Kolegij Antropologija umjetnosti u javnom prostoru uvodi studente u veliko područje umjetnosti, odnosno, umjetničke prakse. S jedne strane, studenti će steći saznanja o konkretnim umjetničkim primjerima (i tehnikama) iz jedne urbane javne sredine (grad Zadar) o kojima će im govoriti sami umjetnici (autori) ili povjesničari umjetnosti. S druge strane, studenti će imati priliku vlastitim antropološkim istraživanjima najraznovrsnijih primjera umjetnosti u javnom prostoru (spomenici, performansi, grafiti, festivali...), ponuditi nova viđenja i razmišljanja o umjetnosti, bez potrebe za valoriziranjem.
- Nositelj kolegija: Senka Božić Vrbančić
- Izvođač kolegija: Katica Burić
Grad je kulturno-društvena konstruirana stvarnost koja je obilježena različitim značenjima, slojevitim vrijednostima različitih sustava i vizija, a promatra se kao proces. Upravo su procesi koji oblikuju i preoblikuju odnose čovjeka, prostora i vremena, ljudske prakse i simboličke izričaje unutar urbanog konteksta temeljni fokus urbane antropologije. U središtu interesa urbane antropologije je svakodnevno i individualno iskustvo (Gulin Zrnić 2006). Namjera je stoga ovog kolegija, fokusirajući se na životnu svakidašnjicu i individualno iskustvo različitih procesa i praksi karakterističnih za urbanu kulturu, problematizirati grad i istraživanja grada, s posebnim naglaskom na hrvatski i širi sredozemni i jugoistočno-europski kontekst. S obzirom na to da je urbana antropologija široka subdisciplina unutar antropologije, kolegij će detaljnije obraditi samo pojedine studije koji su tematski, metodološki ili konceptualno važni za navedeni uži geografski kontekst. Temeljno polazište kolegija je činjenica da grad pruža uvid u povezanost makroprocesa i oblikovanja ljudskog iskustva (Low 2006), te da je razumijevanje grada nužno za razumijevanje širih političko-društveno-kulturnih procesa.
Predavanja će biti podijeljena na dvije tematske cjeline. Prva će se fokusirati na pregled razvoja urbane antropologije kao subdiscipline. Druga cjelina predstavit će i problematizirati neke studije koje su aktualne i relevantne za naš geografski i kulturni kontekst (društveni odnosi, ekonomsko-politička pitanja, religijske prakse u urbanom kontekstu, itd.). Problematizirat će se koncept „podijeljenih“ ili „prijepornih“ gradova, te suprotno njima, gradova koji su nacionalno-religijski mješovite zajednice ali u kojima postoji suživot i tolerancija.
U seminarskom dijelu kolegija studenti će pripremati vlastito istraživanje nekih praksi ili procesa unutar urbanog konteksta koje mora rezultirati seminarskim radom.
- Nositelj kolegija: Mario Katić