Hrvatske spisateljice 20. i 21. stoljeća

Istraživanja hrvatske književnosti koju su stvarale žene vrlo su aktualna i još uvijek nedovoljno obrađena. Kolegij će povezati  književnu teoriju, književnu antropologiju i povijest hrvatske književnosti. Definirat će se, povijesno prikazati i problematizirati pojam "žensko pismo" i "ženski diskurs", bez predrasuda o stilskim odrednicama koje bi bile uvjetovane spolom.
Kolegij će upoznati studente s doprinosom hrvatskih književnica razvoju hrvatske književnosti 20. i 21. stoljeća i s obzirom na žensko stvaralaštvo u drugim europskim književnostima.. Razmatrat ćemo pitanja o tome koju je ulogu imalo žensko pisanje u pojedinim razdobljima i stilskim formacijama novije hrvatske književnosti, kada se ono i zašto uklapalo u vladajuću ideologiju društva, a kada je prema istoj nastupalo subverzivno, kada je i zašto žensko pisanje stagniralo, a kada se naglašeno razvijalo, itd.
Pratit ćemo žanrovske, sadržajne, naratološke, stilske i ideološke značajke hrvatske ženske književnosti moderne i postmoderne. Prikazat će se položaj spisateljica u povijestima hrvatskih književnosti i hrvatskoj književnoj kritici odnosno razvoj recepcije ženskog pisma u Hrvatskoj.
Kolegij će, zbog nužnog ograničavanja korpusa, naglasak staviti na djela sljedećih autorica: Verke Škurla-Ilijić, Gjene Vojnović, Kamile Lucerne, Marije Jurić Zagorke, Adele Milčinović, Zdenke Marković, Zofke Kveder, Ivane Brlić-Mažuranić, Mare Ivančan, Zdenke Jušić-Seunik, Vilme Vukelić, Mile Miholjević, Side Košutić, Mare Švel-Gamiršek, Štefe Jurkić, Ivanke Vujčić-Laszowski, Mirjane Matić-Halle, Vesne Parun, Nede Mirande Blažević, Irene Vrkljan, Slavenke Drakulić, Dubravke Ugrešić, Nade Iveljić, Višnje Stahuljak, Julijane Matanović, Julienne Eden Bušić, Tatjane Gromače, Sanje Pilić, Olje Savičević-Ivančević, Ivane Simić Bodrožić, Ivane Sajko, ali će se prema interesu studenata obrađivati i druge autorice.