Kolegij Metodika nastave glazbene kulture II uključuje sljedeće cjeline:

  • Slušanje kao aktivnost u nastavi glazbene kulture
  • Osnovni metodički problem slušanja glazbe
  • Organizacija nastavnog sata
  • Priprema za nastavu (stručna, pedagoška, organizacijsko-tehnička, psihološka)
  • Sviranje kao aktivnost u nastavi glazbene kulture
  • Doživljaj metra i ritma u sviranju
  • Orffov instrumentarij

Kolegij je osmišljen kao drugi od triju jednosemestralanih kolegija vezanih uz metodiku nastave Likovne kulture kojima se studente učiteljskog studija osposobljava za izvođenje nastave Likovne kulture u osnovnoj školi. Na kolegiju se studenti temeljitije upoznaju s mogućnostima provođenja nastave Likovne kulture i vrednovanjem u nastavi. Istražuju pojam kreativnosti u likovnom izrazu kao i faze u dječjem likovnom izražavanju. Na suradnički način u okviru vježbi izvode simulacije nastavnih satova Likovne kulture.

Kolegijem se sa studentima istražuju pojedini vrijedni sadržaji iz hrvatske likovne baštine u svrhu njihove obrade na satovima Likovne kulture u razrednoj nastavi. Pritom se prvenstveno pažnja posvećuje formalnoj likovnoj analizi pojedinih likovnih primjera, a potom i istraživanju prostorno-vremenskog konteksta kojem pripadaju. Potaknuti takvim pristupima, studenti osmišljavaju različite načine obrade tih sadržaja u okviru nastave Likovne kulture u razrednoj nastavi te ih prezentiraju ostalima u obliku seminarskih radova. 

Definiranje pojmova dijaspora, egzil i emigracija te uočavanje razlika među njima. Kratak pregled egzila i emigracije kroz svjetsku književnu povijest te detaljnije fokusiranje na pregled hrvatske književnosti u dijaspori. Pregled kulture i književnosti gradišćanskih Hrvata te pregled djelovanja hrvatskih protestantskih pisaca u Zapadnoj Ugarskoj u XVII. stoljeću. Osvrt na suvremenu književnost Hrvata u Mađarskoj. Pregled kulturnog i književnog rada Hrvata u Rumunjskoj ( karaševski Hrvati), Italiji (moliški), Boki Kotorskoj, Vojvodini te Bosni i Hercegovini. Osvrt na korpus nacionalne književnosti koji je nastao izvan Hrvatske u razdoblju od 1945. do 1990. (hrvatska emigrantska književnost) te pokušaj utvrđivanja psiholoških,političkih, kulturnih i literarnih kriterija u pristupu i tumačenju navedenog korpusa.    Kulturni i književni rad hrvatske dijaspore u Sjevernoj i Južnoj Americi. Suvremena hrvatska književnost u Južnoj Americi, Australiji i Novom Zelandu. Poseban osvrt na novija tumačenja književnosti u egzilu.