Mentorski rad u klasi posvećen istraživanju tehnika, tehnologija, sirovina i alata. Preispitivanje i istraživanje smjernica za završni koncept, izrada prototipa prilagođena izboru materijala. Studente se potiče na razvijanje kompetencija analize vlastitog rada i njegove prezentacije. 

 E- kolegij Grafičke tehnike služi kao nadopuna nastavi uz pomoć ICT-a – (tehnologije u službi poboljšanja klasične nastave).

Program kolegija provodi se kroz vježbe i individualni pristup svakom studentu prema posebnostima likovnog izraza kroz grafičke tehnike plošnog i propusnog tiska.

Na e-kolegiju Grafičke tehnike postavljeni su zadaci iz suvremenih grafičkih tehnika plošnog tiska:  Algrafija, Pronto plate litografija te Kitchen litografija. Također, uz zadatke postavljeni su i video priručnici i kratke upute o tehnikama.

 

      Građa atoma (razvoj teorija; elektronska konfiguracija elemenata i periodni

sustav). Kemijska svojstva elemenata. Anorganski spojevi po skupinama periodnog sustava. Kemijske veze i građa molekula (teorija valentne veze, teorija molekulskih orbitala, ionska veza, metalna veza). Međumolekulske sile. Plinsko stanje: (plinski zakoni, kinetička molekularna teorija plinova). Tekuće stanje. (fazni prijelazi, otopine, koligativna svojstva otopina). Čvrsto stanje. Kristalni sustavi. Osnove kemijske termodinamike i termokemije.

Kemijska kinetika. Kemijska ravnoteža (disocijacija kiselina i baza, hidroliza soli, puferi, topljivost, redoks ravnoteže). Elektrokemija (galvanski članci, elektroliza).

Seminari: Kemijski simboli i formule. Međunarodni sustav jedinica. Računanje kvantitativnih

odnosa kod čistih tvari. Računanje kvantitativnih odnosa pri kemijskim reakcijama. Topljivost.

Vježbe: Važniji laboratorijski pribor i njegova primjena. Rastavljanje homogenih i heterogenih smjesa. Kemijski zakoni. Otopine i otapala u restauratorsko-konzervatorskoj praksi. Kemijska ravnoteža.

U sklopu kolegija obrađuju se i osnove analitičke kemije: temeljni pojmovi vezani uz kemijsku analizu, primjena koncepta kemijske ravnoteže na analitičke probleme, osnove gravimetrijske i volumetrijske analize, standardne otopine, indikatori, titracije, spektrofotometrijska određivanja te primjena osnovnih analitičkih principa u suvremenim analitičkim metodama.

Na seminarima se konkretnim problemskim zadacima vezanim za restauratorsko-konzervacijsku praksu ilustriraju pojedine teme obrađene na predavanjima. Tijekom rada u laboratoriju studenti usvajaju osnovne tehnike laboratorijskog rada, razvijaju vještine eksperimentiranja te se upoznaju s osnovnim analitičkim tehnikama i postupcima kemijske analize.

U kolegiju se obrađuju osnove organske kemije s naglaskom s težištem na onim dijelovima koji su nužni za praćenje i aktivno sudjelovanje u nastavi kolegija restauracijsko-konzervacijskog usmjerenja. Znanje iz Kemije 2 predviđeno programom je minimum potreban restauratorsko-konzervatorskoj struci, te omogućuje studentima praćenje i savladavanje drugih prirodo-znanstvenih i stručnih predmeta.

 Poglavlja:    Nomenklatura organskih spojeva, Organske kemijske reakcije, UgljikovodicI, Alkani, Cikloalkani, Konformacijska stereoizomerija, Alkeni, Alkini, Areni, Dobivanje benzena, Reakcije benzena i derivata, Detergenti, Halogenalkani, Nitrili, Nitro spojevi, Alkoholi, Fenoli, Polioli, Eteri, Esteri, Relativna konfiguracija molekule, Aldehidi i ketoni, Karboksilne kiseline, Derivati karboksilnih kiselina, Podjela karboksilnih kiselina, Lipidi, Masti i ulja, Voskovi, Terpeni, Ugljikohidrati, Monosaharidi, Reakcije monosaharida, Polisaharidi, Aminokiseline, Stereokemija a-aminokiselina, Disocijacija aminokiselina, Peptidi, Proteini ili bjelančevine, Struktura proteina, Enzimi.

 U kolegiju se obrađuju:

Fizikalna, kemijska i estetska svojstva materijala. Gips. Dobivanje gipsa. Sastav i vrste gipsa. Svojstva i upotreba gipsa. Vezanje gipsa. Vodogipsani faktor. Lijevanje gipsa. Pogreške lijevanja. Izrada kalupa od gipsa i kalupljenje. Čvrstoća i tvrdoća gipsanog odljevka. Izrada modela od gipsa.

Glina. Dobivanje, vrste i svojstva gline. Kemijski i mineraloški sastav gline. Keramika. Sirovine za keramiku. Klasifikacija i osnovna svojstva keramičkih materijala. Tehnološki postupci proizvodnje keramike (lijevanje, prešanje, plastično oblikovanje). Proces sušenja, sinteriranja i paljenja keramike. Dekoriranje keramike (glazure, podglazurne boje, nadglazurne boje, engobe). Novi keramički materijali.

Opća mineralogija. Geneza stijena. Klasifikacija stijena. Magmatske, metamorfne i sedimentne stijene. Fizikalna, kemijska i estetska svojstva kamena. Fizikalno i kemijsko trošenje kamena. Morfologija minerala. Kemijska svojstva minerala. Sistematska podjela minerala. Metode određivanja minerala. Arhitektonski i kiparski kamen u R. Hrvatskoj.

   Na kolegiju se obrađuju teme vezane za tehnologiju organskih kiparskih materijala (drvo, polimeri) i metala:

  Sadržaj: Anatomija drva. Biljno podrijetlo drva. Kemijski sastav i kemizam drva. Fizikalna, mehanička i estetska svojstva drva. Greške i oštećenje drva. Važnije vrste drva. Identifikacija vrste drva. Tehnike obrade drva. Tehnologija obrade drva uklanjanjem čestica (piljenje,blanjanje,tokarenje,brušenje). Trajnost drva. Zaštita drva.

Metalni materijali. Teorija metalne veze. Opća svojstva metalnih materijala. Važniji metali u kiparstvu: željezo i čelici, bakar i njegove legure, aluminij, olovo, zlato, srebro, kositar. Postupci oblikovanja metalnih materijala. Tehnologija oblikovanja deformiranjem (kovanje,provlačenje, duboko vučenje, ekstruzija, valjanje, savijanje, posebni postupci). Tehnologija lijevanja metala (postupak točnog lijeva). Postupci spajanja metala (nerastavljivi spojevi: zavarivanje, lemljenje, zakivanje, rastavljivi spojevi: stezno spajanje, spajanje vijcima, spajanje zaticima i svornjacima)

Korozija metala. Metode ispitivanja korozije. Zaštita metala od korozije.

Polimerni materijali. Dobivanje i svojstva polimernih materijala.

Polimerne otopine.

Prirodni polimerni materijali: celuloza, pamuk, lan, prirodna guma.

Važniji sintetski polimerni materijali (čvrsti: polietilen, polipropilen, poliuretani, polistiren (stiropor), veziva i lakovi: epoksidi, poliakrili, polimetilmetakrilat,

vlaknasti: poliamidi, poliesteri,

elastomeri: poliizopren, polibutadien)

Kompozitni materijali (s metalnom, polimernom i keramičkom matricom).

 

Mentorski rad u klasi posvećen je kiparskom crtežu, skici, studiji, modeliranju u glini (portret po modelu), te odlijevanju, korekturi i završavanju rada u gipsu. Slijedi vlastita interpretacija teme portreta u različitim materijalima, te terenska nastava (posjet muzejima i galerijama).

Mentorski rad u klasi posvećen je kiparskoj modelaciji, istraživanju materijala, preispitivanju mogućnosti  različitih tehnika, ulozi dimenzija, odnosa postamenta i dijela te odlijevanju, korekturi i završavanju rada u gipsu i drugim materijalima. 

Ciljevi:

- upoznati studente i studentice s teorijskim aparatom neophodnim za razumijevanje suvremene umjetnosti

- spoznati međusobnu uvjetovanost teorijskih promišljanja i suvremenih umjetničkih praksi

- razviti kod studenata i studentica sposobnost kritičkog i kreativnog mišljenja

- razviti vještine akademskog pisanja

- naučiti koristiti stečeno teorijsko znanje u artikulaciji vlastitog kretivnog čina

Ciljevi:

- objasniti promjenu umjetničkih paradigmi na prijelazu 19. u 20. stoljeće koje nastaju izumom reproducibilnih medija

- objasniti razloge niveliranja razlika između visoke umjetnosti i popularne kulture tijekom 20. stoljeća

- objasniti okolnosti i razloge za pojavu novih umjetničkih formata na prijelazu 20. u 21. stoljeće

- objasniti kompleksnost pojma medija

- ukazati na nasljeđe povijesnih avangardi, te eksperimentalnih i konceptualnih umjetničkih praksi 20. stoljeća u umjetnosti 21. stoljeća

- objasniti važnost jezičnog eksperimeta u suvremenoj umjetnosti

- objasniti pojam performativnosti

- objasniti pojam intermedijalnosti, te važnost interdisciplinarnog umjetničkog istraživanja

- ukazati na međusobnu uvjetovanost umjetničkih praksi i teorijskih refleksija

- objasniti oblike pojavnosti i učinke participacijskih umjetničkih praksi

Ciljevi:

- stjecanje znanja o umjetničkim fenomenima u razdoblju novog vijeka (15. – 21. stoljeće) 

- razumijevanje uvjetovanosti nastanka i razvoja pojedinih umjetničkih fenomena socio-kulturnim, ekonomskim i političkim kontekstom

- prepoznavanje stilova, umjetničkih pravaca i pokreta, te novomedijskih umjetničkih fenomena u razdoblju od 15. do 21. stoljeća na temelju njihovih formalnih obilježja i performativa

- stjecanje znanja o kompleksnosti pojma medija

- shvaćanje odnosa umjetnosti i vizualne kulture

Na kolegiju Uvod u grafiku/Grafičke tehnike upoznaju se osnove i specifičnosti grafičkog medija, te se kroz vježbe u Radionici za duboki i visoki tisak stječe praksa u izvođenja tehnika visokog i dubokog tiska: linoreza, linoreza u boji, drvoreza, te suhe igle, akvatinte, bakropisa i rezervaša na cinkovoj podlozi, a po izboru i suhe igle na kartonu (tzv. kartontisak).