogo više od tzv. narodne glazbe, studenti će svojim seminarskim radovima obuhvatiti bilo koji segment predmeta suvremenih etnomuzikoloških istraživanja (temu s područja tradicijske ali i  najraznovrsnije pojavnosti popularne glazbe). Širenjem saznanja o bogatstvu ove građe, studentima se nudi dodatna 'slika' o etnološkoj znanosti, osvješćuje odgovornost spram tradicije, ali i proširuje ukus i kritičnost prema glazbi općenito.

Nastavnim predmetom se studenti pripremaju za semestar u kojem će u kulturnimustanovama svojih sredina pristupiti stručnoj praksi. U tu svrhu upoznat će društvenuregulaciju skrbi za kulturnu baštinu, polazne pojmove muzejskog i konzervatorskog rada,novije kategorijalne promjene antropologiziranja kulturne baštine, te povezane participativne,aktivističke i zagovorničke kulturne prakse.

Obvezni kolegij u 3. semestru preddiplomskoga studija etnologije i antropologije

Kolegij Medicinska antropologija i etnomedicina daje uvid u odabrane dijelove jedne od najrazvijenih poddisciplina socijalne i kulturne antropologije. Fokus kolegija je na suvremenim teorijskim i praktičnim smjerovima unutar medicinske antropologije koji se bave pitanjima medicinskih sustava i idejama zdravlja, dobrobiti i tjelesnosti u Antropoceni – termin koji se koristi da bi se opisale mnogostrukosti destruktivnih promjena u Zemljinom sistemu uzrokovane ljudskom djelatnošću, a koje danas  prijete „planetarnom zdravlju“ - zdravlju ljudi i drugih živih bića s kojima smo neraskidivo povezani.

 

Kolegij obrađuje ključne teme medicinske antropologije i etnomedicine, upoznaje studente s kulturnim i povijesnim uvjetima koji oblikuju specifične medicinske prakse i smjerove, pružajući pregled suvremenih teorijskih i praktičnih dosega discipline kao i metodološke osnove za istraživanja.

 

Kritičko čitanje zadanih tekstova i samostalni rad su neizostavni dio kolegija. Studenti će kroz semestar odabrati temu za praktični rad (grupno ili individualno) o kojoj će pripremiti izvještaj i prezentaciju.

Nošnja („narodna nošnja“) kao intelektualna invencija s početka XIX. st. različita od ranijih predodžbi o lokalnom odijevanju dio je formativnih tema etnologije. Polazišta etnološke kodifikacije predstavljaju obilježja tekstilne i odjevne baštine i kulture odijevanja kakva su našla mjesto u uspostavljenim tipologijama, kategorijama i sustavu areala. Predočavanje nastanka ovoga pojma u vremenu glorifikacije rukotvornih dobara naspram masovno proizvedenih industrijskih dobara ujedno je i predložak za razumijevanje kulture odijevanja, kako povijesne tako i aktualne.