S obzirom na izrazitu aktualnost potrebe za poticanjem razvoja čitateljskih kompetencija djece i mladih (koja je sastavni dio kurikularne reforme obrazovanja u RH), kolegij osvješćuje problematiku čitanja u 21. stoljeću te osposobljava prvostupnike hrvatskoga jezika i književnosti (ali i drugih filoloških smjerova) za različite oblike literarne animacije djece i mladih.
Teoretski dio kolegija uvodi studente u istraživanja čitanja kao specifične ljudske aktivnosti te u stupnjeve razvoja čitateljskih kompetencija što su se još tijekom 20. st. počeli spoznavati kao procesi neodvojivi od razvoja cjelokupne ličnosti pojedinca. Nove spoznaje o psihološkim i društvenim činiteljima koji oblikuju čitatelja i njegova očekivanja izvršile su utjecaj i na dio književne teorije koji se bavi čitateljevim razumijevanjem književnog teksta. Fenomenološka kritika (Ingaarden), a osobito teorija recepcije (H. R. Jauss i W. Iser) posredno je utjecala i na pristup djetetu čitatelju. Vodeći se njezinim spoznajama, studenti dobivaju uvid u dijete – čitatelja (teoretski i praktično, suradnjom u književnoj animaciji djece i mladih na Dječjem odjelu Gradske knjižnice Zadar), njegove objektivne mogućnosti doživljaja književnog teksta s obzirom na životno i čitateljsko iskustvo koje ima u pojedinim fazama svojeg literarno-estetskog razvoja, a u skladu s kojima bira sadržaje za čitanje, bilo književne ili neknjiževne. Studenti dobivaju znanja o interdisciplinarnosti pristupa razvoju čitateljske vještine (sa stajališta pedagogije, psihologije, teorije književnosti, lingvistike, kulture, itd.) budući da ona uvelike ovisi o individualnom stupnju postignutih kognitivnih, socijalnih i emocionalnih vještina.
Teme: Čitanje kao sposobnost dešifriranja dogovorenog sustava znakova i shvaćanja poruke koju oni nose. Čitanje kao djelatnost (odabiranje i sustvaranje teksta, a ne samo pasivno primanje.) Interpretacija teksta kao sustvaranje. Interakcija teksta i čitatelja, sjedinjenje znanja, iskustva, činjenica i spoznaja. Autor i čitatelj - pripadnici iste interpretativne zajednice. Čitatelj kao predmet istraživanja književne teorije u 20. stoljeću. Dijete-čitatelj. Prikaz najvažnijih istraživanja razvoja čitanja, vrsta čitanja i tipologije čitatelja.Vrste čitanja prema Hansu E. Giehrlu: informacijsko, evazivno, kognitivno i literarno. Literarno i neliterarno čitanje. Pragmatično i literarno-estetsko čitanje i njihovi stupnjevi. Funkcionalno-pragmatični čitatelj. Emocionalno-fantastički čitatelj. Racionalno-intelektualni čitatelj. Literarni čitatelj. Pet Giehrlovih faza literarno-estetskog razvija. Razvoj čitanja prema Charlotte Bühler, Susanne Engelmann, Elisabeth Schliebe-Lippert . Mijenjanje interesa za pojedine književne vrste prema dobi. Dijete – čitatelj i stvaratelj literarnog teksta. Neknjiževni tekstovi i čitateljske kompetencije.
- Nositelj kolegija: Kornelija Kuvač Levačić