Hrvatska frazeologija

Cilj je kolegija upoznati studentice i studente s razvojem frazeologije kao lingvističke discipline uz objašnjenje osnovnih teorijskih postavki s posebnim naglaskom na hrvatsku frazeologiju, njezine početke, razvoj i dostignuća.

Hrvatska leksikologija

Cilj je kolegija upoznati studentice i studente sa strukturom leksika hrvatskoga standardnog jezika, s osnovnim leksičko-semantičkim odnosima u njemu te s raslojavanjem leksika i leksičkim posuđivanjem.

Stilistika

Problematizira se odnos jezika i stila, jezikoslovlja i stilistike te književne i lingvističke stilistike, propituju se izvori i povijest stilistike, razmatra odnos retorike i stilistike i daje pregled stila i doktrina moderne stilistike; klasificiraju se stilovi, svladavaju razine stilističke analize i uče osnovni pojmovi kompozicije; prikazuje se odnos teksta i stila te stila i tekstne lingvistike; analiziraju se primjeri funkcionalnih stilova posebice prozni i stihovni književnoumjetnički tekstovi.

Naratologija

Kolegij učvšćuje, sistematizira i proširuje temeljna znanja o ustrojstvu pripovjednog teksta stečena na prethodnim kolegijima iz književnosti. Polazeći od pojmova elaboriranih na kolegiju Uvod u studij književnosti, od razine naratologije priče (gramatika priče, dubinska struktura i aktantski modeli) i razine naratologije diskurza/teksta (čin pripovijedanja, pripovjedne tehnike, tipovi pripovjedača, fokalizacija, anakronija), kolegij obuhvaća različite problemske pristupe naratološkim (klasičnim i postklasičnim) temama - teoriji parateksta, multipliciranju pripovjednih subjekata, pitanjima implicitnog autora, kompleksnim odnosima vremena priče i vremena teksta itd. Stoga se u sadržaju kolegija predviđa izlaganje različitih teorija pripovijedanja (Mieke Bal, Henry Porter Abbott, Shlomith Rimmon-Kenna, Seymour Chatman), uključujući i praktičnu primjenu izloženih teorijskih koncepata na izabranim pripovjednim tekstovima.