Slavenska filologija je izborni kolegij čiji je sadržaj razvoj slavenskih jezika, i to počevši od jezika-predaka (praindoeuropski i praslavenski), pa do pojedinih suvremenih slavenskih jezika. Na sminarskoj nastavi proučavaju se pojedini slavenski jezici s obzirom na njihov kulturološki i vremenski razvoj te književne ostvaraje.

Prikaz povijesnog razvoja hrvatske književnosti 19. stoljeća s najvažnijim autorima i njihovim opusima te stilovima, pravcima i modelima hrvatske književnosti od hrvatskog narodnog preporoda, preko protorealizma i realizma do začetaka moderne. Cilj je upoznati studente s razvojem hrvatske književnosti 19. stoljeća u konstituiranju nacionalnog identiteta i kulure, i to u kontekstu s paralelnim društvenim i književnopovijesnim zbivanjima u ostalim europskim zemljama. Književnici: Stanko Vraz, Petar Preradović, Ivan Mažuranić, Dimitrija Demeter, Matija Mažuranić, Antun Nemčić, Dragojla Jarnevićeva, Janko Jurković, Luka Botić, Mato Vodopić, Franjo Marković, August Šenoa, Rikard Jorgovanić, Ante Kovačić, Eugen Kumičić, Josip Kozarac, Vjenceslav Novak, Ksaver Šandor Gjalski, Josip Eugen Tomić, Fran Mažuranić, Silvije Strahimir Kranjčević, Jagoda Truhelka, Marija Jurić Zagorka, Janko Leskovar, Antun Gustav Matoš, Ivo Vojnović