Odsjek za anglistiku

Predmetom su obuhvaćeni sljedeći sadržaji: · kratka povijest prevođenja · prevoditeljske tradicije · oblici i vrste prevođenja · prevoditeljski alati i tehnologije · definicije prevođenja · pristupi prevođenju / teorije prevođenja · temeljni pojmovi u prevođenju, posebice pojam ekvivalencije · prevoditeljski postupci i strategije · odnos prevođenja i drugih srodnih disciplina · analiza prevoditeljskog procesa i kvalitete prijevoda · prijevodne jedinice · osobitost kulturoloških pojmova u prevođenju i strategije za njihovo prevođenje · prevoditeljske univerzalije · prevođenje kulturoloških pojmova

U okviru predmeta govori se o uzrocima i uvjetima, odnosno povijesnome kontekstu i kulturnoj utemeljenosti prerastanja engleskoga u globalni jezik. Današnji se sociolingvistički profil engleskoga predočava pomoću tri koncentrična kruga. Ti krugovi predstavljaju tipove širenja, načine usvajanja i funkcionalnu ulogu engleskoga u različitim kulturnim kontekstima. Radi se o unutarnjemu krugu (engl. Inner Circle), vanjskome krugu (engl. Outer Circle) i širećemu krugu (engl. Expanding Circle). U okviru navedenih krugova govori se o varijantama engleskoga jezika u vanjskome i širećemu krugu, kao i engleskome kao lingui franci. Analiziraju se različiti stavovi prema engleskome kao globalnome jeziku: od neutralnoga i pozitivnoga stava do gledanja na engleski kroz prizmu lingvističkoga imperijalizma. Ukazuje se na problem gubitka domene, što može dovesti do neke vrste diglosije. Posebna se pozornost posvećuje engleskome kao jeziku visokoškolske nastave (EJVIN-u), odnosno internacionalizaciji visokoga školstva, čiji su ključni aspekt studijski programi na engleskome jeziku.

Unutar kolegija obrađuju se sljedeće teme: povijest jezičnih kontakata; čimbenici koji dovode do kontakata među jezicima; pidžini, kreoli i ostali miješani jezici; dvojezičnost i višejezičnost; prebacivanje kodova; jezično posuđivanje; neologija; mehanizmi i uzroci jezične interferencije; jezične promjene kao rezultati međujezičnih kontakata; ugroženost i nestanak jezika; metode koje se primjenjuju pri istraživanju rezultata utjecaja jednoga jezika na drugi; jezični stavovi (prema jezičnim promjenama kao rezultatu međujezičnoga utjecaja); utjecaj engleskoga jezika na ostale europske jezike na leksičkoj i ostalim jezičnim razinama (s posebnim osvrtom na utjecaj engleskoga na hrvatski jezik); prisutnost obilježja američke varijante engleskoga u britanskoj varijanti.

Ovaj kolegij studentima pruža pregled problema odnosno pitanja značenja u jeziku iz četiri temeljne perspektive: filozofske, deskriptivne (tradicionalne), kognitivne (mentalističke) te s aspekta pragmatike. Studenti se upoznaju s temeljnim pojmovima i karakteristikama a) odnosa znaka i značenja / koncepta (semantika) te b) odnosa znaka i korisnika znaka (pragmatika). Razmatra se i problem promatranja jezičnoga sustava isključivo kao sustava simbola, te potreba sagledavanja jezika kao sustava značenja utemeljenih u utjelovljenome (embodied meaning).

 Prati se razvojni put rješenja problema odnosno pitanja značenja od filozofije (Plato, Locke, Russel, Frege, Ogden & Richards, Quine) preko leksikologije i pragmatike (Davidson, Austin, Searle, Sperber i Wilson), pa sve do spoznaje da niti jedno od ponuđenih rješenja ne nudi potpune odgovore na temeljna pitanja semantike te, konačno, najnovijih uvida (i novih rješenja) iz područja kognitivne semantike. Novi putovi traženja odgovora na pitanje ’kako riječi znače’ vode preko deskriptivnih teorija značenja (primjerice leksičke semantike, komponencijalne analize itd.) do ljudskoga uma, odnosno 'značenja' kao kognitivnoga pitanja, čiji se odgovori temelje u 'utjelovljenosti' značenja, iskustvenoj dimenziji svijeta i konstrukciji stvarnosti.