Odsjek za kroatistiku

Kolegij se bavi hrvatskom književnošću od 1914. do 1945./52. godine. Predstavljaju se stilski pravci i zasebni fenomeni u tome razdoblju, kao što su ekspresionizam i ostali avangardni pravci (dadaizma, nadrealizam, zenitizam), zatim novosimbolizam, socijalni realizam / moderni objektivizam, dijalektalna književnost, književnost duhovnog nadahnuća, književni ruralizam itd. Poseban je naglasak na temeljnim piscima toga razdoblja, kao što su Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Tin Ujević i drugi. Daje se žanrovska slika hrvatske književnosti međuratnog razdoblja te se predstavljaju književni časopisi i kritika. Predstavljaju se i teorijsko-metodološki pristupi hrvatskoj književnosti međuratnog razdoblja te se analizaju i interpretiraju najvažnija djela iz toga razdoblja.

Hrvatski predromantizam i romantizam

Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. Hrvatski narodni i književni preporod i ilirski pokret. Kulturna djelatnost preporoditelja. Poetološki uzusi preporoda sa starijim poetikama hrvatske književnosti i aktualnim svjetskim i evropskim poetikama. Žanrovska slika razdoblja, struktura pojedinih žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog razdoblja. Poetološke značajke hrvatske poezije: sintetski pregled i analiza izbora iz poezije S. Vraza, I. Mažuranića i P. Preradovića. Poetološke značajke hrvatske proze: novelistika, putopisi i roman - pregled i analiza. Poetološke značajke hrvatske drame: pregled i analiza. Programski i kritički tekstovi. Sinteza.

Predrealizam

Naziv. Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. Koncepcijske i poetološke značajke predrealizma. August Šenoa – monografski pristup. Žanrovska slika razdoblja: Poetološke oznake predrealističke poezije i najtipičniji predstavnici. Sintetski pregled poetoloških oznaka predrealističke proze. Sintetski pregled predrealističke drame. Programski i kritički članci. Sinteza.

Kolegij daje pregled stvaralaštva Pavla Pavličića: romani i kratka proza, djela za djecu i mlade, feljtonistika, stručna i znanstvena djela, interdiskurzivna djela. Analiziraju se stilske i tematske dominante njegova stvaralaštva: fantastika; proza detekcije; krimići; fantastični trileri; postmodernost, intertekstualnost i metatekstualnost; novopovijesna paradigma; memoaristika i autobiografičnost; polemike i parodije. Daje se pregled književnopovijesne, kritičarske, čitateljske i medijske recepcije Pavličićeva stvaralaštva: zastupljenost u književnopovijesnim pregledima, kritičarski osvrti, statistike čitanosti, književne i ostale nagrade, prijevodi, reizdanja i ekranizacije djela, medijska prisutnost. Predstavljaju se teorijsko-metodološki i kritičarski pristupi Pavličićevu stvaralaštvu te se ukazuje na važnost Pavličićeva stvaralaštva za (suvremenu) hrvatsku književnost, ali i u širem kontekstu.

Pregled sintaktičkih jedinica u nastavi hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi (prema važećem nastavnom planu i programu za osnovnu i srednju školu). Teorijske postavke u sintaksi zastupljene u školskoj nastavi. Pristup rečeničnim članovima u školskim udžbenicima (predikat, subjekt, objekt, priložna oznaka, atribut, apozicija predikatni proširak) Pristup nezavisnosloženim rečenicama. Pristup zavisnosloženim rečenicama. Pristup višestrukosloženim rečenicama. Odnos između morfološke, sintaktičke i stilističke razine. Sintaksa i pravopis (na primjeru rečeničnih znakova). Sintaktičke pogreške u hrvatskom standardnom jeziku (ovisno o funkcionalnim stilovima). Primjena računala u nastavi hrvatskoga jezika (na primjeru sintakse). Izrada i ocjenjivanje različitih tipova zadataka iz sintakse.