Budući je ekologija holistička znanstvena disciplina studentima će se postupno izlagati počevši od počela ekologije, znansvenog pojma ekologije, podjele ekologije i značenje ekologije u današnje vrijeme. Poseban će se nagglasak dati na prakticiranje ekologije u svakodnevnom životu, odnosno ekološki osvješteno živjeti kako bi sutra to isto djeci prenosili. Nadalje, naglasak će biti na ekološki prihvatljivom odnošaju prema prirodi, kroz ekološko vrijednovanje ekosfere i njenih sastavnica. U središtu je bioraznolikost, kao rezultanta brige o krajobraznoj i geološkoj raznolikosti, odnosno u cjelini prirodna baština.

Tekstovi iz područja struke i oni koji govore o struci (pristupi ranom učenju, karakteristike idealnog učitelja, utjecaj roditelja na učeničku percepciju nastavnog programa) kao i tekstovi koji se odnose nakulturu i civilizaciju zemalja engleskog govornog područja (kultura, umjetnost, književnost). Gramatički dio obuhvaća obradu zavisnih rečenica (kondicionalne rečenice, vremenske i namjerne zavisne rečenice, kompleksnijih gramatičkih struktura kao što su izražavanje hipoteza u prošlosti i sadašnjosti, modalne glagole, neupravni govor, slaganje vremena, infinitive/gerund, frazne glagole, prijedloge. Sadržaji se usmjeravaju na specifičnosti jezika i definiranje jezične strukture, te analizu jezičnih konstrukcija koje ne korespondiraju u materinskom jeziku.

Ciljevi kolegija:
Usvajanje geografskih znanja i razumijevanje temeljnih geografskih pojmova i procesa; prezentacija usvojenih znanja u nastavi prirode i društva; korištenje modernih tehnologija u objašnjavanju geografskih procesa.

Ishodi učenja:
1. Definirati i objasniti temeljne geografske pojmove,
2. Opisati i objasniti položaj, oblik, veličinu i gibanja Zemlje,
3. Objasniti reljef i građu Zemlje te unutarnje i vanjske sile i procese,
4. Nabrojiti temeljne klimatske elemente i modifikatore te objasniti njihov značaj za klimu na Zemlji,
5. Objasniti razvoj i razmještaj stanovništva na Zemlji,
6. Objasniti prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Hrvatske,
7. Samostalno izraditi i usmeno izložiti seminarski rad na zadanu temu.

Kolegijem se studente upoznaje sa suvremenom umjetnošću i njezinim različitim medijima koji se obrađuju teorijski i praktično. Naglasak se stavlja na formama poput umjetničke instalacije, i ambijentalne umjetnosti, istražuju se metode aproprijacije, mogućnosti eksperimentalne fotografije i mobilnih aplikacija, kao i mediji filma i videa.

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

- definirati temeljne i specifične pojmove na razini morfologije (morfem, afiksalni morfemi, alomorf,  riječ, vrste riječi, padež, rod, broj, lice, stupanj i dr.);
- rasporediti jezične jedinice na višim jezičnim razinama;
- prepoznati odmak od morfološke norme hrvatskoga standardnog jezika;
- analizirati tekstove različitih funkcionalnih stilova na morfološkoj razini;
- primijeniti usvojene pravopisne, pravogovorne, fonološke i morfološke norme u pisanom  i usmenom iskazu;
- razumjeti vrijednosti govorne i pisane komunikacije i njegovanja jezične kulture;
- samostalno se služiti stručnom literaturom i normativnim priručnicima. 

Nacionalni parkovi Hrvatske kao posebno vrijedni dijelovi prirode s izraženom bilološkom, krajobraznom i geološkom raznolikošću predstavljaju najvrijednije što Hrvatska ima u sklopu prirodne baštine. To su ujedno mjesta gdje djeca najčešće idu sa svojim obiteljima i u sklopu školskih ekskurzija. Stoga studenti moraju spoznati temeljne vrijednosti nacionalnih parkova, na temelju kojih se oblikuju ponašanja djece prema prirodi, ali i razvija njihova kognitivna sposobnost učenja u prirodi o prirodi. Pri tome je važno usvajanje osnovnih prirodnmih pojmova i primjenjivih metoda pomoću kojih će studenti s uspjehom svladavati i razlikovati prirodne vrijednosti in situ u okviru samostalnog prenošenja znanja djeci.